SHUTTERSTOCK
prevencija

Za bolji odaziv na otkrivanje raka dojke potrebni mobilni mamografi

Osnovna metoda probira je mamografija putem koje se mogu otkriti promjene na dojci oko dvije godine ranije od običnog kliničkog pregleda

Program ranog otkrivanja raka dojke bilježi dobre rezultate, no mogli bi biti još i bolji uz nabavu mobilnih mamografa te širi dobni obuhvat žena besplatnim mamografskim pregledima, poručeno je sa stručnog skupa o mogućnostima poboljšanja odaziva na preventivne programe.

Najmanji odaziv

Na Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke najmanji je odaziv u Ličko-senjskoj, Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji u kojima treba nabaviti mobilne mamografe, istaknuto je na okruglom stolu "Kako povećati odaziv na nacionalne preventivne programe?", održanog ovoga tjedna u organizaciji udruge ‘Nisi sama‘.

U skladu s preporukama Europske komisije, dobna granica za pozive ženama na besplatni mamografski pregled planira se pomaknuti sa sadašnjih 50 do 69 godina na 45 do 74 godine starosti, rečeno je na skupu koji je okupio voditelje preventivnih programa i predstavnike udruge pacijenata.

U Hrvatskoj se trenutno provode preventivni programi za rano otkrivanje raka dojke, pluća i debelog crijeva, te se pilotira rano otkrivanje raka vrata maternice, a riječ je o bolestima koje su među vodećim uzrocima smrti.

Naglašena je važnost pronalaska načina za motivaciju građana da preuzmu aktivniju ulogu u nacionalnim preventivnim programima. Rak dojke najčešće je sijelo raka u žena od kojega obolijeva četvrtina žena novooboljelih od raka. U 2019. zabilježeno je 2999 slučajeva raka dojke, a u 2020. od te su bolesti umrle 722 žene.

Ciljevi programa su smanjiti mortalitet od raka dojke za 15 do 25 posto, otkriti rak dojke u početnom stadiju te poboljšati kvalitetu života pacijentica s rakom dojke. Osnovna metoda probira je mamografija putem koje se mogu otkriti promjene na dojci oko dvije godine ranije od običnog kliničkog pregleda.


Slab odaziv na nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva provodi se od 2008. godine i u tijeku je peti ciklus pozivanja.

Procjena odaziva na poziv prethodnog ciklusa je 36 posto (od 25 do 52 posto, ovisno o županiji i godištu). U nekoliko županija postignut je značajan porast broja odazvanih osoba, no udio testiranih osoba i dalje nije viši od 25 posto te je još uvijek nedostatan da se počnu ostvarivati dugoročni ciljevi Nacionalnog programa. Stoga je istaknuta potreba sveobuhvatne kampanje kojom će se popularizirati ovaj preventivni program.

Vezano uz rak vrata maternice, iznesen je podatak da u Hrvatskoj svaki treći dan od umre jedna žena od te bolesti koja najčešće pogađa dobnu skupinu od 35 do 55 godina. Cilj je smanjiti pojavnost novih slučajeva i smrtnost od te bolesti brzim i jednostavnim probirom. Trenutno je u tijeku provedba prve faze provedbe redefiniranog Nacionalnog preventivnog programa probira raka vrata maternice na području Virovitičko-podravske županije koji uključuje test na HPV kao primarni test probira.


Godišnje se otkrije više od 3000 slučajeva raka pluća

Rak pluća jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj. Godišnje se otkrije više od 3000 novih slučajeva. Nažalost, gotovo isti broj bolesnika umire svake godine od ove smrtonosne bolesti. Cilj Nacionalnog programa za probir i rano otkrivanje raka pluća je ‘uloviti’ zloćudnu bolest prije metastaza, što znači da bi barem 80 posto oboljelih preživjelo dulje od pet godina. Danas, na žalost, oni koji se liječe od raka pluća, dolaze s uznapredovalom bolešću, kad je veličina tumora veća od dva pa i od deset centimetara i najčešće s metastazama. Njihovo je preživljavanje u 80 posto slučajeva godinu do dvije, unatoč liječenju.

Probirom, niskodoznim CT-om, otkrivat će se mali tumori koji su operabilni, a time i uspješno liječeni operacijama. Budući da su gotovo 90 posto svih bolesnika s karcinomom pluća pušači ili bivši pušači, ciljana skupina za probir su pušači u dobi od 50 do 75 godina ili oni koji su prestali pušiti prije petnaestak godina, a pušili su godišnje tridesetak i više kutija cigareta. Dio Nacionalnog programa je i edukacija građana o štetnosti pušenja, što će uključivati i škole nepušenja, budući da još uvijek u Hrvatskoj puši više do 30 posto odraslih.

Linker
23. srpanj 2024 14:45