U susret nadolazećem Zagrebačkom Advent Runu, koji će se održati 8. prosinca, razgovaramo o važnoj temi koja se tiče zdravlja svih nas - podizanju svijesti o kolesterolu. Ove godine trkači na zagrebačkoj utrci će se ujediniti kao ‘lovci na tihog ubojicu‘, pridružujući se borbi protiv neprepoznatog kolesterola i nereguliranog tlaka s kojim se u Hrvatskoj susreće čak 60 posto populacije. Ova inicijativa okuplja nevjerojatan broj od 5000 sudionika, koji neće samo trčati, već će se educirati o važnosti pravilnog praćenja i upravljanja ovim zdravstvenim rizicima. Prof. dr. sc. Ivan Pećin, dr. med., pročelnik Zavoda za bolesti metabolizma Klinike za unutrašnje bolesti KBC-a Zagreb, dopredsjednik Hrvatskog društva za aterosklerozu te Hrvatske lige za hipertenziju i voditelj akcije "Lov na tihog ubojicu, otkrio nam je kako ova manifestacija može pridonijeti našem zdravlju i što možemo učiniti kako bismo postali svjesniji rizika koji donosi kolesterol.
Ovogodišnja utrka Zagreb Advent Run organizira se u partnerstvu s hrvatskom nacionalnom kampanjom "Znaš li svoj broj?". Sudjelovanjem u utrci, svaki sudionik ima priliku spasiti barem jedan život. Hoćete li i vi trčati?
Da, kao i prošle godine, sudjelovat ću u utrci. Istrčat ću pet kilometara s porukom da trčimo 5 km za ukupni kolesterol niži od 5. Trčanjem, fizičkom aktivnošću ove se godine borimo s tihim ubojicom u partnerstvu s RunCroatia. Mi smo svi lovci na tihog ubojicu i s ovim porukama da spasimo jedan život svaki trčeći korak se isplati. A spasit ćemo ih više. Evo primjera: nasljedno povišen kolesterol javlja kod svake 250 osobe u populaciji. Ako trči 5000 trkača, to znači da će na utrci biti potencijalno 20 bolesnika s porodičnom hiperkolesterolemijom. Vjerujte, oni ne znaju svoj broj. Porukama s utrke poduprijet ćemo ih da odrede svoj kolesterol i svoj tlak, te ima tako spasiti život. Čudesno je i moćno što sve možemo učiniti samo ako ima volje. Mi volimo reći "failure is not an option", upravo zato, lov, upravo zato javni nastupi, upravo zato ovaj tekst, jer nikada lakše nije bilo spasiti ljudski život od tihog i najučinkovitijeg ubojice - povišenog kolesterola i povišenog tlaka.
Koliki problem predstavlja kolesterol među odraslom populacijom?
Kolesterol je bitna tvar koja nam je potrebna za svakodnevno funkcioniranje organizma. Ali ne u količini koju u krvi ima prosječan stanovnik Hrvatske. Naime, dokazano je kako je za život potrebna koncentracija 0.6-1.0mmol/l kolesterola i to onog "lošeg" LDL-a. No naša stvarnost je potpuno drugačija. Naime, više od 60 posto populacije u Hrvatskoj ima kolesterol viši od 3.0 mmol/l. Jasno je pokazano kako povišen kolesterol kroz vrijeme (baš kao i pušenje) predisponira za razvitak ateroskleroze, procesa "ovapnjenja" krvnih žila. Takav proces završava blokiranjem protoka krvi kroz krvne žile, što rezultira kao srčani udar ili moždani udar (ovisi je li blokirana žila koja hrani srce ili žila koja hrani mozak). Stoga povišen kolesterol boli tek kada je kasno. Zato ga treba što prije odrediti i liječiti, ako je povišen. Treba znati svoj broj!
Je li neko podložniji visokom kolesterolu?
Znanstveno je dokazano kako povišen kolesterol kroz određeno vrijeme uzrokuje proces ateroskleroze te ima sličan loš učinak kao i pušenje. Nitko ne dvoji kako pušenje velikog broja cigareta kroz vrijeme čini zaista loše breme što za posljedicu ima razvitak bolesti - recimo karcinoma pluća. Tako je i s kolesterolom. Visok kolesterol kroz vrijeme, uz prisutnost drugih rizičnih čimbenika (što često bude slučaj - debljina, stres, fizička inaktivnost, prekomjerno korištenje kuhinjske soli...) ima poguban učinak na zdravlje. Vrijednost kolesterola potrebno je doznati što prije zbog skupine bolesnika koji imaju nasljedno povišen kolesterol. Naime, u tih bolesnika koji imaju vrijednosti "lošeg" kolesterola 6, 8, 10 mmol/l ili i više, već od najranije životne dobi (jer se radi o nasljednom genskom poremećaju u metabolizmu kolesterola) posljedice po krvne žile, srce, bubrege i mozak vide se još i ranije. Naime ti bolesnici mogu stradati od prijevremenog srčanog udara već u drugom desetljeću života! A svakako puno ranije nego osobe koje nemaju bolest poremećaja metabolizma kolesterola ili osobe koje imaju povišen kolesterol zbog loših životnih navika. Upravo zbog tih ljudi, koji boluju od porodične hiperkolesterolemije, potrebno je što prije detektirati povišen kolesterol i upravo zbog njih je u Hrvatskoj od prošle godine započeo nacionalni program probira na dislipidemije u predškolske djece. Svakom se djetetu određuje kolesterol prilikom pregleda u sklopu upisa u prvi razred osnovne škole.
