Foto: CROPIX
akcijski plan

Uskoro novi lijek koji bi konačno mogao usporiti Alzheimera! Pitali smo liječnike što to znači za oboljele u Hrvatskoj

Oko 20 posto oboljelih bit će kandidati za novu terapiju

Lekanemab je novi lijek iz skupine lijekova u koje se polažu velike nade i za koje se vjeruje da konačno mogu usporiti Alzheimerovu bolest. Pitali smo liječnike što to znači za oboljele u Hrvatskoj.

Prof. prim. dr. sc. Vladimira Vuletić, dr. med., subspec. neurodegenerativnih bolesti, predstojnica Klinike za neurologiju KBC-a Rijeka

image
DAMIR SKOMRLJ CROPIX

Kada bi novi lijek mogao biti dostupan pacijentima u Europi i u Hrvatskoj?

Nadamo se da će ga u sljedećim mjesecima EMA odobriti pa slijede pregovori o tome na koje će načine biti dostupan u zemljama EU. Svaka nacionalna agencija registrira lijek i započinje razgovore o njegovoj cijeni i isporuci. Taj će postupak zahtijevati određeno vrijeme jer se moraju pripremiti infrastrukturni i logistički uvjeti, a i kriteriji tko ga može dobiti, a tko ne.


Lekanemab nije lijek za svakog oboljelog od Alzheimerove bolesti?

Lijek će se primarno davati osobama u jako ranoj fazi poremećaja memorije ili s blagim oblicima kognitivnih poteškoća te pacijentima koji nemaju velike komorbiditete ili sklonost krvarenjima. S obzirom na to da se radi o antitijelima na beta-amiloid, prethodno je potrebno potvrditi patologiju beta-amiloida.


Nije pogodan za osobe na antikoagulantnoj terapiji?

Točno, kontraindikacije su pojačana sklonost krvarenjima, nasljednost nekih proteina rizika kao što je APOE, više bolesti koje utječu na svakodnevni život pacijenta. Bolesnici koji su uzimali lekanemab s antikoagulansom ili u kombinaciji s antitrombocitnim lijekovima ili aspirinom imali su veću incidenciju intracerebralnog krvarenja. Oprez je potreban i kod davanja antikoagulansa ili trombolitika pacijentima koji se već liječe lekanemabom. Sigurno će se još diskutirati o striktnim kriterijima na razini svake zemlje. S velikom vjerojatnošću lijek se neće davati pacijentima s uznapredovalom demencijom. Procjenjuje se da će oko 20 posto oboljelih od Alzheimerove bolesti biti kandidati za ovu terapiju.


Kako se najveći broj oboljelih od Alzheimera danas liječi?

Trenutačno liječenje Alzheimerove bolesti u Hrvatskoj privremeno poboljšava simptome gubitka pamćenja, probleme s razmišljanjem i zaključivanjem, ali ne zaustavlja progresiju bolesti, tj. nakupljanje određenih proteina (beta-amiloida i tau proteina) i propadanje moždanih stanica. Liječenje danas ima za cilj pružiti ljudima utjehu, dostojanstvo i neovisnost tijekom duljeg razdoblja te također pomoći njihovim skrbnicima. Nažalost, još je najveće opterećenje na obiteljima oboljelih. Od lijekova se daju tzv. antidementivi (galantamin - nemamo u RH, rivastigmin i donepezil), inhibitori kolinesteraze koji se propisuju za blage do umjerene simptome i mogu pomoći u smanjenju ili kontroli nekih kognitivnih simptoma i simptoma ponašanja. Isto tako, memantin, antagonist Nmetil-D-aspartata (NMDA), može se propisati za umjerenu do tešku Alzheimerovu bolest. Simptomi poput nesanice, lutanja, uznemirenosti, tjeskobe, agresije, nemira i depresije zahtijevaju razne psihijatrijske lijekove poput antidepresiva, neuroleptika i sl. Osim aktivne farmakološke terapije, danas se educira o mogućoj prevenciji demencija djelujući na faktore rizika: nisko obrazovanje, visoki tlak, debljina, gubitak sluha, depresija, dijabetes, pušenje, socijalna izolacija, niska fizička aktivnost.


Što možemo očekivati u budućnosti?

U trenutačnim kliničkim ispitivanjima razvija se i testira nekoliko novih mogućih intervencija, pa i intervencije na tau protein, imunoterapiju i druge terapije lijekovima, kognitivni trening, prehranu i tjelesnu aktivnost. Oni su i doveli prvi put do pronalaska terapije koja djeluje na mehanizam nastanka, tj. beta-amiloida (poput lekanemaba) i utječe na proces bolesti. Uzimat će i dalje antidementive i ostalu dosadašnju terapiju. Budući tretmani Alzheimerove bolesti uključivat će kombinaciju lijekova koji djeluju na različite mehanizme nastanka, a do tada moramo poraditi na boljoj i što ranijoj dijagnostici, nacionalnom planu zbrinjavanja, registrima i boljoj skrbi o oboljelima, domovima i sl.


Prof. dr. sc. Ninoslav Mimica, prim. dr. med., spec. psihijatar, predsjednik Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest i Hrvatskog društva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi

image
MATEA SMOLCIC SENCAR CROPIX

Nakon godina zatišja konačno je vidljiv pomak u novim terapijama za Alzheimerovu bolest? Kako djeluju te nove terapije?

Svjedočimo prvim lijekovima koji mogu djelovati na tijek bolesti smanjujući amiloidne plakove i tako usporavaju progresiju bolesti. Slični su, ali imaju drugačije mehanizme djelovanja. Raniji lijekovi poboljšavali su kvalitetu života, ali nisu bitno mijenjali tijek bolesti.


Većina znanstvenika podržava amiloidnu tezu nastanka Alzheimerove bolesti, no dio vjeruje i da je izazivaju tau proteini?

Trenutačno se istražuju i lijekovi koji smanjuju degeneracije uzrokovane patološkim promjenama tau proteina, tako da i tu ima napretka. Ovi su lijekovi otvorili vrata novim istraživanjima i novim lijekovima, jer je svaki novi bolji u odnosu na stari, a pandemija je pomogla da se skrate postupci odobravanja lijeka. Riječ je o kompleksnoj bolesti za koju još uvijek zapravo ne znamo što je točno uzrokuje.


Novi lijekovi zahtijevaju ranije otkrivanje Alzheimera?

Novi lijekovi, osim što mogu imati značajne nuspojave, podrazumijevaju primjenu u vrlo ranim fazama bolesti, a to traži pouzdane markere koji će ukazivati na to da se bolest razvija. Tako da je napredak nužan i na tom polju i od toga će u konačnici korist imati oboljeli. Rano otkrivanje i novi lijekovi imat će značajan utjecaj na usporavanje bolesti.


Koliko ljudi kod nas boluje od demencija? Dokle smo stigli s akcijskim planom za borbu protiv demencije?

U Hrvatskoj od ove bolesti boluje oko sto tisuća osoba, a najviše je oboljelih od Alzheimerove demencije. Ove godine očekuje se donošenje akcijskog plana za borbu protiv demencije čiji je cilj, među ostalim, poboljšanje skrbi za osobe s demencijom.

Linker
16. srpanj 2024 01:59