Mnogi ne znaju za ovaj važan mineral, iako je glavni adut kod bolnih zglobova i osteopenije, krhkih noktiju i suhe kože

Znamo da nam je željezo, najjednostavnije rečeno, važno za krv, magnezij za mišiće, kalcij za kosti, kalij za srce..., a za što nam je važan silicij? Taj malo spominjani mineral drugi je najzastupljeniji element u Zemljinoj kori, a iako se u ljudskom organizmu nalazi u tragovima, u njemu obavlja iznimno važne uloge i kada bismo ga morali pojednostavljeno predstaviti, rekli bismo da je važan za ljepotu. Puno više se, doduše, u tom kontekstu govori o vitaminima C i D, cinku, omega-3 masnim kiselinama, kolagenu ili hijaluronskoj kiselini, no ovaj tihi saveznik zdravlja i ljepote nadopunjuje djelovanje drugih nutrijenata i ključan je za pravilno funkcioniranje važnih mehanizama u tijelu.

- Unatoč tome što je silicij (Si) relativno ‘nevidljiv‘ u razgovorima o zdravlju, njegova prisutnost i ravnoteža u tijelu izuzetno su važni, toliko da se s razlogom naziva mineralom ljepote koji pridonosi strukturi tkiva iznutra. U svom se poslu sve češće susrećem s pacijentima koji se bore s problemima poput gubitka kose, krhkih noktiju, suhe kože, tegoba sa zglobovima ili osteopenije. U takvim je slučajevima silicij vrlo često jedan od ključnih nutrijenata čija nadoknada može napraviti razliku - kaže mag. pharm. Lucija Majetić iz Ljekarni Zagrebačke županije.

Podupire strukturu tkiva

Silicij ima važnu ulogu u formiranju vezivnog tkiva, strukturi kože, hrskavice, kostiju i stijenki krvnih žila. Sudjeluje u sintezi kolagena i elastina - proteina bez kojih koža gubi elastičnost, a krvne žile fleksibilnost. Također potiče sintezu glikozaminoglikana (poput hijaluronske kiseline), molekula koje hidratiziraju kožu, podupiru strukturu tkiva i omogućuju mehaničku potporu stanicama. Na taj način silicij posredno jača međustanični matriks i poboljšava komunikaciju među stanicama, jer je upravo matriks "autocesta" za signalne molekule, dodaje naša sugovornica.

Važna je i njegova uloga u mineralizaciji kostiju i zubi - pomaže u taloženju kalcija i fosfora tamo gdje su najpotrebniji, čime postaje ključan u prevenciji osteoporoze. Djeluje u sinergiji s vitaminima D i K2 sudjelujući u regulaciji distribucije kalcija, točnije, osigurava da se kalcij ugrađuje u koštano tkivo, a ne u arterije (čime bi pridonosio kalcifikaciji mekih tkiva).

Silicij je također važan za regeneraciju tkiva i imunološke procese. Stimulira aktivnost makrofaga i limfocita, smanjuje oksidativni stres i podržava protuupalnu ravnotežu. Njegova uloga u stabilizaciji staničnih membrana i obnovi tkiva čini ga vrijednim mikronutrijentom za podršku imunitetu, osobito u stanjima kronične upale i oštećenja tkiva.

Silicij izravno utječe na izgled i strukturu kože, kose i noktiju, kaže mag. pharm. Lucija Majetić

Foto: Neja Markičević/CROPIX

Što radi za ljepotu

Naziv mineral ljepote silicij je ponio s punim pravom, budući da izravno utječe na izgled i strukturu kože, kose i noktiju. U koži podupire sintezu i stabilnost kolagena, elastina i hijaluronske kiseline - triju ključnih molekula za mladolik, zategnut izgled. Potiče rast kose, jača vlasi i smanjuje njihovo ispadanje, a nokte čini čvršćima i otpornijima.

- Zbog takvog se njegovog djelovanja suplementacija silicijem preporučuje kod pojačanog ispadanja kose, lomljivih noktiju i suhe, beživotne kože, osobito u perimenopauzi. Tada razina estrogena pada, a s njom i razina silicija, jer estrogen značajno utječe na metabolizam i ravnotežu minerala u tijelu - ističe mag. Majetić. - Ipak, važno je razumjeti da silicij ne može u potpunosti nadomjestiti učinke estrogena na proizvodnju kolagena. Može pomoći u stabilizaciji kolagenskih vlakana, no prirodni pad sinteze kolagena i dalje će biti prisutan.

Koliko ga trebamo

Iako nije službeno klasificiran kao esencijalni nutrijent, mnogi stručnjaci smatraju da bi preporučeni dnevni unos silicija trebao biti između 20 i 50 miligrama. U posebnim stanjima (oporavak nakon prijeloma, regeneracija tkiva, kožne bolesti) mogu se koristiti i veće doze, ali isključivo uz stručni nadzor, kaže farmaceutkinja.

- Moderni prehrambeni obrasci, bogati rafiniranim namirnicama, značajno smanjuju unos silicija. Tijelo ga najbolje apsorbira u obliku ortosilicijske kiseline, no hrana većinom sadrži silicij u manje iskoristivom obliku, kao silicijev dioksid ili njegove soli. Namirnice poput bambusa, morskih algi, peršina, šparoga, kestena, krastavaca i integralnih žitarica (zob, proso, ječam), kao i preslica (biljka često prisutna u dodacima prehrani), sadrže oblike silicija koji se lako pretvaraju u ortosilicijsku kiselinu u probavnom sustavu. Također, neke mineralne vode koje sadrže više od 30 mg/l silicijeva dioksida mogu biti vrijedan izvor ovog minerala - preporučuje.

