One su najusamljenije na svijetu. Širi se epidemija društvene izoliranosti i najjače pogađa ovu skupinu

Jedna od šest osoba na svijetu osjeća se usamljeno, a zbog usamljenosti svake godine gubimo tisuće života, pokazuje nova analiza Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Zabrinutost zbog epidemije usamljenosti posljednjih godina raste, pa je Komisija za društvene veze SZO-a nastojala točno odrediti tko je u riziku i što se može učiniti za dobrobit najugroženijih skupina.

Muškarci i žene usamljeni su podjednako, no po dobnim skupinama uočene su velike razlike. Najpogođeniji su mladi - 20,9 posto adolescenata i 17,4 posto odraslih osoba mlađih od 30 godina izjavilo je da se osjeća usamljeno. U dobi od 60 godina na više usamljenost muči 11,8 posto ispitanih, nešto više žene nego muškarce.

Daleko najusamljenija skupina su tinejdžerice od kojih gotovo četvrtina, preciznije 24,3 posto, izjavljuje da su usamljene. Njihovim je vršnjacima malo lakše, pa od usamljenosti pati njih 17,2 posto.

Najveći krivci

- Mnogo je čimbenika koji potiču usamljenost i izolaciju - izjavio je dr. Vivek Murthy, supredsjedatelj Komisije. Kao ključne probleme naveo je „loše fizičko i mentalno zdravlje, koje može dodatno izolirati pojedince”, kao i „društvenu marginalizaciju” te „sve štetniju ili pretjeranu upotrebu digitalnih medija, posebno među mladima”.

No, nisu usamljeni svi koji provode vrijeme sami. SZO kaže da je osoba društveno izolirana ako nema dovoljno društvenih veza, a usamljenost definira kao „bolan osjećaj” koji nastaje kada ljudi nemaju vrstu odnosa kakvu žele.

Podaci o socijalnoj izolaciji su ograničeniji, no Komisija vjeruje da pogađa jednu od tri starije odrasle osobe i jednu od četiri mlade osobe. I usamljenost i socijalna izolacija mogu imati ozbiljne zdravstvene posljedice. Izvješće je pokazalo da su povezane s procijenjenih 871.000 smrtnih slučajeva godišnje, povećavajući rizik od moždanog udara, srčanih bolesti, dijabetesa, kognitivnog pada i lošeg mentalnog zdravlja.

Društvene veze poboljšavaju zdravlje

Srećom, snažne društvene veze mogu poboljšati zdravlje, pa čak pomoći ljudima da žive dulje, navodi Komisija. Stručnjaci SZO-a pozvali su nacionalne vlade da razvijaju strategije koje mogu pomoći u jačanju društvenih veza, jer krajnje je vrijeme da se „prepozna važnost socijalnog zdravlja”, rekao je Murthy. Neke zemlje već rade na tome. Recimo, Švedska je ove godine pokrenula program težak 30 milijuna eura za borbu protiv usamljenosti, na primjer, radom sa starijim osobama koje bi mogle biti izolirane. Uskoro će početi davati tzv. kartice aktivnosti mladima od 16 do 18 godina s novcem koji će moći potrošiti na skupine civilnog društva, sport, aktivnosti na otvorenom i kulturne događaje, ali samo na aktivnosti koje uključuju druge ljude. Cilj je razviti društvene vještine među mladima i potaknuti veze među ljudima svih dobnih skupina, jer usamljenost i izolacija problem su cijelog društva.