Zabrinjavajući manjak struke: U sedam županija nedostaje više od 40 posto primarnih pedijatara

Zabrinjavajuće stanje u hrvatskoj pedijatriji, odnosno vrlo ozbiljan manjak pedijatara i potreba za provođenjem hitnih mjera kako bi se osigurala dostupna i kvalitetna zdravstvena skrb za svako dijete u Hrvatskoj, goruće su teme 16. Kongresa Hrvatskog pedijatrijskog društva Hrvatskog liječničkog zbora koji će se održati ovaj tjedan (9. do 12. listopada) u Šibeniku.

- Pedijatara nedostaje i u pojedinim županijskim bolnicama kao npr. u Gospiću, Puli i Zadru, no najalarmantnija je situacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, gdje se manjak pedijatara u 18 godina više nego udvostručio, s 12 posto u 2007. na 31 posto u 2025. - kažu ispred Hrvatskog pedijatrijskog društva.

Na ovaj problem, kažu, ukazuju godinama.

- Ovakav manjak pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti narušava njezine osnovne postulate: dostupnost, kontinuiranost, sveobuhvatnost i cjelovitost. Posljedice su višestruke. Neka djeca ostaju bez svog primarnog liječnika pedijatra, nema liječnika koji kontinuirano prati dijete jer su česte zamjene, pedijatri postaju i fizički sve udaljeniji od mjesta gdje djeca žive. Također se ne provode mjere unapređenja zdravlja i prevencije bolesti, što ima dalekosežne posljedice. Postoji i rizik od odgođenog postavljanja dijagnoza i liječenja. Ova situacija opterećuje bolničke hitne službe koje preuzimaju ulogu primarnih pedijatara. U konačnici imamo skuplju zdravstvenu zaštitu s lošijim ishodima. Ako se hitno ne poduzmu mjere za promjenu ovakvog stanja, posljedice po život i zdravlje djece, pa time i cijelo društvo, mogle bi biti vrlo ozbiljne - ističe predsjednica Hrvatskog pedijatrijskog društva HLZ-a, profesorica Aida Mujkić.

Šibensko-kninska županija, u kojoj se održava kongres, jedna je od sedam županija u kojima nedostaje više od 40 posto pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Kritična situacija je još u Međimurskoj, Varaždinskoj, Sisačko-moslavačkoj, Brodsko-posavskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Ličko-senjskoj županiji. Podaci Digitalnog atlasa HLK-a pokazuju tako da sva djeca u Hrvatskoj u praksi nemaju jednak pristup pedijatrijskoj skrbi, dok prosječno u Hrvatskoj na jednog primarnog pedijatra dolazi čak 1398 djece.

Tema okruglog stola

Ne iznenađuje stoga da su problemi pedijatrijske skrbi u Hrvatskoj tema okruglog stola na kojem će drugog dana Kongresa sudjelovati ministrica zdravstva, docentica Irena Hrstić, predsjednica Hrvatskog pedijatrijskog društva, profesorica Aida Mujkić, i doktorica Mirjana Kolarek Karakaš, predsjednica Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju.

Situacija je ozbiljna i u primarnom zdravstvu i u bolnicama.

- Da je stanje u hrvatskoj pedijatriji alarmantno, jasno govore podaci HLK-a da skoro dvije trećine bolničkih pedijatara istodobno pokriva više radilišta i smatra da su izloženi neprimjerenom radnom opterećenju, dok svaki drugi bolnički pedijatar redovito radi u svoje slobodno vrijeme - upozorava izvanredni profesor Joško Markić, predsjednik Organizacijskog odbora 16. Kongresa i predstojnik Klinike za dječje bolesti splitskog KBC-a.

Naime, Hrvatska liječnička komora je krajem 2024. provela drugi val longitudinalnog istraživanja “Studija hrvatskog liječništva” koje, uz ove podatke, pokazuje npr. da više od 90 posto bolničkih pedijatara redovito radi prekovremeno, od čega njih 72 posto radi između 20 i 120 prekovremenih sati mjesečno.

Kongres u Šibeniku okupit će stotine pedijatara i drugih stručnjaka, koji će kroz predavanja, radionice i panel-diskusije raspravljati o najnovijim medicinskim dostignućima, izazovima u zdravstvenom sustavu i budućnosti pedijatrijske skrbi te potražiti odgovor na jedno od najvažnijih pitanja današnjice: kako osigurati kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu za svako dijete u Hrvatskoj?