Iako ove simptome doživljava jedna od pet osoba s demencijom, često prolaze ispod radara

Nije neobično da se simptomi demencije, posebno oni rani, često zanemaruju, no pokazalo se da kada osoba postane zbunjena, tjeskobna, uzrujana ili nemirna kasnije tijekom dana, potrebno je reagirati. Naime, ove reakcije poznate i kao ‘sundowning‘ zbog činjenice da se događaju pred kraj dana pa do navečer, pokazale su se simptomima demencije. Drugim riječima, radi se o ponašanjima povezanim s demencijom, a koji mogu uključivati poteškoće sa spavanjem, tjeskobu i uznemirenost. Osim spomenutih simptoma osoba može postati dezorijentirana pa čak i agresivna. No, kako pojašnjava neurolog Victor Diaz, važno je ne brkati ove simptome s onima koji se pripisuju stanju delirija. Glavna razlika između delirija i takozvanog simptoma zalaska sunca je ta što se ovaj drugi obično događa u vrijeme kada sunce zalazi dok se delirij javlja iznenada, u bilo koje doba dana.

Simptomi se mogu dogoditi u bilo kojoj fazi bolesti

Sundowning doživljava jedna od pet osoba s demencijom, pokazalo je istraživanje, a spomenuti simptomi mogu trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati. Ipak, ističe neuropsihologinja April Krowel, njih će najčešće primijetiti okolina oboljelog, a prema Kanadskom društvu Alzheimer, znaci nemira i zbunjenosti kasnije u danu i navečer se mogu dogoditi u bilo kojoj fazi bolesti. No, smatra se da simptomi dostižu svoj vrhunac u srednjim stadijima demencije, a smanjuju se kako bolest napreduje.

Unutarnji sat

Nije potpuno jasno zašto do promijene u raspoloženju kod ovih osoba dolazi baš u drugom dijelu dana, međutim, vjeruje se da ima veze s cirkadijalnim ritmom koji je zadužen za držanje tijela budnim tijekom dana, a uspavanim tijekom noći. Stoga, ako osoba osjeća popodnevni umor, bol, glad, neadekvatno se izlaže sunčevoj svjetlosti tijekom dana, osjeća tjeskobu, depresiju, gubitak sluha ili oštećenje vida, to može povećati vjerojatnost da će doživjeti sundowning sindrom.

Kako pomoći

Svaka osoba je drugačija i može drugačije reagirati, no neke od strategija mogu pomoći:

• Potaknite osobu s demencijom na adekvatan odmor.
• Planirajte aktivnosti za smirenje kada se obično javlja uznemirenost.
• Kada je moguće, tijekom dana provodite vrijeme vani na suncu.
• Pokušajte ograničiti unos slatkiša i izbjegavajte konzumirati kofein poslijepodne.
• Smanjite stimulacije poput gledanja tv-a kasno navečer.
• Osigurajte odgovarajuću rasvjetu kako biste pomogli osobi da identificira predmete i ljude.
• Omogućite joj udobnost poput omiljenog jastuka ili pokrivača.
• Obratite se liječniku.