SHUTTERSTOCK
važno

Skriveni i manje poznati uzroci vrtoglavog porasta oboljelih od depresije

Za mene je jedina pozitivna činjenica to što danas većina ljudi širom svijeta pa tako i u Hrvatskoj imaju ipak malo veću svijest o ovoj podmukloj bolesti

Više nitko ne može zanijekati činjenicu da se depresija kao teška mentalna bolest širi poput karcinoma. Za mene je jedina pozitivna činjenica to što danas većina ljudi širom svijeta pa tako i u Hrvatskoj imaju ipak malo veću svijest o ovoj podmukloj bolesti, pa je puno više onih koji danas traže stručnu pomoć u usporedbi s nekoliko godina prije. Eto, to je po meni jedina svijetla točka, jer negativnih činjenica je puno više, kada su u pitanju uzroci ove bolesti, i oni poznati kao i manje poznati koji utječu na naš mozak i mentalno zdravlje i mogu biti potencijalni okidači za razvoj depresije. Prije svega tu mislim na covid-19 odnosno borbu s dugotrajnim simptomima ove bolesti koja se kod mnogih ljudi odrazila na njihovo mentalno zdravlje, odnosno bila potencijalni ‘‘krivac‘‘ koji je utjecao na porast broja depresivnih ljudi.

Manje poznati uzroci depresije

Istražujući intenzivno ovu temu posljednje dvije godine, da vidimo koji su to sve mogući potencijalni okidači koji mogu pridonijeti simptomima depresije i na koji način utječu na naše mentalno zdravlje.

• Covid-19 i pandemijske mjere

Iako je korona iza nas, trebat će još puno godina da bi se točno utvrdile sve posljedice na ljudsko zdravlje, prije svega na ono mentalno. Tijekom pandemije dosta se pisalo i govorilo o utjecaju pandemijskog stila života na naše mentalno zdravlje, koja je dovela do povećane izolacije i usamljenosti. Pored toga, bila su prisutna i dodatna psihička opterećenja za mnoge ljude, poput straha od zaraze i različitih drugih anksioznih stanja koja su se pojavila kod mnogih. Ne treba posebno naglašavati kako se teža ili jako teška klinička slika ove bolesti odrazila na mentalno zdravlje osoba koje su jedva izvukli živu glavu. Među njima i dalje ima dosta onih koji muku muče s depresijom koja se pojavila kao simptom tzv. dugog covida. Samo mali podsjetnik za one koji ne znaju da je covid-19 multi sistemska bolest jer se podmuklo uvlačila i napadala ne samo naš respiratorni sistem nego i gastro-intestinalni, srce i krvožilni, osjetilni, kožni ali i živčani (mozak).

• Česti upalni procesi

Iako bi čovjek bez upale bio skloniji infekcijama, rane bi sporije zacjeljivale i češće bismo obolijevali odnosno ne bismo mogli ni preživjeti, upalni procesi predstavljaju podmukli i tihi uzrok depresije. Inače postoji akutna, kronična i potencijalno smrtonosna vrste upale.

Akutna upala se javlja kod ozljeda i prepoznat ćete je po crvenilu, natečenosti i toplini.

Kronična upala je svaka on koja traje duže od šest mjeseci, s trajnim oštećenjima i u većini slučajeva se javlja infekcija koja uzrokuje širenje upale. Znanstveno je dokazano da može uzrokovati niz ozbiljnih bolesti, stanja i poremećaja, kao što su hipertenzija, Alzheimerova i Parkinsonova bolest te depresija.

Kronični tip upale jedan je od uzroka depresije zato što je upala unutarnji simptom, onaj koji ne možemo nužno vidjeti, ali si ju možemo predočiti kao tihu vatricu koja stalno tinja. Upale su vrlo česti zdravstveni problem i utječe na baš sve u našem tijelu, pa tako i na mozak, koji može stvoriti simptome depresije. Tome u prilog idu i rezultati istraživanja koja su dokazala usku povezanost između upale i poremećaja raspoloženja, odnosno da ljudske protuupalne molekule (citokini) mogu itekako utjecati na razine hormona stabilizatora raspoloženja, primjerice serotonina.

• Bolest srca i krvožilnog sustava

Istraživanja pokazuju da postoji jaka veza između bolesti srca i depresije. Osobe koje su doživjele srčani, moždani udar ili zatajenje srca imaju povećan rizik od poremećaja raspoloženja. Prema istraživanju, oko 20%-30 posto srčanih bolesnika doživi depresiju, što bi značilo da ova kategorija bolesnika imaju 2-3 puta veću vjerojatnost da će razviti depresiju u usporedbi s općom populacijom.

