Ono što jedemo presudno je za našu mikrobiotu, a sve je više spoznaja o tome kako mikrobiota utječe na mnoge bolesti.
 Foto: iStock
Zdravlje

Pazite li što jedete? Samo zdrava crijeva znače i zdravo srce!

Sve je više istraživanja koja uzrok mnogih bolesti nalaze upravo u disbalansu crijevne funkcije, a u posljednje vrijeme više se istražuje i veza crijeva i kardiovaskularnog zdravlja.

U fokusu znanstvenog interesa u posljednje je vrijeme mikrobiom, odnosno milijarde mikroba ili bakterija koje prirodno žive najviše u našim crijevima čineći zajednicu koju nazivamo mikrobiota i koja je od vitalne važnosti za zdravlje. Zaduženi su za probavu i peristaltiku crijeva, apsorpciju nutrijenata, služe kao fiziološka barijera za prolazak štetnih virusa i loših bakterija, sudjeluju u razgradnji žučne kiseline, u proizvodnji i apsorpciji vitamina, u razgradnji i apsorpciji različitih lijekova, reguliraju pH u crijevima i sprečavaju razmnožavanje gljivica, jačaju sluznicu crijeva, što je važna linija obrane organizma.

S obzirom na to da je 80 posto imunosnog sustava u našim crijevima, crijevna mikrobiota važna je u našem ukupnom zdravlju. Gotovo da nema sustava u tijelu koji nije povezan s crijevima, koja se nazivaju i drugim mozgom.

Sve je više istraživanja koja uzrok mnogih bolesti nalaze upravo u disbalansu crijevne funkcije, a u posljednje vrijeme više se istražuje i veza crijeva i kardiovaskularnog zdravlja jer je poznato da su bolesti srca i krvožilnog sustava najraširenije bolesti zapadne civilizacije.

Što znači povišeni TMAO u krvi

Dr. JoAnn Manson s Harvard Medical School naglašava da je ono što jedemo presudno za našu mikrobiotu, a sve je više spoznaja o tome kako mikrobiota utječe na mnoge bolesti kao što su dijabetes, srčane bolesti, mentalne bolesti i rak. Jedan od istraživanijih metabolita je trimetilamin-N-oksid (TMAO), koji nastane kada crijevne bakterije razgrade određene sastojke iz hrane, a povezan je s rizikom od stvaranja ateroskleroze i nastanka srčanog udara. Studija objavljena 2017. u časopisu Journal of the American Heart Association pokazala je da osobe koje imaju jako povišen TMAO u krvi imaju 62 posto veći rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti i veći rizik za smrtnost od njih. Istraživanja također pokazuju da prehrana bogata vlaknima pogoduje razvoju dobrih bakterija u našim crijevima, osobito onih koje proizvode kratkolančane masne kiseline, a upravo one pomažu u boljoj regulaciji šećera, tjelesne mase i regulaciji krvnog tlaka.

Neka istraživanja također pokazuju da dobre bakterije mogu biti korisne kod konstipacije, posebno ako je ona posljedica sindroma iritabilnog crijeva.

Kombinacija laktobacila i bifidobakterija ubrzava vrijeme prolaska crijevnog sadržaja, a u kombinaciji s topljivim vlaknima dobre bakterije brzo uravnotežuju probavu. Bifidobakterije fermentiraju vlakna koja im služe kao hrana (kratkolančani fruktooligosaharidi - FOS) i proizvode kratkolančane masne kiseline koje snižavaju kiselost u crijevu stimulirajući tako peristaltiku i skraćuju vrijeme zadržavanja stolice. - Laktobacili i bifidobakterije dobri su ratnici u našim crijevima, to su probiotičke bakterije mliječnih kiselina u koje ubrajamo sve vrste laktobacila, laktokoka bifidobakterija...

Probiotici i njihov utjecaj na zdravlje

Svjetska zdravstvena organizacija probiotike je definirala kao važne za naš život jer imaju značajan utjecaj na zdravlje. To su bakterije koje se prirodno nalaze u našem organizmu, ali ih gubimo lošom probavom, neadekvatnom prehranom i uzimanjem lijekova, u prvom redu prekomjernom upotrebom antibiotika - kaže Ružica Matić, direktorica Proimmuna, centra koji nudi sveobuhvatnu analizu stolice koja omogućuje uvid u sastav crijevne flore i druge specifične pokazatelje statusa crijevne sluznice obuhvaćajući čak i informaciju o tome koliko kvalitetno apsorbiramo hranjive tvari te kojim smo rizicima nastanka bolesti skloni. Uvid u analizu omogućuje ciljanu opskrbu probiotičkim kulturama i dodatnim suplementima kako bismo nastalu neravnotežu crijevne flore vratili u zdrav balans, odnosno stanje koje podržava zdravlje.

Današnja prehrana uglavnom je siromašna vlaknima koja hrane dobre bakterije, manje konzumiramo i kvalitetne fermentirane namirnice (kiseli kupus, kefir, miso, ukiseljeno povrće) koje sadrže prirodne probiotike, velika potrošnja antibiotika pridonijela je da je dobrih bakterija sve manje u našoj crijevnoj flori. Stoga se uvijek preporučuje uz antibiotik uzimati i probiotik. Iako samo detaljna analiza crijeva može pokazati koje nam bakterije nedostaju, smatra se da su probiotici općenito vrlo korisni za zdravlje. No nije svejedno koje vrste probiotika uzimamo. Učinkovitost pojedinih sojeva dokazuje se znanstvenim istraživanjima.

Kvalitetni probiotik treba imati podatke o rodu, vrsti i soju, a na pravilno deklariranim proizvodima možemo provjeriti i koliko je znanstvenih studija provedeno radi provjere učinkovitosti i neškodljivosti. Probiotici obično sadrže više različitih sojeva, a koncentracija ne bi trebala biti niža od 109 CFU (Colony Forming Units - broj živih bakterija koje mogu formirati kolonije).

Sve o problemima s probavom i rješenjima čitajte u Doktoru u kući. Nemojte propustiti: u četvrtak Doktor u kući + Jutarnji list za samo 14 kuna.

Linker
23. srpanj 2024 21:36