Glatki, sjajni, tamnocrveni - plodovi višnje (lat. Prunus cerasus) privlače izgledom koji obećava sočnost. Višnja je najbliža rođakinja trešnje, štoviše, od nje je i nastala, još u antičkim vremenima, križanjem slatkih domaćih i kiselijih divljih vrsta. Rimljani su voljeli jesti i trešnju i višnju i zaslužni su za njihovo širenje po kontinentu. Višnja je koštuničavo voće koje pripada porodici ruža (Rosaceae). Deblo joj je krivudavo, otporno na vanjske utjecaje, naraste do deset metara u vis. Kora je tamnosmeđa, listovi eliptični, na vrhu zašiljeni, cvjetovi su bijeli, okruglastih latica i kad su u punom cvatu, od travnja do svibnja, daju višnji raskošan izgled. Plodovi dozrijevaju krajem lipnja, mogu biti kiselog ili slatkog okusa, ovisno o sorti, a ima ih dvadesetak.
MARASKA JE NAŠ ADUT
U Hrvatskoj se višnja uzgaja i na kontinentalnom području i na obali, a upravo je autohtona dalmatinska višnja maraska jedna od najpoznatijih i najkvalitetnijih sorti. Tradicionalno se uzgaja dulje od pet stoljeća, aromatičnija je i trpkija od ostalih sorti te stoga idealna za preradu; slavan je liker Maraschino koji su još početkom 16. stoljeća pripravljali dominikanci iz samostana u Zadru, ali proizvode se i sokovi, džemovi, čajevi...
I premda je višnja maraska nedvojbeno prehrambeno blago i, pokazuju istraživanja, antioksidansima bogatija od ostalih sorti višnje, njena proizvodnja opada - sedamdesetih se godina u Dalmaciji godišnje proizvodilo oko 12.000 tona maraske, a prošle je godine poduzeće Maraska, što iz vlastitih, što iz kooperantskih višnjika, prikupilo oko 1000 tona. Kao rano voće višnja se općenito manje jede svježa, a i nakon branja dosta brzo propada pa se veći dio uroda industrijski prerađuje u kompote, sokove, džemove, alkoholna pića, nadjeve za kolače itd., suši se ili smrzava. Iznenađujuće je, ali nama jako dobro došlo, što zamrzavanjem višnje ne gube nutritivnu vrijednost.
I takve, zamrznute, pucaju od sastojaka koji sprečavaju upale, imaju antivirusna i antibakterijska svojstva, podržavaju srčano zdravlje, čak se i bore protiv tumora. Za dvije komponente višanja, kvercetin i elagičnu kiselinu, pokazalo se da inhibiraju rast tumora i ubijaju kancerozne stanice bez oštećenja okolnih zdravih stanica.
Valja reći i da su višnje energetski više nego povoljne, na sto grama imaju samo 50 kalorija. Antocijanini iz višanja nisu zaslužni samo za njihovu neodoljivu boju, oni smanjuju upalu u organizmu, i to jače od antocijanina iz bilo kojeg drugog voća. Uz to, olakšavaju bolove kod artritisa, snižavaju rizik za srčani i moždani udar te za dijabetes tipa 2.
ŠTITI OD GIHTA
Konzumiranjem višanja snižava se razina urične (mokraćne) kiseline u krvi, što je važno u prevenciji gihta. Štoviše, sok od višanja odličan je prirodni lijek protiv bolova kod gihta.
Višnje su i odlična namirnica za borbu protiv slobodnih radikala. Visoko su na popisu namirnica po kapacitetu apsorpcije slobodnih radikala (ORAC, oxygen radical absorbance capacity) kojim se taj kapacitet mjeri kod uzoraka namirnica in vitro. Ovaj učinak kod višanja ovisi i o načinu pripreme - koncentrirani sok višnje oko šest je puta djelotvorniji od zamrznutih plodova. I višnja i trešnja važne su za zaštitu živčanih stanica, zahvaljujući antocijaninima, a kiselija je varijanta njima nešto bogatija. Kvercetin, kempferol, galična kiselina i još neki sastojci višanja mogli bi djelovati na ublažavanje bolova u mišićima i zglobovima nakon sportskih napora, pokazuju istraživanja, a čak bi mogli umanjiti tegobe nesanice. Iako su zdrave i ukusne, u višnjama ipak uživajte u umjerenim količinama, jer su bogate šećerom, na stotinu grama osam grama je šećer.
VRIJEDNOSTI KOŠTICA
Znanost se pozabavila i dobrim stranama višnjinih koštica. U ulju njihova sjemena pronađene su, među ostalim, nezasićene masne kiseline, oleinska kiselina, tokoferoli i tokotrienoli (sastojci vitamina E).
Suha kora koštice sadrži pak polifenole, flavonoide, biljna ulja i antocijanine, a to su tvari koje imaju preventivni učinak kod srčano-krvožilnih bolesti. Višnjine koštice koriste se i u narodnoj medicini kod bolesti slezene, a vrijedne su i peteljke plodova. Koriste se kao blagi diuretik te kao sredstvo za lakše iskašljavanje sluzi.
ŠTO SVE SADRŽI SOK OD VIŠNJE
Za oko pola kilograma sušenih višanja potrebno je tri do četiri kilograma svježih, a za oko tri decilitra soka potrebno je stotinjak svježih plodova. U toj čaši soka dobit ćete 62 % preporučenog dnevnog unosa vitamina A (višnje imaju oko 20 puta više vitamina A od trešanja), 40 % dnevnog unosa vitamina C, 14 % dnevnog unosa mangana, 12 % dnevnog unosa kalija i bakra, 7 % preporučenog dnevnog unosa vitamina K.
EVO I JEDNOSTAVNOG RECEPTA ZA SOK OD VIŠNJE S DODATKOM MEDA I MLIJEKA, MOŽE I BILJNOG:
Za četiri čaše trebat će vam pola šalice višanja, 1 do 1,2 litre mlijeka ili bademova mlijeka, jušna žlica meda. Ručnim mikserom postupno pomiješajte sve sastojke dok se smjesa ne izjednači. Ulijte u čaše i popijte svježe.