Pitali smo kardiologa kada vas bolest srčanog zaliska treba zabrinuti?

Srce neumorno radi cijeli život, od prvih otkucaja u majčinoj utrobi do posljednjeg daha, a njegova učinkovitost ovisi o savršenoj koordinaciji svih njegovih dijelova. Posebno važnu ulogu imaju srčani zalisci, koji se otvaraju i zatvaraju poput vrata te usmjeravaju krv u jednom smjeru. Kada se ta "vrata" ne otvaraju dovoljno ili ne zatvaraju potpuno, protok krvi postaje poremećen, srce se dodatno opterećuje i s vremenom slabi. Tada govorimo o bolesti srčanih zalistaka, stanju koje može godinama ostati neprepoznato, a zatim se iznenada manifestirati tegobama koje ozbiljno ograničavaju svakodnevni život.

Koliko je česta?

Bolesti zalistaka nisu rijetke. Najčešće se javljaju u starijoj dobi, kada dolazi do trošenja i kalcifikacije tkiva, ali mogu se javiti i kod mlađih ljudi kao posljedica reumatske groznice ili prirođenih srčanih mana. U razvijenim zemljama najčešća valvularna greška u starijoj dobi je aortna stenoza, odnosno suženje aortnog zaliska, dok je mitralna regurgitacija, odnosno propuštanje mitralnog zaliska, najčešća valvularna greška u mlađoj i srednjoj dobi.

Zašto nastaje?

Uzroci su različiti:

• Starenje i trošenje - s godinama zalisci postaju zadebljani i kruti.
• Urođene greške - neki ljudi se rađaju s promijenjenim oblikom zaliska.
• Infekcije - određene bakterijske upale mogu dugoročno oštetiti zalistak.
• Bolesti srca - proširene srčane šupljine ili visoki tlak mogu dovesti do oštećenja zalistaka.

Zaduha pri naporu može biti važan znak bolesti srca i ne biste je trebali ignorirati.

voronaman/Shutterstock

Kako prepoznati problem?

Rani stadiji često ne izazivaju nikakve tegobe. Simptomi se obično pojavljuju postupno i mogu uključivati:

• zaduhu pri naporu ili čak u mirovanju,
• umor i slabost,
• osjećaj preskakanja srca,
• bol ili pritisak u prsima,
• oticanje nogu.

Važno je znati da ovi znakovi ne znače uvijek bolest zaliska, ali su razlog da posjetite liječnika. Kardiološki pregled, EKG i ultrazvuk srca jednostavno mogu otkriti problem.

Kako se liječi?

Ako su promjene blage, često je dovoljno redovito praćenje. Kada bolest napreduje i počne utjecati na rad srca, rješenje je ugradnja umjetnog zaliska. Danas su dostupne i minimalno invazivne metode, poput ugradnje zaliska kroz krvne žile, TAVI/MTEER, koji omogućuju zamjenu oštećenog zaliska bez klasične, otvorene operacije srca. Ova metoda posebno je važna za starije i slabije bolesnike jer znatno smanjuje rizik, skraćuje vrijeme oporavka i omogućuje brži povratak u svakodnevni život.

Kada potražiti pomoć?

Ako primijetite da se zadišete pri manjem naporu nego ranije, osjećate pritisak u prsima ili vam otiču noge, važno je da ne čekate jer pravovremeni pregled i liječenje mogu značiti razliku između života sa značajnim ograničenjima i života koji je kvalitetan i aktivan. Bolesti srčanih zalistaka danas su sve češće upravo zbog duljeg životnog vijeka, a iako mogu biti opasne, uspješno se dijagnosticiraju i liječe. Ključ je - na vrijeme prepoznati simptome i javiti se kardiologu.

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Klinikom Magdalena.