Kiselica je raširena i lako prepoznatljiva domaća biljka poznata po svom kiselom okusu, po kojem je i dobila naziv. Postoji nekoliko vrsta, a najljekovitije su obična kiselica (lat. Rumex acetosa) i mala kiselica (lat. Rumex acetosella).
Kiselicu su mnogi kao djeca brali na livadama i grickali, no ona je mnogo više od usputne grickalice. Voli rasti na suncu, ali lijepo raste i u polusjeni, a posebno voli vlažno tlo. Ima karakterističan kiselkasti osvježavajući okus, jestivo je lišće, ali i stabljike koje su jako sočne kad su mlade. Kada počinju cvasti na vrhovima, tad stabljike počinju biti suhe i žilave i nisu više pogodne za jelo. Osim listova i stabljika, jestive su i sjemenke. Kiselica se može jesti svježa, ali se može posušiti i koristiti suha u prehrani. U 16. i 17. stoljeću smatrali su je gotovo čudotvornom biljkom protiv infekcija, groznice, skorbuta i otrovanja. Stari narodi obilno su je koristili i u kulinarstvu, u pripremi juha, salata i povrtnih priloga te u pripremi jakih čajeva.
Kiselkasti okus daje joj oksalna kiselina, koja u manjim količinama ne šteti ljudskom organizmu, ali u većem može uzrokovati nedostatak minerala u tijelu. Osobe koje pate od reume, gihta i artritisa, bubrežnih kamenaca trebaju biti posebno oprezne s kiselicom u prehrani jer može pogoršati njihovo stanje. Visok udio oksalne kiseline čini kiselicu blago otrovnom i zato njen unos mora biti umjeren (u malim količinama je bezopasna). Ova kiselina odgovorna je i za njen okus, koji pecka na jeziku, a sličan je kiviju ili jagodama.
Od čega se sastoji
Kiselica se uglavnom sastoji od vlakana te manjeg dijela proteina. Od vitamina sadrži C, A i B6, a od minerala željezo, magnezij, kalij i kalcij. Uz to obiluje polifenolnim kiselinama, flavonoidima i antocijaninima. Željezo, vitamin C, mnogo klorofila i karotenoida, a kad ostari, tanin i antrakinon te mnogo kalcijeva oksalata, pa se tada i ne upotrebljava za jelo, nego samo kao lijek. Raste na srednje vlažnim i suhim, plodnim livadama i pašnjacima, uz puteve i polja, a sadi se i u vrtovima. To je trajna biljka sa 35-100 cm visokom stabljikom i duguljastim, kopljastim ili streličastim listovima, od kojih gornji sjede na stabljici, a donji na dugim peteljkama. Mali, dvodomni, crvenkasto-zeleni cvjetovi tvore metlice na vrhu stabljike. Cvate od svibnja do kolovoza. U proljeće se skuplja mlado lišće, ljeti poluzrelo sjeme, a čitava biljka tijekom cijele vegetacije
Pomoć za bolesnu jetru
Ima više vrsta kiselica. Sve su ljekovite i čiste krv. Svježe, mlado lišće može poslužiti kao salata, za umake, variva ili kao dodatak juhi. Od lišća neki rade i pitu sa sirom. Ako se 1-2 žlice istisnutog soka lišća popiju s malo vode, mlijeka, meda ili vina, to je dobar napitak za bolesnu jetru.
Snaga za oči
Kad se po kap svježeg soka ukapa u oči, jedanput do dvaput dnevno, one ojačaju. Kod skorbuta se desni mažu svježim sokom, a rane se oblažu zdrobljenim lišćem. Rane u grlu i ustima liječe se grgljanjem i ispiranjem iscijeđenim sokom kuhanim s medom. Na upaljena mjesta na tijelu stavljaju se oblozi od octa u kojemu se 8-10 sati namakalo lišće kiselice: time se ublažava bol. Uz to treba uzimati dnevno 2-3 žlice svježe iscijeđenog soka s malo meda ili vina. Od osušenog lišća kiselice priprema se čaj koji čisti krv i obogaćuje ju željezom. Ako se mala žličica kiselice prelije sa 2 dl kipuće vode, ostavi da stoji 10 minuta pa procijedi, dobiva se lijek protiv jakog proljeva i glista. Pije se dvaput dnevno po šalica, poslije jela.
Pripravak protiv bolova u trbuhu, neredovitog ciklusa i hemoroida
PRIPREMA
10 dag svježeg lišća kiselice kuha se 20-25 minuta u pola litre vina i pola litre vode. Tako se dobije pripravak protiv bolova u trbuhu, neuredne menstruacije, hemoroida i nekih lišajeva kože. Piju se dnevno po 3-4 šalice. Taj čaj ujedno pospješuje mokrenje pa se preporučuje kod svih bolesti s groznicom, jer se mokraćom izlučuju loše tvari iz tijela. Može se uzeti i osušeno lišće, znatno veća količina - 1 dag; prije kuhanja mora se namakati u pola litre vode 12-16 sati, a zatim se kuha oko 15 minuta.
OPREZ!
Plućni i želučani bolesnici, osobito oni koji boluju od gihta ili nedijagnosticiranih bolesti zglobova koje zovu reumom, bolje da ne uzimaju kiselicu, jer bi mineralne soli kojima obiluje povećale ionako veliku količinu tih soli u bolesnika i pogoršale bolest.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....