Kada uzimati silicij

Manjak silicija u organizmu teško se dijagnosticira jer se ne mjeri rutinski, no simptomi se s vremenom mogu prepoznati. U njih se ubrajaju: suha, tanka koža s izraženijim borama; pojačano ispadanje kose i lomljivi nokti; bolovi u zglobovima i otežana pokretljivost; usporeno cijeljenje rana; smanjena gustoća kostiju; sklonost kroničnim upalama; smetnje koncentracije i veća osjetljivost na toksične metale kod starijih osoba. Ti se simptomi često pripisuju starenju ili stresu, pa manjak silicija lako može ostati nezamijećen.

Smatra se da je dodatke silicija posebno korisno uzimati kod prvih znakova starenja kože; za poticanje rasta kose i jačanje noktiju; u perimenopauzi i menopauzi; kod osteopenije i osteoporoze; nakon prijeloma; kod problema sa zglobovima (npr. artritis); nakon operacija i ozljeda; za detoksikaciju (osobito od aluminija). Uz to je i podrška kognitivnim funkcijama kod starijih osoba.

- Najdjelotvorniji oblici su ortosilicijska kiselina i ekstrakti preslice standardizirani na bioaktivni silicij. Dostupni su u obliku tekućina, kapsula, praha ili funkcionalnih voda, a izbor ovisi o individualnim potrebama, uz preporučeno savjetovanje oko oblika i doze s farmaceutom ili liječnikom - kaže mag. Majetić.

Visoke doze mogu izazvati želučane tegobe, mučninu ili opterećenje bubrega

SHUTTERSTOCK

Brzo djeluje

Već nakon nekoliko tjedana primjene silicija mogu se uočiti određene promjene. Koža postaje elastičnija, glađa i bolje hidratizirana; bore se smanjuju, ten djeluje zdravije; kosa je gušća, jača i otpornija; nokti postaju čvršći; smanjuju se bolovi u zglobovima i poboljšava pokretljivost; uz dodatke kalcija te vitamina D i K2 poboljšava se gustoća kostiju; povećava se energija i opća izdržljivost zahvaljujući detoksikacijskom učinku.

- Kod starijih osoba, redovita konzumacija mineralne vode s visokim udjelom silicija (npr. 1 litra dnevno s ≥30 mg/l) pokazala je poboljšanja u mentalnoj jasnoći i vitalnosti. Istraživanja su još u tijeku, no rezultati su obećavajući - navodi farmaceutkinja. - Preporučuje se kontinuirana primjena kroz tri mjeseca, nakon čega je korisno napraviti stanku od tri do četiri tjedna kako bi se izbjegla tolerancija.

Kad se uzima prema preporukama silicij je općenito siguran. Visoke doze mogu izazvati želučane tegobe, mučninu ili opterećenje bubrega, osobito kod osoba s kroničnim bubrežnim bolestima. Također može smanjiti apsorpciju kalcija, magnezija i željeza ako se uzima istodobno s njima, pa se preporučuje uzimanje s razmakom od barem jednog do dva sata.

Kako kaže mag. pharm. Lucija Majetić, silicij je zaslužio više pažnje nego što mu je dajemo, jer njegova je uloga u očuvanju strukturalnog integriteta tijela neupitna. U sinergiji s drugim vitaminima i mineralima, pridonosi vitalnosti, mladolikosti te pomaže u borbi protiv oksidativnog stresa i kroničnih upalnih stanja. U suvremenom načinu života - pod stresom, izloženosti toksinima i nutritivno siromašnoj prehrani - silicij može biti ona nedostajuća karika u lancu zdravlja. Trebamo ga u malim količinama, no njegov manjak s vremenom može ostaviti velik trag iznutra i izvana. Srećom, pravovremena nadoknada - kroz prehranu ili dodatke - može brzo donijeti vidljive i opipljive rezultate. Za individualne savjete o doziranju i oblicima primjene, a osobito u slučaju kronične terapije ili bolesti, obavezno je savjetovanje s liječnikom ili farmaceutom prije početka uzimanja.

Pomaže očistiti tijelo od aluminija

Nedavna istraživanja ukazuju i na sposobnost silicija za vezanje aluminija u probavnom sustavu što posljedično olakšava njegovo izlučivanje putem mokraće. Aluminij svakodnevno nesvjesno unosimo u organizam kroz ambalažu, kozmetiku, hranu i vodu, a njegovo nakupljanje u mozgu sve se češće dovodi u vezu s neurodegenerativnim bolestima poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.

- Vezanjem aluminija za ortosilicijevu kiselinu, koja je najiskoristiviji oblik silicija, te njegovim izlučivanjem iz organizma smanjuje se neurotoksični učinak aluminija, što može pomoći u prevenciji ovih bolesti. Silicij, očuvanjem krvno-moždane barijere i smanjenjem oksidativnog stresa, pokazuje i dodatnu potencijalnu neuroprotektivnu ulogu - kaže mag. pharm. Lucija Majetić.