Od tuge do sreće, od ljutnje do zadovoljstva: fluktuacija cijele lepeze vrlo intenzivnih emocija uobičajena je kod gledatelja sportskih natjecanja, a naročito tijekom onih najpopularnijih, kao što je Europsko prvenstvo u nogometu koje se upravo odvija u Njemačkoj. Iz utakmice u utakmicu navijači proživljavaju vrtlog emocija praćenih napetim iščekivanjem i uzbuđenjem; cijela je zemlja u "izvanrednom" psihološkom stanju kao da nikad prije i nikada poslije više ništa neće biti toliko važno kao tih 120 minuta koje će se pratiti bez daha po trgovima i kafićima, u uredima i vlastitim domovima. Gotovo da bi sve to bilo idilično, ta slika zajedništva kad svi drhtimo nad rezultatom koji će ostvariti naša ekipa, kad za mnoge ta navijačka groznica ne bi bila pogubna. I ne, ne pretjerujemo, jer kako upozorava prof. dr. sc. Hrvoje Pintarić, specijalist interne i hitne medicine te subspecijalist kardiologije iz Poliklinike Aviva, dokazano je da je za vrijeme ovakvih sportskih spektakala učestalost neželjenih srčanih događaja veća za čak 50 posto!
Povećan rizik za vrijeme utakmice i još dva dana nakon
- Postoji već jasno dokazana uzročno-posljedična veza između ovakvih sportskih događaja i povećane učestalosti infarkta i drugih neželjenih događaja, od aritmija i angine pektoris do nagle srčane smrti, koja je zabilježena za vrijeme trajanja utakmica te sljedeća dva dana. Prvi put je to uočeno još 1996., to da je tijekom i nakon utakmice četvrtfinala Europskog prvenstva između Nizozemske i Francuske došlo do porasta smrtnosti. Već dvije godine nakon toga, 1998., napravljene su kliničke studije koje su dokazale poveznicu jednog s drugim. To je bila utakmica između Engleske i Argentine, kad su Englezi ispali nakon izvođenja penala. Na dan te utakmice i dva dana nakon toga primijećeno je da je zbog akutnog infarkta u bolnice bilo primljeno 25 posto više pacijenata nego u istim periodima prije i nakon toga vremena - kaže prof. Pintarić navodeći i kasnija slična istraživanja koja su sva dala iste rezultate. Jedno od najznačajnijih, s obzirom na više od 4000 uključenih pacijenata, bilo je ono provedeno tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj 2006., kada su znanstvenici analizirali što se događalo u periodima kad je igrala njemačka reprezentacija i kakve su bile posljedice. Dokazali su da je broj neželjenih srčanih incidenata bio povećan i kod zdravih osoba, dok je među osobama koje su otprije imale dijagnosticiranu srčanu bolest bilo čak dvostruko više neželjenih koronarnih događaja u dane kad je igrala njemačka reprezentacija nego u periodu kad nije bilo utakmice. To je, ističe prof. Pintarić, ogroman broj i govori u prilog tome da bi tim ljudima trebalo savjetovati kako se ponašati za takvih sportskih natjecanja.
Poraz ili pobjeda, što je gore za srce?
Da se ne biste opustili i mislili da vas se sve to ne tiče ako ste zdravi, dobro je podsjetiti i da kod onih koji nisu srčani bolesnici može doći do neželjenog događaja povezanog s takvim adrenalinskim nogometnim šokovima. Prof. Pintarić navodi tužan primjer iz 2002. kad se na Svjetskom prvenstvu u Južnoj Koreji igrala utakmica osmine finala između domaćina i Italije, u kojoj je Italija neočekivano izgubila. To je bila utakmica koja je šokirala svijet i završila pogubno za dva dvadesetogodišnjaka koji su umrli od srčanog udara neposredno nakon toga.
