Znamo da su redoviti obroci koji uključuju doručak, ručak i večeru, jako važni, a da će njihovo preskakanje dovesti do neželjenih učinaka poput pretjerane gladi, lošeg raspoloženja, pada koncentacije i mogućnosti prenajedanja. Također, poznato je da izbor prvog jutarnjeg obroka treba birati smisleno jer će baš on pružiti hranjive sastojke koji će potaknuti razinu energije potrebnu kroz dan. Zanimljiv je također i zaključak nedavnog istraživanja koje navodi, ako želimo imati zdravo srce, važno je doručkovati i večerati što ranije.
Kardiovaskularne bolesti
Spomenuto istraživanje, objavljeno u časopisu Nature Communications, otkrilo je da su doručkovanje iza devet sati ujutro te večera iza 21 sat, povezani s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, a osobito među ženama.
- Ovo istraživanje je prvo takve vrste koje je utvrdilo potencijalnu vezu između zdravlja srca i vremena obroka - objasnio je Bernard Srour, farmaceut i jedan od autora studije dodajući kako su prethodne studije otkrile moguće veze između preskakanja doručka i nepovoljnijeg metaboličkog zdravlja, međutim, ne i veze s vremenom. Ovaj je autor s kolegama želio procijeniti može li to što i kada jedemo, imati značajan utjecaj na zdravlje srca te tako otvoriti vrata strategijama prevencije.
Studija
Istraživači su za potrebe studije prikupili podatke i pratili zdravstvene navike više od 103.000 odraslih osoba od kojih su većina bile žene. Tim je analizirao prosječno 5,7 dana 24-satnih prehrambenih zapisa ispitanika tijekom medijana od 7,2 godine. Svaki dodatni sat kašnjenja s prvim obrokom u danu bio je povezan s većim rizikom od ukupnih kardiovaskularnih bolesti. Isto je vrijedilo za svaki sat kašnjenja zadnjeg obroka u danu. U usporedbi s onima koji su posljednji obrok konzumirali prije 20 sati, osobe koje su jele nakon 21 sat, imale su 28 posto veći rizik od cerebrovaskularne bolesti.
Kako vrijeme obroka utječe na zdravlje srca
Prema Srouru, veza između vremena konzumiranja obroka i zdravlja srca leži u cirkadijalnom ritmu.
- Vrijeme obroka regulira biološke satove koji su uključeni u nekoliko cirkadijalnih funkcija poput regulacije krvnog tlaka, metabolizma i lučenja hormona - rekao je dodajući kako svaki od ovih čimbenika igra veliku ulogu u zdravlju srca. Naš urođeni cirkadijalni ritam snažno utječe na osjetljivost na inzulin.
Osjetljivost tijela na inzulin
Prethodne studije su otkrile da je tijelo osjetljivije na inzulin ujutro nego navečer. Kada se ta osjetljivost smanji uzrokujući inzulinsku rezistenciju, može dovesti do kardiometaboličkih poremećaja poput upale, endotelne disfunkcije (stanični pokrivač koji oblaže unutrašnju stijenku krvnih žila) i hipertenzije. Svaki od navedenih povećava rizik od srčanih bolesti.
- Odgađanjem jutarnjih obroka ljudi bi se mogli pripremiti za slabu apsorpciju inzulina, a time i rizike za zdravlje srca - rekao je kardiolog Bhupendar Tayal dok je Srour dodao kako bi jedenje kasnije navečer kada je melatonin na vrhuncu, moglo spriječiti tijelo da učinkovito metabolizira hranu.
Prema studiji iz 2020. jedenje kasnije navečer ima veću vjerojatnost da će uzrokovati debljanje i pogoršati metabolizam masti. Budući da je pretilost u velikoj mjeri povezana sa srčanim bolestima, ne čudi da ovaj faktor također može povećati rizik srčanih tegoba.
Ograničenost studije
Ipak, posljednje je istraživanje pokazalo nekoliko ograničenja. Naime, njegovi nalazi pokazuju korelaciju, međutim, ne i uzroke. Ispitanici koji su jeli kasnije noću također su pokazali različita manje zdrava ponašanja poput pušenja, pijenja alkohola i kasijih odlazaka na spavanje od drugih ispitanika koji su ranije jeli. Moguće je da su spomenute sklonosti, a ne samo njihova kasnija večera, doprinijele većem riziku od srčanih bolesti.
Odredite svoje obroke za optimalno zdravlje srca
Ne postoji jednostrani pristup vremenu obroka, premda bi neki obrasci iz ovog istraživanja mogli biti zdraviji za usvajanje od drugih.
- Naša studija pokazuje da bi moglo biti korisno jesti rano ujutro i prestati rano navečer kako bi se osiguralo dovoljno dugo trajanje noćnog posta - rekao je Srouru misleći pritom da tijelu dopustimo da metabolizira uneseno.
Ipak je li sve ovo optimalno za zdravlje srca, potrebna su dodatna istraživanja koja bi potvrdila kardiovaskularne ishode. Prema Tayalu, također je važno jesti dosljedno.
- Preskakanje obroka, posebno doručka, nije preporučljivo jer dovodi do povećane pretilosti - rekao je i dodao da je jedenje kasno navečer povezano s povećanom stopom pretilosti, što može povećati vjerojatnost razvoja srčanih bolesti.
Dobra prehrana za srce
Osim prilagođavanja ustaljenog vremena obroka, za zdravlje srca je prema ovim stručnjacima pametno usredotočiti se na sadržaj tanjura pa tako Tayal preporučuje prehranu bogatu voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima i ribom, a izbjegavanje hrane s visokim sadržajem natrija. Uz to važno je i smanjiti unos alkohola. Čak i ako povremeno odgođeni doručak ili kasna večera poremete vaš raspored, važno je vratiti se u rutinu jer će takvo pridržavanje uvelike će doprinijeti zaštiti kardiovaskularnog zdravlja.