U koju ruku se cijepite, lijevu ili desnu? Čini se da uopće nije svejedno, otkriva nova studija

Datum zadnjeg cijepljenja nije jedina stvar koju trebate upamtiti kad dođete na docjepljivanje. Važno je znati i u koju ruku ste primili cjepivo prošli puta. Nova australska studija razjasnila je zašto primanje docjepne ili booster doze cjepiva u istu ruku u koju ste cjepivo primili prvi put izaziva brži imunosni odgovor. Ovo otkriće, objavljeno u znanstvenom časopisu Cell, moći će se iskoristiti kako bi se povećala učinkovitost budućih kampanja za cijepljenje, naročito u slučaju novih pandemija.

Potvrđeno na ljudima

Znanstvenici s Instituta za medicinska istraživanja Garvan i Instituta Kirby sa Sveučilišta New South Wales u Sidneyu otkrili su da cjepiva aktiviraju makrofage, imunološke stanice koje obično imaju ulogu "čistača" ljudskog tijela, i to u limfnim čvorovima koji su najbliži mjestu ubrizgavanja cjepiva. Te unaprijed upozorene stanice određuju pozicioniranje limfocita B zaduženih za proizvodnju antitijela, tako da se oni brže aktiviraju u trenutku primanja booster doze. Ovo otkriće, koje je isprva bilo primijećeno u studiji na miševima, poslije je potvrđeno u ispitivanju na ljudima.

Priprema "obrane"

Limfni čvorovi su sjedište imunološkog odgovora na cjepiva i mjesto na kojem dolazi do proizvodnje antitijela. Stoga je posve normalno da se te male žlijezde, smještene duž limfnih putova, povećaju nekoliko dana nakon cijepljenja. Kad se cjepivom u ljudsko tijelo uvedene neopasna doza patogena (antigen) ili upute za njegovu proizvodnju, limfni čvorovi je filtriraju te funkcioniraju poput "kampa za obuku" u kojem se organizira imunološka obrana od tog virusa.

Uloga makrofaga

Prošle studije su pokazale da se memorijske B stanice, stanice koje su sposobne upamtiti specifičan antigen i proizvoditi odgovarajuća antitijela u njegovoj prisutnosti, okupljaju u limfnom čvoru koji je najbliži mjestu ubrizgavanja cjepiva. Sada su australski znanstvenici otkrili da, kad se booster doza cjepiva da u isto mjesto u koje je bila ubrizgana prva doza cjepiva, makrofagi prethodno upozoreni tim prvim cijepljenjem učinkovito "hvataju" antigen i aktiviraju memorijske B stanice da brže proizvode antitijela visoke kvalitete. Oni su poput ravnatelja orkestra učinkovitog odgovora na cjepivo.

Bolje u istu ruku

Otkriće je potvrđeno u kliničkoj studiji provedenoj na uzorku od 30 volontera koji su trebali primiti booster dozu mRNA cjepiva protiv covida tvrtke Pfizer-BioNTech. Njih dvadeset je docjepnu dozu primilo u istu ruku u koju su bili cijepljeni prvi put, a 10 u suprotnu ruku. Volonteri iz prve skupine znatno brže su proizveli neutralizirajuća antitijela protiv SARS-CoV-2, unutar prvog tjedna nakon dodatne doze cjepiva. Osim toga, njihova antitijela su se pokazala učinkovitijim protiv varijanti Delta i Omikron.

Tjedni su važni

U roku od četiri tjedna nakon primitka booster doze, volonteri obje skupine su imali iste doze antitijela, zaštite koja je kod jednih i kod drugih s vremenom oslabila. No, brži odgovor mogao bi biti naročito važan kad smo u utrci s vremenom, kao što je to bio slučaj za vrijeme pandemije. Na razini cijele populacije, ti dodatni tjedni optimalne zaštite mogli bi značiti i značajno smanjenje broja zaraženih. Stoga bi taktika cijepljenja svih u istu ruku u koju su cijepljeni i prvi put mogla doprinijeti bržem postizanju kolektivnog imuniteta. Osim toga, bolje razumijevanje načina na koji međudjeluju makrofagi i memorijske B stanice doprinijet će boljem planiranju sljedeće generacije cjepiva, povećavajući njihovu učinkovitost pri prvom cijepljenju te smanjujući potrebu za docjepnim dozama.