Što se doista događa u našem tijelu kada prestanemo jesti meso, makar i povremeno?

Značajan broj ljudi odlučuje se danas za izbacivanje mesa s jelovnika, makar povremeno, neki zbog brige za zdravlje, drugi zbog brige za okoliš, treći zbog etičkih pitanja itd., a prema nekim studijama, oko 22 posto svjetske populacije su vegetarijanci. Često se naglašava da (pretjerano) jedenje crvenog mesa i, još više, jedenje mesnih prerađevina loše utječe na zdravlje (masnoće, rizik za rak, kiselost organizma itd.), no što se doista događa u našem tijelu kada prestanemo jesti meso i proizvode životinjskog porijekla? Nova istraživanja sugeriraju da već i kratki bezmesni periodi - nekoliko tjedana, dana, pa i samo nekoliko obroka bez mesa - mogu pokrenuti iznenađujuće promjene, od skidanja kilograma i poboljšanja srčanog zdravlja do suptilnijeg utjecaja na crijevni mikrobiom i imunosni sustav.

Za mršavljenje i zdravije srce

Među najuočljivijim efektima izbacivanja mesa iz prehrane je gubitak tjelesne mase, ali do njega ne dolazi toliko zbog nejedenja mesa koliko zbog jedenja namirnica koje dođu na njegovo mjesto. Kada ljudi kalorijski bogato meso zamijene biljnim namirnicama - povrćem, voćem, mahunarkama i cjelovitim žitaricama - koje su bogate vlaknima, tada jednostavno počnu jesti više hrane s manje kalorija. Vlaknasta hrana uz to stvara dulji osjećaj sitosti i time može pomoći u smanjenju prejedanja.

Primjerice, studija iz 2018. koja je tri mjeseca pratila 180 sudionika, pokazala je da su oni koji su prešli sa svejeda na vegetarijance u prosjeku izgubili po dva kilograma. Dobrobiti idu i dalje od toga. Nekoliko je istraživanja otkrilo da vegetarijanska prehrana koja traje šest tjedana i dulje može dovesti do snižavanja vrijednosti krvnog tlaka, a to je jedan od ključnih faktora u smanjenju rizika za srčane bolesti i moždani udar. Taj je učinak vjerojatno povezan s gubitkom mase i većom konzumacijom minerala, kao što su kalij i magnezij. Oba mogu pomoći sniziti tlak, rekao je Luigi Fontana, nutricionist i stručnjak za zdravo starenje na Sveučilištu u Sydneyu. Vegetarijanska prehrana često snižava i šećer u krvi, čime snižava rizik za razvoj dijabetesa tipa 2, pokazalo je istraživanje Fontaninog tima.

Druge studije kod prelaska na vegetarijansku prehranu bilježe sniženje LDL kolesterola (tzv. lošeg), kojeg u izobilju ima u mesu i mliječnim proizvodima. Nova studija na jedanaest parova blizanaca, koju su vodili na Sveučilištu Stanford, otkrila je da je sudionicima koji su četiri tjedna slijedili vegansku prehranu LDL kolesterol pao na optimalnu razinu od oko 2,58 mmol/l. Sudionici su ušli u studiju s relativno zdravim razinama kolesterola, no smanjenje je i dalje bilo vidljivo.

SHUTTERSTOCK

Promjene u crijevima

Prelazak na vegetarijanstvo po svoj će prilici promijeniti eko sustav bakterija koje žive u vašim crijevima. Novi vegetarijanci skloni su razviti više bakterija specijaliziranih za usitnjavanje vlakana iz hrane biljnog podrijetla, a manje onih koje ciljaju na meso, rekla je Veronica Witte, neuroznanstvenica s Instituta Max Planck Medicinskog centra Sveučilišta u Leipzigu. Primjerice, sudionicima američke studije iz 2014., koja je analizirala crijevne bakterije u uzorcima stolice osoba koje su prešle na biljnu prehranu, bakterijski se sastav promijenio i to već nakon nekoliko dana.

Premda se rezultati studija razlikuju, neke od tih promjena mogle bi biti dobrodošle. Stanfordska studija na blizancima preliminarno pokazuje da se količina crijevne bakterije Bilophila wadsworthia, koja usitnjava specifične proteine u hrani životinjskog porijekla i povezuje se s upalom koja uzrokuje bolesti, smanjila kod onih blizanaca koji su postali vegani.

- B. wadsworthia može biti vrlo problematična ako je u crijevnoj mikrobioti imate u velikim količinama. Jedan od načina da je se riješite prelazak je na vegansku prehranu - rekao je koautor studije, mikrobiolog Matthew Carter.

Istražuju se i potencijalne dobrobiti bakterija koje fermentiraju vlakna, kao i mogući štetni učinci onih koje prerađuju meso. Proučava se i mogu li promjene u crijevnim bakterijama utjecati na mozak i na želju za hranom.

Imunitet i šire

Rana istraživanja sugeriraju da bi biljna prehrana mogla utjecati i na imunološki sustav. Studija iz 2024. Nacionalnog instituta zdravlja u SAD-u pokazala je da su ljudi na dvotjednoj veganskoj prehrani razvili veću aktivnost u dijelovima imunološkog sustava uključenog u obranu od virusa. A vegani u stanfordskoj studiji blizanaca doživjeli su opadanje razine citokina, signalnih molekula koje koordiniraju imunološku aktivnost.

Ipak, dugoročni učinci ostaju nejasni, kao i odgovor na pitanje je li izbacivanje mesa iz prehrane uopće nužno za zdravlje. Studije o klasičnoj mediteranskoj prehrani - koja uključuje obilje povrća, cjelovitih žitarica, grahorica, ribu i meso do dva puta tjedno - pokazuju slične prednosti za zdravlje kao i veganstvo.

- Ako jednom tjedno konzumirate malu količinu mesa, narušava li to zdravlje? - pita nutricionist Fontana i nastavlja: - Odgovor glasi da ne znamo.

Njegovanje zdravih navika

Veganska i vegetarijanska prehrana mogu ponuditi zdravstvene dobrobiti, no Fontana naglašava da one ovise o pametnom odabiru hrane, a ne samo o izbacivanju mesa. Prehrana velikim količinama prerađene hrane, poput smrznutih jela od tjestenine, slatkih grickalica ili nekih visokoprerađenih zamjena za meso, može biti jednako štetna, pa i gora od mesne prehrane.

- Možete biti vegetarijanac i biti jednako nezdravi kao i netko na tipičnoj zapadnjačkoj prehrani, pa i nezdraviji - kaže Fontana.

I dok mogući nedostatak hranjivih tvari nije velika briga za ljude koji se odriču mesa na nekoliko tjedana ili mjeseci, dugoročno je na vegetarijanskoj i veganskoj prehrani važno osigurati dovoljno esencijalnih hranjivih tvari kojih u hrani biljnog podrijetla nema ili su slabo dostupne, poput vitamina B12, željeza, cinka, kalcija i omega-3 masnih kiselina. Neke od tih hranjivih tvari sadržane su u različitim namirnicama biljnog podrijetla, poput tofua i leće, no nutricionist Matthew Landry sa Sveučilišta u Kaliforniji, predlaže da oni koji slijede vegansku prehranu razmisle o uzimanju dodataka vitamina D i B12.