- Oni su bili mladi i potpuno zdravi ljudi, no to je bila jedna toliko adrenalinska i stresna situacija da su umrli od infarkta. Dakle, nažalost, i ljudi koji nemaju koronarnu bolest u takvim šokantnim situacijama mogu doživjeti neki srčani incident, a najčešće su to ritmološke smrti. Ti ljudi umiru od poremećaja srčanog ritma, ventrikulske tahikardije, fibrilacije ventrikula i slično - kaže prof. Pintarić, kojeg smo pitali i je li pozitivno uzbuđenje, kad vaša ekipa pobjeđuje, jednako opasno kao i ono negativno, kad vaši gube.
- To je teško reći, no u principu pozitivne emocije ponekad mogu napraviti jednako veliko zlo kao negativne emocije. Činjenica je da su spomenuta istraživanja govorila i o jednom i o drugom, što znači da se neželjeni događaj može dogoditi i kad vaša ekipa gubi i kad pobjeđuje. Ukratko, veliki događaji koji uzrokuju emocije u bilo kojem smislu, ili strah, ili ljutnju, ili sreću, ili bilo što drugo, rezultiraju povećanim brojem infarkta i hospitalizacija, ali i smrti.
Hrvatski kuriozitet
- Postoji jako zanimljivo istraživanje iz 2019., vezano za doktorski rad jednog mladog kolege i objavljeno u stručnom časopisu u Belgiji nakon nogometnog prvenstva 2018. U taj rad je bilo uključeno više od 1000 ljudi koji su se tada javljali u hitnu službu KBC-a Sestre milosrdnice i definitivno je dokazano da je na dan utakmice i dva dana nakon utakmice, a u usporedbi s istim periodima dvije godine prije i jednu nakon toga, bio veći broj infarkta i hospitalizacija te da je učestalost bila veća u žena nego u muškaraca. Aritmije i angina pektoris su se u tom periodu vezanom za utakmice Svjetskog prvenstva češće javljale kod žena i to je jedini takav slučaj koji sam našao i hrvatski kuriozitet - navodi prof. Pintarić dodajući da ne postoji konkretno objašnjenje za to, ali ima nekoliko teorija. Jedna je, o kojoj je naš sugovornik raspravljao sa svojim kolegama kardiolozima, da žene u pravilu inače nisu naročito izložene stresu vezano za nogomet pa se, kad počne ukupna euforija, dosta emotivno izlože i to završi takvim posljedicama. Drugo je da, naravno, uvijek postoji mogućnost da je to slučajnost jer bi taj rezultat ipak trebalo dokazati drugim, većim studijama. Treća teorija uzima u obzir specifičnost hrvatske situacije i kulture i koliko god to možda nekome zvučalo šaljivo, možda takvi srčani događaji kod žena u tom periodu nemaju toliko veze s nogometom koliko s ukupnom situacijom doma, supruzima koji možda bjesne nezadovoljni rezultatom i slično. Drugim riječima, ako muškarci suprugama doma prirede neki cirkus zbog rezultata utakmice, možda je to ženama veći problem nego sam nogomet.
- Možemo to tumačiti kako hoćemo, možemo reći da su Hrvatice velike navijačice koje se oko toga jako emotivno involviraju, ali može biti i nešto sasvim drugo, no činjenica je da su brojke pokazale da se nešto događa.
Upozorenja nema, ali bol u prsima nemojte ignorirati
Moramo znati, ističe prof. Pintarić, da otprilike polovina ljudi koji dođu u bolnicu s infarktom pri uzimanju anamneze kažu da je tom infarktu prethodilo neko veliko uzbuđenje ili veliko uzrujavanje, ili svađa ili, pak, neka intenzivna fizička aktivnost.
