Požarima, nažalost, svjedočimo svakog ljeta, a zadnji u nizu je onaj kod Šibenika. Nova istraživanja sugeriraju da bi, kada je riječ o zdravlju mozga, dim požara čak mogao biti štetniji od drugih vrsta onečišćenja zraka. On predstavlja izravnu prijetnju ljudskom zdravlju tako da utječe na srce i pluća, ali i na mozak.
Povezanost dima i demencije
U preliminarnoj studiji objavljenoj 29. srpnja na Međunarodnoj konferenciji Asocijacije za Alzheimer znanstvenici su otkrili da dugotrajna izloženost dimu koji nastaje uslijed požara, povećava rizik od demencije. Docentica na Fakultetu zdravstvenih znanosti na Sveučilištu Simon Fraser, Stephanie Cleland koja nije bila uključena u studiju, potvrdila je činjenicu da dim od požara dugoročno negativno djeluje na ljudsko kognitivno zdravlje, prenosi Healthline.
Požarima među ostalim doprinose i klimatske promjene koje su ozbiljna prijetnja cijelom čovječanstvu.
Veza dima od šumskog požara i rizika za razvoj demencije
Kao poveznicu za rizik od razvoja demencije znanstvenici vide u čestici. Riječ je o PM2.5 onečišćenju zraka kojeg čine čestice veličine 2,5 mikrometara ili manje, otprilike 30 puta manje od širine ljudske vlasi. Zbog toga te male čestice mogu putovati duboko u pluća i mogu ući u krvotok, a potom utjecati na pluća i srce. Uz to, sve veći broj studija sugerira da spomenute čestice mogu utjecati na mozak, što dovodi do povećanog rizika od demencije, moždanog udara i glavobolje.
Ove sićušne čestice mogu biti sastavljene od mješavine krutih i tekućih tvari, koje se razlikuju po svom kemijskom sastavu, uključujući ugljik, metale i organske spojeve. Čađa, prašina i druge tvari u zraku mogu izazvati upalu koja može oštetiti neuronske veze u mozgu, prenosi BBC.
Kratkotrajna izloženost dimu također ima posljedice
Istraživanje docentice Cleland i kolega iz 2022. objavljeno u časopisu Environmental Health Perspectives Trusted Source usko je povezano s nedavno objavljenim istraživanjem. Naime njezino je otkrilo da makar i kratkotrajna izloženost šumskom dimu može dovesti do smanjenja određenih vrsta kognitivnih funkcija, poput pažnje. U novoj studiji istraživači su koristili podatke praćenja kvalitete zraka i satelitske snimke između 2009. i 2019. kako bi procijenili izloženost više od 1,2 milijuna ljudi u Kaliforniji finim česticama na temelju mjesta gdje žive. Također, zasebno su promatrali razine finih čestica šumskog požara i onih koje nisu šumski požari. Otkrili su da će ljudi s većom izloženošću dimu šumskih požara imati veću vjerojatnost da će im se dijagnosticirati demencija. Rizik od ove dijagnoze povećava se za 21 posto za svaki rast od jednog mikrograma po kubičnom metru u trogodišnjoj prosječnoj izloženosti finim česticama povezanim sa šumskim požarom. Suprotno, za druge vrste izloženosti finim česticama, rizik od dijagnoze demencije povećava se za tri posto za svako povećanje od tri mikrograma po kubnom metru u trogodišnjoj prosječnoj izloženosti finim česticama. Nova studija još nije objavljena u recenziranom časopisu, pa rezultate treba promatrati s oprezom.