Kada bi odrasla osoba trebala otići prvi put na vađenje kolesterola?
Pokretanjem nacionalnog programa (probir na dislipidemije) djeca u dobi od 6 ili 7 godina saznat će svoj broj (kolesterola). Upravo zbog ugroze porodične hiperkolesterolemije svi čitatelji koji čitaju ove retke moraju posjetiti svog liječnika obiteljske medicine već sutra ako u obitelji imaju u prvom ili drugom koljenu dislipidemiju ili srčani i/ili moždani udar prije 60. godine života. Možda i oni nose breme povišenog kolesterola od rođenja, a nisu svjesni jer se sustavno kolesterol nije određivao. Drugi razlog kada odrediti kolesterol jest kada kroz život dobijemo na tjelesnoj težini, ako smo fizički neaktivni, ako radimo stresan posao ili vodimo sjedilački način života, ako uzimamo lijekove koji mogu povisiti kolesterol (kortikosteroidi, neki imunosupresivi, antipsihotici...). Svakako kroz život ne smijemo ići a da nismo svjesni svojih brojeva!
Koliko je otkrivenih oboljelih od nasljedno povišenog kolesterola?
Kada govorimo o nasljedno povišenom kolesterolu moramo biti svjesni da postoje dva najčešća tipa nasljedno povišenog kolesterola. Homozigotni oblik - karakteriziran vrijednostima "lošeg" kolesterola viši od 10 mmol/l te smrti od kardiovaskularnih bolesti već u drugom desetljeću života, te heterozigotni oblik, kojeg karakteriziraju vrijednosti "lošeg " kolesterola između 5 i 10mmol/l te kod kojeg od srčanog ili moždanog udara stradaju također u prosjeku mladi ljudi, u četvrtom ili petom desetljeću.
Upravo zbog činjenice kako heterozigota za porodičnu hiperkolesterolemiju u Hrvatskoj ima oko 15 000, a velika većina je neprepoznata, uveli smo probir na nasljedne dislipidemije. Podaci su ove godine prokazali oko 500 djece s nasljedno povišenim kolesterolom (tako smo našli također, njihove roditelje, djedove i bake, koji ne znaju svoje brojeve). Isto tako pokazalo se kako oko deset posto djece iz nacionalnog probira ima umjereno povišen kolesterol što je direktna posljedica fizičke neaktivnosti i loših prehrambenih navika očito već od najranije životne dobi. Nažalost danas "screen time" nadmašuje "gym time".
Kako se liječi povišen kolesterol? Kada ga je potrebno liječiti lijekovima?
Osnova i početak svakog liječenja su dijetne intervencije i povećana fizička aktivnost. No moramo biti svjesni kako tako možemo u prosjeku sniziti kolesterol za oko 20 posto. To često nije dovoljno. Naročito u bolesnika koji su već imali srčani i/ili moždani udar gdje ciljne vrijednosti kolesterola možemo isključivo postići uporabom tableta - lijekova koji su učinkoviti i sigurni, i koje koristimo već četiri desetljeća.
Treba li ustrajati u promjeni prehrane? Savjetuje se kao prvi korak u liječenju, međutim teško ćemo sniziti kolesterol samo promjenom prehrane?
U svakom slučaju sugeriramo prehranu mediteranskog tipa sa smanjenim unosom ugljikohidrata (kruh, pekarski proizvodi, slatkiši, gazirana pića, alkohol...). Smanjiti unos soli. Tako ćemo regulirati i arterijski tlak. Nemojmo zaboraviti kako svaka druga osoba s dislipidemijom ima i povišen tlak (vrijedi i obratno).
Je li sport učinkovitiji u snižavanju kolesterola?
Da, itekako jest! Sportom ćemo kontrolirati svoju tjelesnu težinu i tako poraditi na svojim brojevima. No moramo biti svjesni da u bolesnika koji boluju od porodične hiperkolesterolemije sam sport ne može nadjačati ugrozu nasljedno povišenog kolesterola. Profesionalni sportaši - atletičari s porodičnom hiperkolesterolemijom umiru od prijevremenog srčanog i moždanog udara jer imaju povišen kolesterol zbog genske greške metabolizma. Unatoč fizičkoj aktivnosti.
Kakvi su ishodi liječenja lijekovima? Moraju li se lijekovi za kolesterol uzimati trajno?
