Treće izdanje HealthComm Foruma, prve i zasad jedine zdravstvene konferencije u regiji pod pokroviteljstvom Europskog parlamenta i Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, završilo je snažnim porukama o hitnoj potrebi transformacije zdravstvenog sustava - iz sektora koji liječi bolest u sustav koji štiti zdravlje.
Forum je okupio više od četiristo donosioca odluka, renomiranih predstavnika struke, IT sektora i drugih aktera iz Hrvatske, regije i svijeta. Svi okupljeni složili su se da su upravo tri ključna tematska područja konferencije – promjena paradigme i shvaćanje zdravlja kao nacionalnog resursa, multisektorska suradnja i donošenje odluka koje mogu povećati broj zdravih godina života građana, ključna za održivi zdravstveni sustav budućnosti.
U uvodnom govoru, direktorica Foruma Nina Išek Međugorac naglasila je kako pravo pitanje više nije „Tko će nešto poduzeti?“, već: „Što možemo učiniti zajedno, već danas?“.
Baš zato, ova konferencija rezultirat će dokumentom koji donosi smjernice i alat svima onima koji žele biti dio promjene pristupa zdravlju u godinama pred nama.
- Zdravlje nije vlasništvo jedne profesije, stranke, ministarstva, kompanije ili pojedinca. Zdravlje je zajednički rezultat odnosa koje stvaramo i odgovornosti koju preuzimamo - poručila je Išek Međugorac, istaknuvši da je povjerenje preduvjet svake reforme.
Jednako pravo za sve
Ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irene Hrstić je predstavila smjernice za razvoj zdravstvenog sustava s naglaskom na preventivu, zdravstvenu pismenost, digitalizaciju sustava, kao i ravnomjernu dostupnost zdravstvene zaštite.
- Hrvatska je premala da bi svaka regija imala svoju zdravstvenu politiku. Pacijent iz ruralne Hrvatske mora imati jednako pravo na intervenciju kao i onaj iz Zagreba - poručila je ministrica.
U okviru strategije za jačanje primarne zdravstvene zaštite, najavljeno je uključivanje svih ordinacija u CEZIH do kraja godine, definiranje centara izvrsnosti, te sustavno praćenje ishoda liječenja prema jasno definiranim kriterijima.
- Ne možemo govoriti o prioritetima jer moramo paralelno provoditi više procesa – od prevencije i osnaživanja kadrova do profesionalizacije upravljanja sustavom - istaknula je ministrica Hrstić.
- Zdravlje mora biti nulta točka svih politika - ugrađeno u svaki strateški dokument. Ne možemo govoriti o održivom društvu ako zdravlje nije njegov temelj - rekla je vodeća javnozdravstvena stručnjakinja i arhitektica programa Živjeti zdravo, prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović.
Posebno je istaknula važnost ulaganja u prevenciju.
- Prevencija nije luksuz – ona je lijek. Ulaganje u zdravlje ekonomski je najisplativije - rekla je podsjetivši na podatak da se 12,8 posto zdravstvenog budžeta troši na liječenje dijabetesa tipa 2.
Također, otvoreno je pitanje redefiniranja zdravstvenih prioriteta. Državna tajnica Marija Bubaš istaknula je nužnost prelaska s reaktivnog na proaktivan pristup, te upozorila na zabrinjavajuće podatke o zdravstvenoj pismenosti.
- U istraživanju na 100.000 pacijenata, samo 17 posto ih je pogledalo svoj elektronički zdravstveni zapis, a 36 posto ni ne zna da ima hipertenziju - rekla je.
Europarlamentarka Romana Jerković dodala je da bez političke hrabrosti i otpora lobijima koji koče promjene, sustav ne može postati otporniji ni pravedniji. Dok je dr. sc. Zofia Das-Gupta iz ICHOM-a naglasila je važnost podataka o ishodima koje prijavljuju sami pacijenti kao put prema humanijem sustavu.
- Moramo se maknuti s kvantitete i prijeći na kvalitetu, na ono što pacijent stvarno osjeća i proživljava - naglasila je Das-Gupta.
Prevencija i samo prevencija
Brojni govornici složili su se u jednom, prevencija nije samo javnozdravstvena opcija, već dugoročna ekonomska strategija. Ivana Portolan Pajić iz Ministarstva zdravstva istaknula je uvođenje probira na loši kolesterol kod školske djece kao primjer dobre prakse, a Verica Kralj iz HZJZ-a podsjetila na uspješan osmi ciklus probira raka dojke s 70 posto odaziva i smanjenjem smrtnosti od 25 - 30 posto, koji dodatni naglasak stavlja na prevenciju. Zanimljiv je podatak iznesen na konferenciji koji pokazuje da svaki euro uložen u cijepljenje društvu vraća čak 40 eura, a uloga ljekarnika prepoznata je kao prva linija kontakta građana sa zdravstvenim sustavom.
- Zdravstveni podaci nam omogućuju da sagledamo cjeloviti tijek bolesti i izradimo precizna predviđanja, što je od iznimne važnosti za zdravlje nacije - istaknuo je prof. Brunak.
Napomenuo je kako moderna medicina sve više prelazi s pristupa usmjerenog na pojedinačne simptome na sveobuhvatno razumijevanje bolesti kroz njihove međusobne povezanosti.
Nužna je zakonodavna regulacija
Domaći i međunarodni stručnjaci iz područja javnog zdravstva, farmaceutske industrije i zdravstvene politike pozvali su na hitno preusmjeravanje zdravstvenog sustava prema prevenciji i održivosti. U raspravi, kojom je moderirao dr. sc. Damir Ivanković (WHO Europa), istaknuto je da zdravlje nacije više ne može biti prepušteno isključivo individualnoj odgovornosti, već zahtijeva sustavnu društvenu i političku akciju. Sudionici su naglasili važnost zakonodavne regulacije čimbenika rizika kao što su alkohol, duhan i šećer, implementacije protokola za kronične bolesti, uvođenja stručnjaka za procese u bolnice, jačanja edukacije i iskorištavanja ušteda od generičkih lijekova za ulaganje u prevenciju. Zaključno je istaknuta potreba za obnovom povjerenja među dionicima i međusektorskom suradnjom, jer, kako su poručili panelisti, zdravlje ne može čekati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....