prim. dr. Tajana Jalušić Glunčić. Foto:VEDRAN PETEH CROPIX
usvojite ovu tehniku

Primarijus Jalušić Glunčić: Pravilno disanje pomaže osobama s KOPB-om, pušačima te onima koji pate od depresije

Tehnika pravilnog disanje je ulaganje u budućnost. Bez nje kvaliteta života pada


Prije nego li uronite u tekst, stanite na trenutak i osvijestite svoje disanje. Je li ono plitko, brzo, otežano, imate li osjećaj kao da niste udahnuli do kraja, žurite li nekamo pa možda osjećate zadihanost…? Iza kolokvijalnog izraza ‘diši duboko‘ s kojim ste se barem jednom u životu susreli u društvu i okolini koja vam je tako izrazila podršku ili vas podsjetila da smirite osjećaj napetosti, skriva se jednostavno i izuzetno isplativo rješenje, a to je bolja kvaliteta života. Dakle pravilno disanje ne samo da je važno za osobe s KOPB-om, astmom ili za pušače, nego je izuzetno poželjno i kod stanja napadaja panike, anksioznosti, tjeskobe i depresije.

image
prim. dr. Tajana Jalušić Glunčić. Foto:VEDRAN PETEH CROPIX

Razgovor sa stručnjacima

Jesu li nepravilno držanje, okolišni faktori, stil života i razni stresori uzrok našem plitkom disanju te kako se provodi plućna rehabilitacija kroz razgovor smo doznali od naše sugovornice, voditeljice Odjela za rehabilitaciju disanja pri Klinici za plućne bolesti Jordanovac, KBC Zagreb, prim. dr. Tajane Jalušić Glunčić, dr. med., specijalistice pneumofiziologije, subspecijalistice pulmologije. Također, kroz jednostavnu pokaznu video vježbu Helena Račić, magistra fizioterapije pokazala je kako pravilno disati.

Što je pravilno, a što nepravilno disanje?

Bez kisika koji je važan element disanja možemo živjeti do tri minute.

- Disanje možemo definirati kao najvažniji spontani proces ljudskog organizma tijekom kojeg izmjenjujemo plinove. Dakle, dobivamo kisik, a izbacujemo ugljični dioksid što je ujedno osnovna funkcija pluća. S druge strane, nepravilno disanje, poglavito kod plućnih bolesnika je disanje u kojem osobe dišu jako plitko (dahću) i udahnu jako mali volumen zraka koji nadoknađuju s velikom frekvencijom disanja. Drugim riječima, jako se brzo zamore. Osobe koje nepravilno dišu ne izdahnu do kraja te vrlo brzo dolaze do stanja kojeg zovemo zamor muskulature. Kod takvih bolesnika učimo ih kako da smire disanje, kako da povećaju dišni volumen i kako da općenito podignu svoju kvalitetu života - objašnjava prim. Jalušić Glunčić.

Nepotpuno i plitko disanje podrazumijeva stanje u kojem se koristi svega 30 do 40 posto kapaciteta pluća. Dah je sve plići i kraći, a kapacitet pluća sve manji. Dodajmo kako je u stanju mirovanja normalni broj udisaja u minuti, 12 do 16 puta.

Kretanje i disanje su važni

Benefiti pravilnog disanja su izuzetno važni. Duboko i polagano dijafragmalno disanje, koje svatko od nas može naučiti, korisno je za naše mentalno ali i fizičko zdravlje koje, kako ističe prim. Jalušić Glunčić, obuhvaća i često zapostavljeno pravilno kretanje.

- S procesom hodanja i disanja uspostavljamo odnos između ventilacije i cirkulacije. Kada izventiliramo cijela pluća, cirkulacija preuzima kisik koji smo udahnuli i eliminira ugljični dioksid. Zato je pravilno kretanje važno, a to možemo raditi kroz nordijski hod u kojem su aktivno uključene ne samo noge, već i naše ruke. Kad imamo štapove u rukama, automatski imamo drugu poziciju tijela, respiratorna površina je u pravilnoj poziciji, a kretanja ruka nisu iz lakta već iz ramena. Uz takav pravilan hod i primjenjivanje tehnike disanja, što sve naši pacijenti uz superviziju nauče tijekom plućne rehabilitacije, kvaliteta života postaje puno bolja - istaknula je.

Pogrbljeni hod u kojem naše ruke i ramena prirodno odu u prednji položaj zapravo otežavaju pravilno disanje. Stoga su prednosti korištenja nordijskih štapova su veliki.

image
prim. dr. Tajana Jalušić Glunčić. Foto:VEDRAN PETEH CROPIX

Plućna rehabilitacija

Spomenuta plućna rehabilitacija je skup postupaka unutar kojih je uključen cijeli tim stručnjaka.

