Koronarna bolest srca jedna je od najčešćih bolesti današnjice. Nastaje zbog nakupljanja masnoća i kalcija u stijenkama krvnih žila koje hrane srce (koronarne arterije). Taj proces, poznat kao ateroskleroza, postupno sužava lumen arterije i ometa protok krvi prema srčanom mišiću. Kada srce zbog toga ne dobiva dovoljno kisika, javljaju se simptomi poput boli u prsima (angine pektoris), zaduhe ili neobične slabosti. Ako dođe do potpunog zatvaranja žile, nastaje srčani udar. Da bi se precizno utvrdilo stanje koronarnih arterija, koristi se koronarografija - zlatni standard za dijagnosticiranje koronarne bolesti. To je pretraga koja već desetljećima zauzima središnje mjesto u modernoj kardiologiji jer omogućuje jasan, izravan uvid u krvne žile srca.
Što je koronarografija?
Koronarografija je radiološka pretraga kojom se s pomoću kontrastnog sredstva i rendgenske kamere prikazuje izgled koronarnih arterija. Liječnik na temelju tih snimaka može točno vidjeti gdje se nalazi suženje, koliki je njegov stupanj i koliko je ozbiljno ograničen protok krvi prema srčanom mišiću. Zahvaljujući tim informacijama moguće je odlučiti o najboljem obliku liječenja - lijekovima, ugradnjom stenta (perkutana koronarna intervencija, PCI) ili kirurškim premoštenjem (CABG).
Kako se izvodi?
Zahvat se izvodi u sterilnoj sali i u lokalnoj anesteziji, najčešće kroz krvnu žilu na ruci (radijalna arterija), rjeđe kroz preponu (femoralna arterija). Nakon dezinfekcije i kratke anestezije, kroz ubodnu točku uvodi se posebna tanka plastična cjevčica - kateter. Kateter se pod kontrolom rendgenske slike pažljivo vodi do srčanih arterija. Kroz njega se ubrizga kontrastno sredstvo koje čini krvne žile vidljivima na ekranu. Cijeli postupak snima se i analizira u stvarnom vremenu. Pacijent tijekom zahvata ostaje budan i u kontaktu s medicinskim osobljem. Može se osjetiti lagano žarenje ili toplina u tijelu kad kontrast uđe u krvotok - to je normalna i kratkotrajna reakcija.
Kako izgledaju prijem i priprema?
Na dan zahvata pacijent se prima u dnevnu bolnicu. Medicinsko osoblje upoznaje ga s postupkom, mjeri tlak, puls i radi EKG. Uspostavlja se venska kanila za eventualno davanje lijekova te se postavlja identifikacijska narukvica. Pacijent oblači bolničku odjeću, a područje kroz koje će se uvoditi kateter se obrije i dezinficira. Prije zahvata treba biti natašte nekoliko sati, a liječnik daje točne upute o uzimanju redovite terapije - posebno ako se koriste lijekovi koji utječu na zgrušavanje krvi. Po potrebi se daje i blaga terapija za smirenje.
Kada se radi?
Koronarografija se preporučuje kada postoji sumnja na koronarnu bolest, osobito kod bolesnika s bolovima u prsima, kod onih s abnormalnim EKG-om, pozitivnim testom opterećenja ili promjenama na ultrazvuku srca. Radi se i nakon srčanog udara, kako bi se procijenilo stanje arterija i planiralo daljnje liječenje. U bolesnika kod kojih su stentovi već ugrađeni, koronarografijom se može provjeriti prohodnost i funkcionalnost stenta. U današnje vrijeme riječ je o vrlo čestoj i rutinskoj pretrazi koja se svakodnevno izvodi u svim većim bolnicama u Hrvatskoj.
Što pokazuje liječniku?
Koronarografija prikazuje unutrašnjost krvnih žila srca. Na temelju snimke liječnik može vidjeti postoji li:
- suženje (stenoza) i koliki je njegov postotak
- potpuno zatvaranje (okluzija) arterije
- spazam krvne žile
- anomalije u građi i tijeku arterija.
Ta saznanja ključna su za odluku o terapiji. Ako se otkrije značajno suženje, odmah se može učiniti PCI - proširenje balonom i ugradnja stenta. Ako je kod pacijenta verificirano više suženja, u obzir dolazi i kirurško liječenje s ugradnjom premosnice (CABG). Ako se utvrdi više suženja koja nisu značajna, može se nastaviti samo terapijom lijekovima.
Koliko traje i boli li?
Cijeli postupak obično traje 15 do 30 minuta, ali s pripremom i oporavkom pacijent u dnevnoj bolnici provede nekoliko sati. Zahvat nije bolan jer se koristi lokalna anestezija. Osjeća se tek lagani ubod pri uvođenju katetera i kratkotrajna toplina pri davanju kontrasta. Većina pacijenata kaže da je postupak bio manje neugodan nego vađenje zuba.
Kako se pripremiti?
Priprema za koronarografiju je jednostavna, ali važna:
- Doći natašte - ne jesti ni piti 4 do 6 sati prije zahvata.
- Lijekove uzeti prema dogovoru s liječnikom.
- Ponijeti popis svih lijekova i upozoriti na eventualne alergije.
- Obavijestiti osoblje ako imate šećernu bolest, bubrežnu bolest ili ste ranije imali reakciju na kontrast.
- Skinuti nakit i sat, a nokti i koža trebaju biti čisti.
Kada se radi klasična koronarografija, a kada CT koronarografija?
CT koronarografija koristi CT za snimanje srčanih arterija. Prednost je što se ne uvodi kateter, nego se kontrast daje kroz venu na ruci. Ova se metoda koristi kada simptomi nisu jako izraženi, kod procjene rizika ili kod pacijenata kod kojih se želi isključiti bolest bez invazivnog zahvata. Ako CT pokaže značajno suženje, tada se pacijent upućuje na klasičnu koronarografiju koja omogućuje i eventualnu intervenciju.
Što nakon koronarografije?
Nakon pregleda kateter se vadi, a mjesto uboda pritisne ili zatvori posebnom narukvicom. Pacijent ostaje pod nadzorom nekoliko sati. Ako je zahvat rađen preko ruke, već se nakon kratkog vremena može kretati i pojesti lagani obrok. Kod pristupa kroz prepone preporučuje se mirovanje nekoliko sati. Mjesto uboda može biti blago osjetljivo ili modro, što je uobičajeno i prolazno. Vrlo rijetko mogu se javiti manje komplikacije poput krvarenja, alergijske reakcije na kontrast ili poremećaja ritma, no osoblje je stalno prisutno i reagira odmah ako se takvo što dogodi. Ozbiljne komplikacije iznimno su rijetke. Većina pacijenata napušta bolnicu isti dan i nastavlja uobičajene aktivnosti nakon jednog do dva dana. Liječnik će s vama detaljno proći nalaz i daljnji plan liječenja.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Klinikom Magdalena.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....