Između 30 do 70 % oboljelih razviju kognitivne smetnje, najčešće smetnje pažnje, memorije, izvršnih funkcija... te depresiju.
 Foto: iStock
Oboljeti od multiple skleroze u Hrvatskoj

Danas dobijete dijagnozu, a lijek za dvije godine. Učinkovitost: 50 posto manja

Multipla skleroza (MS) najčešća je kronična neurološka bolest kod odraslih osoba od 20 do 50 godina, a uz brojne simptome manifestira se postupnim nakupljanjem invaliditeta.

Od ove godine uvedena je i MS akademija koja će svake godine okupiti najeminentnije stručnjake koji će širiti svoja znanja u dijagnostici i liječenju. O novim trendovima u liječenju razgovarali smo s prof. dr. sc. Vanjom Bašić Kes, pročelnicom Klinike za neurologiju KBC-a Sestre milosrdnice i inicijatoricom MS akademije.


Multipla skleroza je kronična, upalna demijelinizacijska bolest središnjeg živčanog sustava koja dovodi do invaliditeta različitih stupnjeva i ima različite stope progresije.

Dostupnost novih i sofisticiranih dijagnostičkih alata i novih lijekova učinili su svakodnevnu liječničku praksu izazovnijom, a oboljeli danas imaju na raspolaganju cijelu paletu novih lijekova koji im, međutim, nisu dostupni nakon što se bolest dijagnosticira, kaže prof. dr. sc. Vanja Bašić Kes, predstojnica Klinike za neurologiju KBC-a Sestre milosrdnice te inicijatorica osnivanja MS akademije.

Inicirala je osnivanje MS akademije u prvom redu radi razmjene znanja i iskustava u patofiziologiji i liječenju MS-a.

Kod žena dvaput češća

- Multipla skleroza najčešća je kronična neurološka bolest kod odraslih osoba od 20 do 50 godina. Žene su pogođene otprilike dva puta češće od muškaraca. Karakterizira je heterogena klinička ekspresija (različiti simptomi), nepredvidljiv tijek i promjenjiva prognoza. Postoje različiti obrasci bolesti koje prate akutne egzacerbacije (pogoršanja) s punim ili djelomičnim oporavkom; postupno nakupljanje invaliditeta s izraženijim neurodegenerativnim oštećenjima, progresija invaliditeta od početka - pojašnjava prof. Bašić Kes.

Trenutačna medicinska praksa potiče ranu intervenciju tretmanima koji modificiraju bolest. Ključni ciljevi u upravljanju MS-om su smanjenje stope relapsa (ponovne pojave bolesti) te sprečavanje i odgoda progresije bolesti.

Većina lijekova koji modificiraju bolest mora se davati injekcijom ili infuzijom. Nedavno su odobrena četiri nova oralna lijeka za modificiranje tijeka bolesti (fingolimod, teriflunomid, dimetil fumarat).

Trenutno su još neki u kasnijoj fazi ispitivanja (modulatori receptora sfingozin 1-fosfata, ponesimod i siponimod). Novi tretmani za liječenje MS predstavljaju monoklonska antitijela (poput alemtuzumaba, natalizumaba i daclizumaba te nedavno odobrenog okrelizumaba, a ispituju se još tri).

Prvi bolnički registar

Nemamo točnih podataka o broju oboljelih u Hrvatskoj, ali prema zadnjim procjenama je oko 6500 oboljelih. Klinika za neurologiju KBC-a Sestra milosrdnica formirala je prvi bolnički registar MS oboljelih u Hrvatskoj. On može poslužiti kao prototip za uspostavljanje nacionalnog registra, koji je nužan.

Cilj registra je kontinuirano prikupljanje podataka o broju bolnički liječenih MS bolesnika, oblicima bolesti, prediktorima (prognozi) napredovanja onesposobljenosti, životnim navikama i dugoročnim ishodima za bolesnike. Za sada većina registriranih bolesnika ima relapsno remitirajući oblik bolesti (najčešći oblik multiple skleroze), s niskim stupnjem funkcionalne onesposobljenosti.

Podjela prema životnim navikama pokazala je da je među muškim oboljelima bilo više pušača i konzumenata alkohola. Dijagnostički kriteriji su izmijenjeni i danas je moguće ranije dijagnosticirati MS jer su kriteriji obuhvatili i kliničku sliku i praćenje širenja lezija u prostoru i vremenu magnetskom rezonancom.

Foto: iStock
Svaki od lijekova je neučinkovit ako se s terapijom krene u sekundarnoj progresivnoj fazi bolesti.

