Visoki krvni tlak najrašireniji je kardiovaskularni poremećaj u svijetu, a nije rijedak ni među sportašima. Kod njih je to i najčešće prepoznato stanje tijekom pregleda prije natjecanja i može potencijalno biti razlog isključenja iz natjecateljskih sportova. Iako ovo može izgledati paradoksalno, kaže doc. dr. sc. Ljiljana Fodor Đurić, internistica i nefrologinja, jer bi sportaši trebali imati koristi od pozitivnih kardiovaskularnih učinaka redovite tjelesne aktivnosti, također je poznato da intenzivna tjelovježba u osoba s kardiovaskularnim bolestima može biti povezana s ozbiljnim neželjenim događajima i povećanim rizikom od iznenadne srčane smrti. Doc. Fodor Đurić, ujedno autorica nove knjige "Sport i arterijska hipertenzija", u izdanju Medicinske naklade, objasnila je da li je srce sportaša uvijek spremno za izazove, kako pomiriti sportsku aktivnost i kardiovaskularne bolesti te kako znati koje su granice sportskog opterećenja.
Sportaši nisu pošteđeni hipertenzije, zar ne?
Točno je, sportaši nisu imuni na arterijsku hipertenziju, iako su često percipirani kao skupina s niskim rizikom. Uzroci hipertenzije kod sportaša mogu uključivati genetske čimbenike, prekomjerni unos soli, kronični stres ili zlouporabu nedopuštenih sredstava poput anaboličkih steroida. Tu su, naravno, i sekundarni uzroci hipertenzije, koje je potrebno isključiti.
Koliko su svjesni rizika i utječe li to na izbor sporta? Jesu li neki sportovi rizičniji za sportaše koji liječe hipertenziju?
Nažalost, mnogi sportaši nisu svjesni da neliječena hipertenzija može imati ozbiljne posljedice, poput hipertrofije lijeve klijetke, aritmija ili naglog srčanog zastoja. Kod osoba s hipertenzijom anaerobni sportovi poput dizanja utega nose veći rizik zbog naglih porasta krvnog tlaka. Aerobne aktivnosti poput trčanja ili plivanja obično su sigurnije i korisnije za regulaciju tlaka.
Je li vježbanje ili općenito sport rizični faktor za razvoj hipertenzije?
Vježbanje samo po sebi nije rizični faktor za hipertenziju, naprotiv redovita fizička aktivnost smanjuje krvni tlak i poboljšava funkciju krvnih žila. Međutim, intenzivni treninzi ili natjecateljski sportovi kod sportaša koji negiraju ili ne prepoznaju postojanje arterijske hipertenzije mogu dovesti do ozbiljnih kardiovaskularnih posljedica, uključujući hipertrofiju srca, aritmije ili čak nagli srčani zastoj. Stoga su ključni preventivni sistematski pregledi i pravovremeno liječenje hipertenzije.
Mogu li se sport i arterijska hipertenzija uskladiti?
Da, ali uz odgovarajući liječnički nadzor i prilagodbu treninga u suradnji s trenerom. Važno je redovito mjeriti krvni tlak, prilagoditi intenzitet vježbanja i redovito uzimati propisanu terapiju.
Kome vježbanje može pogoršati kardiovaskularne bolesti?
Vježbanje može biti rizično za osobe s neliječenim srčanim bolestima, neliječenom ili nedovoljno reguliranom hipertenzijom ili ozbiljnom aritmijom koja nije na vrijeme dijagnosticirana. Simptomi poput bolova u prsima, nedostatka daha nakon manjih napora, omaglice ili ubrzanog rada srca tijekom aktivnosti signaliziraju potrebu za hitnom medicinskom procjenom. Često se pacijenti javljaju upravo jer osjećaju pomanjkanje kondicije.
Često čujemo da sportaši imaju sportsko srce? Što ga karakterizira?
Sportsko srce je fiziološka prilagodba srca na redovitu tjelesnu aktivnost. Karakterizira ga povećanje srčanih klijetki, debljina stijenki srčanog mišića i usporeni otkucaji srca (bradikardija). Ovo stanje nije patološko i odražava prilagodbu srca na povećane zahtjeve tjelesne aktivnosti. Pokazuje da je srce snažno, učinkovito i sposobno opskrbiti organizam potrebnom količinom krvi čak i u uvjetima povećanih opterećenja.
Povisuje li sportsko srce rizik za nagli srčani zastoj? Kako se može prepoznati?
Sportsko srce samo po sebi ne povećava rizik za nagli srčani zastoj. Međutim, ako postoje neprepoznate srčane anomalije (npr. hipertrofična kardiomiopatija), intenzivna aktivnost može biti okidač. Preventivni pregledi (EKG, ultrazvuk srca, 24-satni holter tlaka, ergometrijsko testiranje) ključni su za razlikovanje fizioloških promjena od patoloških stanja.
Kakav je protokol preventivnih pregleda sportaša kada su u pitanju srce i krvne žile? Odnosi li se to i na rekreativce i djecu?
Protokol uključuje osobnu anamnezu, laboratorijske nalaze, klinički pregled, EKG te ultrazvuk srca i test opterećenja. Ovi pregledi ne preporučuju se samo profesionalnim sportašima nego i rekreativcima te djeci u sportskim klubovima. Kod djece se fokus stavlja na prepoznavanje urođenih srčanih mana pa je potrebno uključiti dječje kardiologe.
Umor, vrtoglavica, bol i manjak kondicije...
Korisni savjeti sportašima i rekreativcima kako da sport i životni stil budu na dobrobit kardiovaskularnog zdravlja uključuju redovitu umjerenu fizičku aktivnost, izbjegavanje ekstremnih napora, zdravu prehranu s niskim unosom soli i transmasnoća te redovite preventivne preglede. Uvijek napominjem svojim pacijentima da ne rangiraju povišeni krvni tlak kao "malo" ili "puno" povišen, jer malo je opasna riječ i vodi u odgađanje liječenja. Važno je slušati svoje tijelo - umor, vrtoglavica, bol i pomanjkanje kondicije znak su da treba stati i dijagnostički obraditi uzrok tih tegoba.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....