Žena u srednjim godinama, menopauza polako kuca na vrata, kilogrami su malo pobjegli, a uz sve obaveze koje ima redovito vježbanje baš i nije aktivnost kojoj je vjerna. Nedavno je dobila dijagnozu šećerne bolesti tipa 2, one koja je ponajviše uvjetovana lošijim životnim navikama. No uz lijekove i pridržavanje savjeta o prehrani te redovitom kretanju ne bi to trebalo biti stanje koje je nemoguće držati pod kontrolom. Ali što ti je život bez malo oduška pa je pitala prijateljicu (to ne možeš pitati doktora) može li ponekad i koliko popiti alkohola. "Pa umjereno valjda da", odgovorila joj je prijateljica. Prije dijagnoze šećerne bolesti ponekad je, kaže, u društvu popila koktel, a uz ručak i večeru čašu do dvije vina. Ništa joj ne može biti? No dr. Anica Badanjak, spec. interne medicine, subspecijalistica dijabetologije i endokrinologije razbila je taj uvriježeni mit.
- Kod osoba sa šećernom bolesti pijenje alkohola može uzrokovati nisku ili visoku razinu šećera u krvi, što ovisi o vrsti i količini alkoholnog pića, je li osoba pila na prazan želudac ili ne, i koliko je fizički bila aktivna - kaže dr. Badanjak. A da ne bi ostale nejasnoće, evo detaljnog objašnjenja zašto je ipak bolje kloniti se alkohola, osobito ako bolujete od dijabetesa.
Opasnost od hipoglikemije
Osobe koje piju na prazan želudac u velikoj su opasnosti od niskih vrijednosti šećera u krvi (hipoglikemije). Ako osoba na vrijeme ne jede opasnost od pada šećera se produljuje jer se alkohol u tijelu može zadržati 6-12 sati. To znači da se pad šećera u krvi može pojaviti od nekoliko minuta do 12 sati nakon pijenja alkohola. Naš organizam ima pričuvne planove za iznimne situacije, pa tako u slučaju gladovanja jetra otpušta glukozu iz svojih zaliha ugljikohidrata (pohranjenog u obliku glikogena), ili je stvara iz drugih izvora (aminokiselina, glicerola, laktata). Osim uloge u metabolizmu ugljikohidrata, masti i proteina jetra čisti krv od toksina, sudjeluje u borbi protiv infekcija. Kada je osoba konzumirala alkohol prioritet jetre je razgraditi i očistiti organizam od toksičnih tvari, a za to vrijeme otpuštanje glukoze iz jetre je zaustavljeno. Ako osoba sa šećernom bolesti odluči konzumirati alkoholno piće neka to nikada ne bude na prazan želudac!
Opasnost od hipoglikemije je vrlo velika kod osoba koje se liječe inzulinom i/ili lijekovima iz grupe sulfonilureje i konzumiraju alkohol, i to ne samo na prazan želudac, već i uz obrok, pa je u takvim slučajevima najsigurnije ne konzumirati alkohol.
Alkohol je kaloričan
Treba znati da je energetska vrijednost alkohola velika - 1 g alkohola sadrži 7 kilokalorija (Kcal) i to treba uračunati u ukupni dnevni energetski unos. Prekomjerni unos kalorija dovodi do povećanja tjelesne mase, odnosno pretilosti. Međutim, kada se radi o likerima ili koktelima ponekad je teško odrediti točnu kalorijsku vrijednost, jer takva pića sadrže i ugljikohidrate, što znači dodatno kalorijsko opterećenje, stoga bi bilo najbolje izbjegavati ih. Konzumacija takvih pića može poremetiti i otežati postizanje dobre kontrole šećera u krvi, izazvati skokove šećera, a potom opasni pad. Vino i žestoka pića ne sadrže ugljikohidrate, masti ni proteine. Energetska vrijednost litre piva ista je kao i energetska vrijednost litre punomasnog mlijeka. Energetska vrijednost likera i miješanih pića (koktela) je velika, varira ovisno o udjelu ugljikohidrata. Tako, na primjer, jedna čaša (170 ml) Aperol Spritza sadrži 36 grama ugljikohidrata, odnosno 177 kalorija, a ne sadrži ni vlakna, ni masti, ni proteine.