- Plućna rehabilitacija provodi se kod bolesnika koji imaju neki od oblika kronične plućne bolesti i koji, unatoč svojoj standardnoj terapiji, imaju zaduhu i slabu pokretljivost. U nju su uključene edukacija bolesnika, spomenuto vježbanje i tehnike disanja, ali i nutricionističko te psihološko savjetovalište. Naime, u nedostatku daha nisu nimalo neobični osjećaji panike i tjeskobe. Također svakom se pacijentu posvećujemo posebno, ovisno o cjelokupnom zdravstvenom stanju, a ono što je važno da se program rehabilitacije, koji traje tri tjedna, provodi u grupnom okruženju. Naime, tako se sudionici mogu još više povezati, vidjeti da u borbi nisu sami i da si mogu biti međusobna podrška. Ključni ishod rehabilitacije je da naučeno nastave i dalje primjenjivati u svakodnevnom životu. Drugim riječima, kroničnu bolest ne možemo izliječiti, međutim, možemo uz dobivene alate znatno poboljšati kvalitetu - objašnjava primarijus i dodaje kako za vrijeme covida i nakon, na rehabilitaciju dolaze neuromuskularni, ali i zdravi pacijenti s kojima vježbaju dijafragmalno disanje.

Kada se javiti pulmologu?

Pulmologija obuhvaća liječenje te upravljanje bolestima dišnog sustava, uključujući bronhitis, KOBP, astmu, upalu i bolesti pluća do koje može dovesti pušenje.

- Dobri kandidati za pulmologa su primjerice pušaći uz koje prati česti kašalj. Štoviše, budući da su u rizičnoj skupini, trebali bi se preventivno i puno ranije javiti liječniku, no to nam se pokazao kao velik problem, pogotovo s pušačima između 45. i 50. godine života. Najčešće i kad nam zbog poteškoća dođu ove osobe i dobiju terapiju, često pomisle kako su time riješili svoj problem i nastave po starom. Međutim, kako volim reći preventiva je ulaganje u budućnost. Kao što štedimo novce za starost, tako bismo trebali ulagati i u svoje zdravlje. Stoga nakon bolničke, kućna rehabilitacija se preporučuje svima. U domeni pulmologije pripadaju i mladi ljudi s astmom, cističnom fibrozom koje također potičemo na tjelesnu aktivnost, učimo ih kako da smire disanje, kako da se suoče sa strahom i panikom kada dođe problem s nedostatkom zraka - ističe prim. Jalušić Glunčić.

Okolišni faktori su još jedan neprijatelj dišnog sustava, a posebno kod osoba s KOPB-om i astmom. Nažalost, vremenske neprilike koje su sve češće i na koje vrlo često ne možemo utjecat će kad je u pitanju disanje mnogi osjetiti kao svojevrsni osjećaj nelagode, a oni s plućnim bolestima će teškoće imati i danima prije.

Kako si pomoći i koje su tehnike pravilnog disanja?

Općenito, stvoreni smo za hodanje pa bi nam stoga ova aktivnost trebala biti svakodnevna. Štoviše, mnoga istraživanja govore o hodanju 10.000 koraka dnevno. No, prvo moramo naučiti kao disati, a zatim se stalno vraćati na naučene tehnike kako bi nam s vremenom one postale automatizam. Nakon, aktivnost i disanje inkorporirati u jedno. Pogrbljeno sjedenje, nepravilan hod i držanje, sve to dovodi do plitkoće u disanju. Jednom to osvijestimo, postaje puno lakše.

- Na odjelu sve prilagođavamo našem pacijentu. U početku ih učimo da moraju imati dugi izdah, međutim, to je primarno osvještavanje s kojim želimo okrenuti obrazac nepravilnog disanja. S vremenom to postane udah i izdah u nekakvom omjeru, ali nikako ne ono ubrzano dahtanje - završava naša sugovornica i dodaje kako ove tehnike može zapravo upotrijebiti svaka osoba.

Tehnike dijafragmalnog disanja koje je pokazala fizioterapeutkinja Račić, podrazumijevaju polagano i duboko disanje s pomoću dijafragme uz minimalno pomicanje prsnog koša s položenim rukama na trbuh tako da je udah na nos, a izdah na usta uz primjenu usne prepreke (usnicama oblikujemo slovo S ili F). Tijekom disanja, kontrolira se pomicanje trbuha kako bi prsa ostala što više mirnija fokusirajući se na kontrakciju dijafragme. Mogu se provoditi u ležećem položaju s nogama savijenim u koljenima, u sjedećem položaju (noge pod kutom od 90 stupnjeva, stopala čvrsto oslonjena na podlogu, leđa uspravna, a ramena opuštena, ruke su položene na trbuh) i u stojećem položaju. U svakom položaju disanje je poželjno provoditi u šest do 10 ponavljanja u tri serije.

Prodišimo zajedno

Snimatelj: Jure Cukar

O dodatnim tehnikama pravilnog disanja posjetite stranice Hrvatske kuće disanja i Hrvatsko torakalno društvo.

Linker
27. svibanj 2024 14:56