Znanstveno je dokazano kako sniženje kolesterola, poglavito onog "lošeg" LDL kolesterola snizuje pojavnost oboljenja i smrti od bolesti srca i krvnih žila. Budući da dijetnom prehranom i povećanom fizičkom aktivnosti možemo kolesterol sniziti skromno, do 20 posto, to u većini slučajeva nije dostatno, a ponaosob u bolesnika koji imaju druge komorbiditete (poput pretilosti, arterijske hipertenzije ili šećerne bolesti), gdje uz dijetne mjere moramo započeti s uzimanjem hipolipemika - lijekova za liječenje dislipidemija. Hipolipemici (u obliku tableta, ali i injekcija za posebnu skupinu bolesnika s rezistentnom dislipidemijom) mogu sniziti vrijednost kolesterola i više od 70 posto. I to u većini slučajeva bude dostatno. Problem je što se liječnici boje punih doza lijekova što je u cijelosti neopravdano. Hipolipemici, poglavito statini, otkriveni su 1984. godine i vjerujem kako su najistraživaniji lijekovi u ljudskoj povijesti. Nepotrebno ocrnjeni od strane dijela medija i društvenih mreža, a mogu neizmjerno pomoći, sniziti rizik od bolesti srca i krvnih žila. Plastično ću se izraziti - istraživanja pokazuju kako za svako sniženje kolesterola od 1 mmol/l dolazi do sniženja rizika sa bolesti srca i krvnih žila za petinu (oko 22 posto).
Osobe s nasljedno povišenim kolesterolom (gdje je početna vrijednost LDL-k i više od 5 pa i 10 mmol/l) lijekove moraju uzimati doživotno. Isto vrijedi i za one koji su preboljeli srčani ili moždani udar. Statini se dobro podnose, i otprilike oko tri posto onih koji lijek koriste, imaju potencijalno nuspojave koje mogu navesti na prestanak liječenja. Ali sa statinima. Postoje i drugi hipolipemici (ezetimib, uskoro bempediočna kiselina, PCSK9 inhibitori) koji također mogu značajno sniziti kolesterol.
Što vam kažu pacijenti? Koliko smo svjesni rizičnih faktora koji pogađaju srce i krvne žile te koliko smo motivirani da se zdravo hranimo, krećemo, kontroliramo rizične faktore, riješimo se loših navika?
U većini slučajeva stanovnici Hrvatske nisu svjesni koliko je važna zdrava prehrana, redovita tjelesna aktivnost, ali i redukcija ostalih čimbenika rizika. Potkrijepiti ću samo to s činjenicom kako gotovo svaki drugi stanovnik Hrvatske ima povišen tlak, a od svih ljudi s povišenim tlakom tek ih je pola dobro regulirano. Više od 60 posto stanovnika Hrvatske ima povišen kolesterol gdje je tek svaki četvrti dobro reguliran. Najdeblja smo nacija (pa već i djeca) u Europskoj uniji. Dakle vrlo plastično, ne možemo reći da smo svjesni ugroze ako su nam brojevi ovako katastrofalni.
Možemo li ikako izbjeći aterosklerozu?
Možemo. Kada bi od najranije dobi pazili na prehranu i tjelesnu aktivnost, kada ne bismo počeli pušiti, naprimjer, vrijednosti našeg kolesterola nikada ne bi bile visoke do te razine da se ateroskleroza razvije. No to je samo teorija i nemoguće ju je provesti modernim načinom života. Čak i oni s nasljedno povišenim kolesterolom, ako se prepoznaju na vrijeme i redovno uzimaju terapiju (već od 7. godine života), ne razvijaju aterosklerozu. Vratimo se na početak. Rodimo li se s kolesterolom između 0.6 i 1.0 mmol/l i najnormalnije se razvijemo, organizam nam funkcionira.
Što biste savjetovali za zdravo srce i krvne žile, a kojih se savjeta i sami držite?
Potrebno je brinuti se za cjelovito zdravstveno stanje. Život s redovitom tjelovježbom, zdravom prehranom (mediteranski tip prehrane koji se bazira na ribi, bijelom mesu, krtom crvenom mesu, konzumaciji povrća, voća, uporabi maslinovog ulja, smanjenoj uporabi rafiniranih šećera, pekarskih proizvoda, peciva, tjestenine, slatkiša, gaziranih sokova, alkohola..., ne previše soliti hrani niti je dodatno dosoljavati), probati reducirati stres, ne pušiti, redovito posjećivati liječnika, učiniti preventivni pregled, saznati svoj broj. Uzimati redovno terapiju kako je preporučeno i, u slučaju bilo kakvih nejasnoća, savjetovati se s liječnikom ili ljekarnikom. Što manje koristiti "doktora google" jer ionako to znači da ste pred ekranom (računala i/ili mobitela), a ne u šumi ili livadi u šetnji...
Sam pokušavam provoditi većinu navedenog, ali je, kao i svim ostalima, to vrlo teško provesti sve u cijelosti. Ali uz maksimu "failure is not an option" i volju svakako se nađe i način!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....