Lijek neće djelovati
Postoji još jedna opasnost u slučaju prekomjernog pijenja - da osoba s teškom hipoglikemijom, za koju okolina ne zna da ima šećernu bolest, ne dobije prvu pomoć, jer su simptomi hipoglikemije slični simptomima intoksikacije alkoholom. Osim toga važno je znati da glukagon (lijek za tešku hipoglikemiju) neće djelovati u slučaju niskog šećera kod osobe koja je alkoholizirana. Ako je osoba pri svijesti i može piti treba joj dati brzodjelujući ugljikohidrat (sok od jabuke ili naranče, klasičnu Coca-Colu, žličicu meda, šećera, glukozne bombone), a ako nije, pozvati hitnu medicinsku pomoć. Zbog mogućnosti prolongirane hipoglikemije savjetuje se osobi koja je konzumirala alkohol, da prije spavanja pojede miješani obrok. Prekomjerno pijenje alkohola može dovesti do dehidracije i mamurluka, stoga je dobro popiti vode, posebno prije spavanja.
Opasnost i od ketoacidoze
Prekomjerna konzumacija alkohola može dovesti do teškog, po život opasnog, stanja, dijabetičke ketoacidoze, češće kod osoba s tipom 1, ali moguće je i kod osoba s tipom 2 šećerne bolesti. Konzumacija alkohola kod osoba sa šećernom bolesti tipa 2 može dovesti, (srećom rijetko) do još jednog po život opasnog stanja- laktične acidoze.
Loša kontrola šećera uz alkohol još je pogubnija
Konzumiranje alkohola kroz duže vrijeme može dovesti do oštećenja jetre počevši od masne jetre, alkoholnog hepatitisa i alkoholne ciroze, što može dovesti do zatajenja jetre i povećanog rizika od raka jetre. Nekontrolirana šećerna bolest također može dovesti do istih (nealkoholnih) oštećenja jetre, a loša kontrola je uz alkohol izvjesnija, stoga bi osobe sa šećernom bolesti trebale izostaviti alkohol u potpunosti.
Alkohol može biti siguran put u amputaciju
Poznato je da, općenito, umjerena konzumacija alkohola može zaštitno djelovati protiv bolesti srca i krvnih žila, jer povećava koncentraciju HDL "dobrog" kolesterola u krvi i snižava povišeni krvni tlak. Korisni učinci crvenog vina pripisuju se sadržaju antioksidansa i polifenola, zbog čega može biti korisno kada se konzumira u umjerenim količinama. Koliko se sve to odnosi i na osobe sa šećernom bolesti, teško je sa sigurnosti reći jer ih više od 75 posto umire zbog bolesti srca i krvnih žila. Jedna od najčešćih komplikacija šećerne bolesti je dijabetička neuropatija - oštećenje živaca, koje se može negativno odraziti na sve organe u tijelu i dovesti do srčanih oboljenja, poremećaja probave, impotencije. Alkohol pogubno djeluje na periferne živce, a u kombinaciji sa šećernom bolesti brže će dovesti do problema u nogama, i onoga čega se najviše boje osobe s dijabetesom, do amputacija.
Postoji li sigurna količina?
Nemoguće je savjetovati koje su to sigurne količine alkohola koje bi dnevno mogli konzumirati, jer učinak na pojedinca ovisi o više čimbenika: dobi, težini, metabolizmu, odnosno sposobnosti obrade alkohola u tijelu (stanju jetre) i drugim pridruženim bolestima, vrsti pića i sadržaju alkohola, vremenu kada se pije, da li osoba uzima lijekove, što jede. Ono što se sigurno može reći za šećernu bolest je da je progresivna i sklona razvoju komplikacija čak i kada je dobro kontrolirana. Stoga sve što možemo učiniti da život osobe sa šećernom bolesti bude zdraviji i kvalitetniji treba učiniti, pa tako izbjegavati (najbolje ne konzumirati) alkohol. Za one koji se odluče konzumirati alkohol savjet je da se informiraju o djelovanju alkohola i pridržavaju uputa o pijenju. Prema većini smjernica bilo bi to jedno piće (jedna jedinica) za žene, a dva pića (dvije jedinice) za muškarce dnevno. Jedna jedinica sadrži 8-10 g alkohola (etanola). Prema hrvatskim Smjernicama za prehranu kod šećerne bolesti u odrasloj dobi pod jednim pićem podrazumijeva se 341 mL 5 % alkoholnog piva, ili 43 mL 40 % žestokoga alkoholnog pića, ili 142 mL 12 % vina. Ako odlučite konzumirati alkohol, neka to bude 1-1,5 dl (crnog) vina uz ručak ili večeru, dakle jednom dnevno. Prije toga provjerite šećer u krvi. Ne zaboravite da alkohol ima kalorije.