• Hipotireoidizam

Ovo stanje, koje je mnogo češće kod žena, javlja se kada naša štitna žlijezda ne proizvodi dovoljno hormona štitnjače. Posljedično, može uzrokovati gubitak pamćenja, umor, debljanje i, da, depresiju. Hipotireoza je povezana s ukupnim smanjenim protokom krvi u mozgu. Često je povezano s kognitivnim oštećenjima, kao i problemima mentalnog zdravlja poput depresije. Neki od simptoma koji ukazuju na ovu kroničnu upalnu bolest su dobivanje na težini, umor, pospanost, osjećaj hladnoće, usporen rad srca, slabiji apetit, opstipacija, zaboravnost, poremećaj menstrualnog ciklusa, i opet - depresivno stanje. Stoga svakako potražite liječničku pomoć da se provjere razine hormona štitne žlijezde ako se osjećate depresivno.

• Traumatske povrede glave i mozga

Traumatske ozljede mozga usko su povezane s velikim depresivnim poremećajem, što je i znanstveno potvrđeno da je to zapravo najčešći psihijatrijski poremećaj koji se javlja nakon ovih ozljeda. Prema tim znanstvenim studijama, vjerojatnost razvoja depresije unutar prve godine nakon ozljede glave iznosi čak između 33 i 52 posto. Također treba reći da se povećani rizik od depresije ne javlja samo kod pacijenata s teškom traumom glave, već i kod blažih slučajeva. Sve skupa to dovodi do povećanog rizika od ozbiljnijih posljedica nakon ozljede, uključujući i suicide.

• Izloženost toksinima

Toksini u našem okruženju mogu otrovati mozak i dovesti do stanja mentalnog zdravlja poput depresije. Toksini uništavaju tijelo na mnogo načina. Kao i mnogi od ovdje navedenih problema, oni smanjuju protok krvi u mozgu, što se dovodi u vezu s depresijom. Također ometaju proizvodnju hormona, remete imunološki sustav i crijevni mikrobiom te doprinose pretilosti. Oštećenje DNK izloženosti toksinima također stari mozak i može utjecati na raspoloženje i pamćenje. Svaki od ovih problema može biti povezan sa simptomima depresije.

Simptomi i liječenje

Depresija zahvaća sve aspekte života, što znači narušene socijalne aktivnosti, disfunkcionalnost u obiteljskom i poslovnom okružju.

Simptomi obuhvaćaju emocionalne, kognitivne, motivacijske i somatske simptome. Ovu bolest inače karakterizira patološko depresivno raspoloženje, gubitak interesa i zadovoljstva, osjećaj bespomoćnosti, smanjena energija, poremećaj sna (nesanica ili pretjerano spavanje), nemir, razdražljivost, crne misli, loša koncentracija, gubitak pamćenja, poremećaj apetita (uglavnom smanjen), osjećaj krivnje, nisko samopoštovanje, suicidalne misli ili pokušaj.

Razlikuje se od uobičajenih promjena raspoloženja i kratkotrajnih emocionalnih reakcija na stres, kao i od tuge koja se javlja kao normalna reakcija na različite događaje i pomaže nam u prevazilaženju onoga što se dogodilo. Ono što je specifično za depresiju, i što je ključna razlika u odnosu na normalnu tugu su: njezin intenzitet i trajanje. Drugim riječima, depresija je vrlo podmukla, surova i konstantna te utječe na emocionalno i kognitivno doživljavanje i tumačenje.

Svi navedeni simptomi samo su djelić načina na koje depresija može ometati funkcioniranje oboljele osobe. Također je važno istaknuti da postoji nekoliko vrsta depresije, od kojih svaka ima svoje manifestacije i učinke na mozak i tijelo.

Također treba reći da se depresija često javlja zajedno s drugim problemima mentalnog zdravlja. Na primjer, depresija i anksioznost koegzistiraju 75 posto vremena. Post traumatski stresni poremećaj (PTSP) i poremećaj ovisnosti također se često javljaju s poremećajima raspoloženja, poput depresije ili bipolarnog poremećaja.

Za dijagnosticiranje ovog ozbiljnog poremećaja doista je ključno potražiti stručnu i liječničku pomoć. A najvažnije je da osvijestite to da je depresija simptom. Upravo zato treba raditi na otkrivanju uzroka kako bi se učinkovito liječili.

Mirella Rasic Paolini, specijalist struke za holističko mentalno i duhovno zdravlje

Linker
24. svibanj 2024 10:12