Simptomi srčanog udara kod žena mogu biti nejasni i tihi, a izrazita bol ne javlja se samo u prsima

U povodu Svjetskog dana srca u Zagrebu će početi projekt "Žene i srce", u sklopu kojeg će se provoditi preventivni pregledi žena kojima je cilj podizanje svijesti i rano prepoznavanje te liječenje kardiovaskularnih bolesti.

Kardiovaskularne bolesti najčešći su uzrok smrti žena u Hrvatskoj, a lani su od tih bolesti umrle 12.673 žene, njih 3300 više u odnosu na muškarce. Projekt zajednički pokreću Zaklada Hrvatska kuća srca, Hrvatsko kardiološko društvo i Grad Zagreb, a cilj mu je potaknuti žene na redovite preglede.

Rano prepoznavanje simptoma

"Svakih 80 sekundi jedna žena u svijetu umre od kardiovaskularnih bolesti. Cilj kampanje je osvijestiti žene da mogu rano prepoznati simptome srčanih bolesti i započeti što ranije s učinkovitim liječenjem. Ciljna skupina su nam žene od 35 do 60 godina", rekla je na konferenciji za novinare zamjenica pročelnika zagrebačkog Gradskog ureda za zdravstvo Ivana Portolan Pajić.

Ravnatelj Poliklinike za prevenciju i rehabilitaciju kardiovaskularnih bolesti Srčana Goran Krstačić najavio je kako će do kraja godine na screening u tu ustanovu biti pozvano 250 žena, a krenut će se sa ženama iznad 50 godina života.

Probir žena napravit će se uz pomoć liječnika iz domova zdravlja te će one biti pozvane na uzrokovanje krvi. Žene koje će imati povišene vrijednosti bit će zatim poslane na dodatnu kardiološku obradu.

Šest simptoma srčanog udara koji pogađaju žene

Kod žena vjerojatnost smrtnog ishoda dvostruko veća nego kod muškaraca

Srčane bolesti se kod žena najčešće javljaju nakon 55. godine života, a vjerojatnost smrtnog ishoda srčanog udara može biti i dvostruko veća nego kod muškaraca, naglasio je upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca akademik Davor Miličić. Rizik kod žena raste s prestankom rada spolnih hormona te se postupno povećava i izjednačava s rizikom kod muškaraca.

Stručnjaci su upozorili da je zbog pandemije koronavirusa došlo do pada bolničkog zbrinjavanja bolesnika s kardiovaskularnim bolestima, pa je tako u zagrebačkim bolnicama u prvih šest mjeseci primljeno 12,8 posto takvih bolesnika.

Pad je krenuo u ožujku kada je bilo skoro 20 posto manje hospitalizacija, da bi u travnju, za vrijeme lockdowna, pad bio 24,5 posto. Nakon toga stanje se postupno normaliziralo pa je u svibnju pad iznosio 10 posto.

"Važno je stoga osvijestiti da su kardiovaskularne bolesti važne i opasne i da se ljudi koji imaju simptome trebaju javiti liječniku, kako nakon epidemije koronavirusa ne bi mali još veću epidemiju kardiovaskularnih bolesti", rekla je Verica Kralj iz Hrvatskog zavod za javno zdravstvo (HZJZ).

IZVOR: HINA