Najbolji u EU: Mali Hrvati imaju najmanju vjerojatnost da će propustiti potrebnu medicinsku skrb, najlošija je Finska

Hrvatska i Malta zemlje su Europske unije u kojima djeca imaju najveću vjerojatnost da će dobiti potrebnu medicinsku skrb, odnosno vjerojatnost za propuštanjem medicinske skrbi iznosi samo 0,1 posto, podaci su Eurostata. Slijede Cipar s 0,6 posto, Grčka s 0,8 i Belgija s 1,1 posto vjerojatnosti. Na drugoj strani spektra našle su se zemlje koje obično doživljavamo „sređenijima” - djeca u Finskoj s 9,4 posto imala su najveću vjerojatnost da će propustiti medicinsku skrb, potom su se svrstale Francuska (5,7 posto), Irska (4,8 posto) i Švedska (4,2 posto).

Eurostatovi podaci za 2024. godinu o nezadovoljenim potrebama djece mlađe od 16 godina za liječničkim pregledom ili liječenjem prema prihodovnoj skupini, sastavu kućanstva i stupnju urbanizacije nadalje su pokazali i da je jaz između djece iz obitelji s višim i nižim prihodima bio najveći u Norveškoj (8,2 postotna boda), Bugarskoj (6,1 postotni bod), Estoniji (5,2 postotna boda), Danskoj (4,9 postotnih bodova) i Cipru (4,1 postotni bod). S druge strane, u nekoliko zemalja, uključujući Finsku, Irsku, Češku i Rumunjsku, djeca iz obitelji s nižim prihodima imala su veću vjerojatnost da će dobiti potrebnu medicinsku skrb nego njihovi bogatiji vršnjaci. U Hrvatskoj razlika prema prihodima obitelji nije zabilježena.

Zašto se propušta skrb

Prema ovim podacima vidljivo je da gotovo sva europska djeca primaju zdravstvenu skrb koja im je potrebna, ali je u nekim zemljama, ili dijelovima zemalja, ipak vjerojatnije da će je propustiti nego u drugima. Prošle je godine u zemljama EU medicinsku skrb propustilo 3,2 posto djece, bilo da se radi o rutinskim pregledima ili o ozbiljnijim tretmanima. Taj je udio porastao na 4,2 posto među djecom u riziku od siromaštva, a to su ona koja žive u obiteljima čiji je raspoloživi dohodak bio ispod 60 posto srednje razine. Stopa je iznosila tri posto među djecom iz bogatijih obitelji.

Ključni razlozi zbog kojih se propušta zdravstvena skrb su dugo vrijeme čekanja, visoki troškovi, udaljenost od medicinske ustanove i problemi prijevoza. Novi nalazi dolaze usred rastuće zabrinutosti zdravstvenih stručnjaka zbog toga što roditelji propuštaju rutinska cijepljenja djece, zbog čega raste rizik od bolesti koje se mogu spriječiti, poput ospica. Neki su istraživači primijetili, piše Euronews, da je prijavljivanje „nezadovoljenih potreba” subjektivno, odnosno da uvelike ovisi o očekivanjima građana od njihovih zdravstvenih sustava. To može pomoći u objašnjavanju razlika između zemalja ili unutar njih.

Nedostaje stotinu pedijatara

Zadovoljstvo podacima o nepropuštanju ukupne zdravstvene skrbi za djecu u Hrvatskoj izrazio je predsjednik Hrvatskog pedijatrijskog društva, izv. prof. dr. sc. prim. Joško Markić, spec. pedijatrije, subspec. intenzivne medicine, predstojnik Klinike za dječje bolesti KBC-a Split, uz upozorenje da je krajnji trenutak da se u našoj zemlji poduzmu konkretni koraci za ojačavanje primarne zdravstvene zaštite za predškolsku djecu, želimo li da medicinska skrb ostane dostupna kao i do sada, odnosno, da postane još dostupnija i ravnomjernije raspoređena. Ne učinimo li to, za koju godinu moglo bi doći do sloma sustava, smatra.

Izv. prof. Joško Markić, predsjednik Hrvatskog pedijatrijskog društva

NIKOLA BRBOLEŽA/ CROPIX

- Svatko od kolega primit će dijete na pregled, bilo bi nedopustivo i neetično odbiti bolesno dijete, to se ne smije događati i ne događa se, no činjenica je da, zbog nedostatka pedijatrijskih timova u domovima zdravlja, posljednjih godina bolnice postaju zamjena za ambulante u domovima zdravlja. Dolazi velik broj djece koja zapravo ne trebaju bolničku skrb, nastaju gužve, posebno vikendima, jer organizirana dežurstva pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti imaju samo veliki gradovi. To stvara golem pritisak na bolničke prijeme – navodi predsjednik HPD-a.

Trenutno u Hrvatskoj nedostaje više od stotinu pedijatara. Problem je najizraženiji u ruralnim sredinama, no počinje se širiti i na gradove. Istodobno, pedijatriju specijalizira 70-ak liječnika, nedovoljno da popuni i postojeći manjak, tim više što će u sljedećih pet-šest godina podjednak broj pedijatara otići u mirovinu.

- Sada „požar gase” liječnici obiteljske medicine i umirovljeni pedijatri, ali to nije rješenje. K tome, ulazimo u sezonu viroza kada pedijatri imaju najviše pacijenata, u nekim danima u pojedine ordinacije dođe i stotinjak bolesne djece. Treba se nositi s takvim pritiskom - ističe izv. prof. Markić. - Moramo razmišljati i djelovati dugoročno. Nužno je ojačati primarnu zdravstvenu zaštitu, povećati broj specijalizacija za pedijatriju, što je nadležno ministarstvo i najavilo, te ih učiniti atraktivnijima za mlade liječnike.