A što je s liječenjem

I dok je dijagnostika dobra, adekvatno liječenje u smislu što ranijeg započinjanja terapije oboljelima nije dostupno.

- Sadašnji kriteriji liječenja MS-a u Hrvatskoj nedopustivi su te postoji neodgovarajuća i prekasna primjena lijekova koji usporavaju tijek ove progresivne i autoimune bolesti. Potrebno je da HZZO promijeni uvjete za odobravanje lijekova prve linije jer godinu dana od postavljanja dijagnoze i dva liječena relapsa za oboljele od MS-a znači dvije godine čekanja u stadiju bolesti u kojem je ključno odmah početi uzimati lijekove da uspore napredak bolesti koja u konačnici dovodi do djelomične ili potpune invalidnosti.

Problem u Hrvatskoj je to što se liječenje MS-a ne može početi onda kada je to potrebno, a to je odmah kada se postavi dijagnoza bolesti. Ako se s liječenjem započne godinu ili dvije nakon postavljanja dijagnoze, onda se učinkovitost liječenja smanjuje za pola i to predstavlja veliki problem.

Ako počnemo u kasnoj fazi bolesti, u sekundarno progresivnoj, onda je svaki od ovih lijekova neučinkovit - kaže prof. dr. sc. Vanja Bašić Kes.

Danas znamo i da je imunosupresivna terapija veliki pomak u liječenju. To su, naime, monoklonska protutijela koja ciljaju samo na segment imunosnog sustava. Za multiplu sklerozu postoje već četiri takva lijeka (fingolimod, natalizumab, alemtuzumab te daclizumab), namijenjeni su oboljelima koji ne reagiraju na prvu skupinu lijekova (interferon i glatiramer-acetat) te za brzonapredujući oblik bolesti.

Živčani sustav

- Brojni neuroimunološki poremećaji istovremeno zahvaćaju imunosni i središnji živčani sustav. Središnji živčani sustav i imunosni sustav sudjeluju u brojnim interakcijama koje određuju tjelesnu homeostazu, a poremećaj jednog od njih posljedično dovodi i do poremećaja drugog. Poremećaj implantacije, regulacije i komunikacije urođenog i stečenog imunološkog odgovora predisponira nastanku stanične i sustavne autoimunosti, koja se sve češće povezuje s poremećajem epigenetskih mehanizama ekspresije gena povećavajući sklonost središnjeg živčanog sustava prema autoimunosti i neurodegeneraciji. Neuroinflamacija i neuroimunološka aktivacija imaju značajnu ulogu u uzroku brojnih neuroloških poremećaja, ističe prof. Bašić Kes napominjući da se osnovno razumijevanje neuroimunoloških poremećaja značajno promijenilo tijekom posljednjeg desetljeća.

Najčešće terapije

- Nove spoznaje omogućile su bolje liječenje mnogih neuroimunoloških bolesti, ponajviše multiple skleroze, a kako se autoimunost sve više povezuje s ciljanim poremećajima epigenetskih mehanizama, smatra se da bi primjena epigenetskih terapijskih faktora mogla biti od pomoći u novim terapijskim pristupima - kaže prof. Bašić Kes.

Epigenetski mehanizmi su sve promjene u ekspresiji gena koje se događaju bez promjena u rasporedu baze DNK-a. Također, mnogi se pacijenti okreću alternativnom liječenju, a koliko je dokaza da je ono i učinkovito?

- Bolesnici s MS-om istražuju komplementarne i alternativne lijekove. Najčešće korištena terapija uključuje modificiranu prehranu, omega-3 masne kiseline i antioksidanse te kanabis. Terapije s najvećim potencijalom su lipoična kiselina i vitamin D kao potencijalni protuupalni i neuroprotektivni agensi. Postoje vrlo ograničena istraživanja koja vrednuju sigurnost i učinkovitost alternativnog liječenja multiple skleroze - kaže prof. dr. sc. Bašić Kes.

Protokol vitaminom D

Vitamin D postao je redovna terapija koja se propisuje oboljelima. U slučaju protokola vitaminom D kod MS primjenjuje se dnevna doza od 5000 IU. Prilikom provođenja protokola, koji se mora provoditi pod strogim liječničkim nadzorom, važno je iz prehrane isključiti namirnice bogate kalcijem, poput mlijeka i mliječnih proizvoda. Uz potrebne mjere opreza i dovoljnu hidrataciju, više doze vitamina D smatraju se sigurnima. Uz vitamin D obično je potrebno uzimati i druge suplemente kao što su vitamin B2, magnezij, vitamin K2, omega 3, cink, i B12.

Linker
18. srpanj 2024 05:13