- Dakle, dobro se zna kakvi događaji prethode infarktu, a Europsko prvenstvo u nogometu je događaj koji je masovan i nabijen emocijama, događaj kod kojeg ljudi, u tih sat i pol koliko prate utakmicu, doživljavaju raznorazne emocije, od pozitivnih do negativnih, i to pogotovo nakon krajnjeg rezultata. No ni tada nije gotovo jer se intenzivne emocije i njihove posljedice, kako su pokazala istraživanja, mogu pojaviti i do dva dana nakon utakmice - pojašnjava prof. Pintarić upozoravajući i na prvu tegobu koju možemo prepoznati, a to je da nas nešto boli u prsima.
- Prethodno, većini ljudi zbog stresne situacije porastu i puls i krvni tlak, i to su parametri koje većinom svi osjećamo. No to nije patologija ako vam se ubrza puls, već se on ubrzao zato što ste u nekakvom iščekivanju rezultata ili onoga što će se dogoditi ako se, primjerice, pucaju penali. Nažalost, nečeg što bi nas moglo stvarno upozoriti nema - kaže prof. Pintarić dodajući da se uz sav taj stres oko ishoda utakmica onda nakaleme još i drugi rizični faktori koji povećavaju izglede da se dogodi nešto loše. Primjerice, pušači sasvim sigurno uz uzbuđenje popuše veći broj cigareta nego inače, tu su i visoke temperature, pa su ljudi s jedne strane dehidrirani, a s druge strane konzumiraju veće količine alkohola, što sve obično ide s utakmicama.
- Ljudi koji su visokorizični i koji znaju da imaju koronarnu bolest trebali bi izbjegavati takve stvari, znači uopće ne gledati takve stresne utakmice. Bez obzira na navijačke strasti, osobi kojoj to ugrožava život, koja ima koronarnu bolest i osjeća bolove u prsima zbog tog navijačkog stresa, puno je pametnije ne gledati utakmice - upozorava prof. Pintarić koji i sam to primjenjuje kod rukometnih utakmica, koje su njemu jako stresne pa, ako ga je prvo poluvrijeme uzrujalo, drugo ne gleda.
- Sve nas zanima sama utakmica, tijek utakmice i rezultat. No ako je to problem vezan za zdravlje, ne treba je gledati, bolje je prošetati, a onda u miru pogledati reprizu da vidite što se događalo. I sam to radim ponekad, pogledam snimku jer me zanima utakmica i tijek onog što se događalo, ali na taj način nisam izložen stresu tijekom samog događaja - pojašnjava prof. Pintarić.
Dodatni rizični faktori
Praćenja utakmica organiziraju se na veliko danima unaprijed, na trgovima i u kafićima, na ekstremno visokim temperaturama i koliko god mi upozoravali i davali savjete ljudima kako da se ponašaju u tim situacijama, realnost je nešto drugo.
- Možemo barem pokušati izbjeći ove dodatne rizične faktore, poput previše nikotina i alkohola. Ako je moguće, bilo bi dobro da su ljudi dobro hidrirani, ali vodom ili s nekim izotoničnim napitkom jer, ako navijate negdje vani na 40 stupnjeva, a prethodno ste popili veću količinu alkohola, sigurno niste u dobroj zdravstvenoj situaciji - upozorava prof. Pintarić koji je itekako svjestan da je to teško govoriti navijačima dok se istodobno upravo takvo rizično navijanje svakodnevno popularizira preko reklama koje prikazuju navijače s pivom u ruci.
- Naravno da ni meni nije zabavno navijati sa sokićem u ruci, ali ako me pitate kao stručnjaka, a ne kao navijača, onda mogu reći da je dobro izbjegavati takve situacije. Primjerice, znamo da crno vino dovodi do porasta krvnog tlaka, a ima mnogo mladih ljudi koji i ne znaju da imaju povišen tlak i u takvim se adrenalinskim situacijama zaista može dogoditi nekakva hipertenzivna reakcija, što je onda u podlozi infarkta, angine pektoris, aritmija... - ističe prof. Pintarić te još jednom podsjeća na dokazanu 50 posto veću učestalost neželjenih srčanih događaja za vrijeme ovakvih sportskih spektakala, što je zastrašujuća brojka.