Čudo od biljke u koju se stručnjaci kunu! Lijek je za bubrege, živce, mišiće, tjera viruse, a raste posvuda

Kada bi netko pitao znate li što je broćika, većina ljudi vjerojatno bi imala veliki upitnik iznad glave. A zapravo se radi o biljci pored koje smo sigurno mnogo puta prošli kad smo se šetali livadama ili šumama, možda smo je čak i ubrali i ispleli djetetu vjenčić od nje. Osim stručnjaka koji se bave biljem, rijetko tko zna da je ta skromna, samonikla, zeljasta biljka, koja raste posvuda po Europi, a ima je i u Aziji, Sjevernoj Africi i Sjevernoj Americi, zapravo pravi eliksir za zdravlje, iznutra i izvana. Radi se o višegodišnjoj biljci iz porodice broćeva, od kojih je najrasprostranjenija i možda najpoznatija obična ili žuta broćika, poznata i pod nazivom Ivanje cvijeće. Od najstarijih vremena, ta se biljka koristi kao prirodni lijek za kožu, bubrege, živce, mišiće i još štošta, a najbolje od svega je to što je lako dostupna i jednostavna za primjenu. Lako je od nje spraviti ljekoviti čaj ili biljnu mast, kaže Maja Žalac, agronomka i fitoterapeutkinja, dok naša druga sugovornica, agronomka i iskusna botaničarka Gabrijela Vrbetić, koja se bavi istraživanjem samoniklog bilja i organizacijom radionica u prirodi, predlaže da je ubacite u pite, štrudle ili krem juhe te da šećući prirodom svakako uživate grickajući njezine svježe vrhove. Bolju ideju za instant psihofizički boljitak teško je i zamisliti.

Prava broćika ili ivanjsko cvijeće (Galium verum L.)

- Broćika raste po suhim travnjacima, pašnjacima, živicama, putovima i nasipima. Ima uspravnu, dlakavu stabljiku, koja naraste do 60 cm, a cvate od svibnja do rujna žutim, sitnim cvjetovima, koji intenzivno mirišu po medu. Naziva se još broćika prava (lat. galium verum), ivanjsko cvijeće, ivanova trava, ivan-cvet, broćac, sirište, sirištica, slipava ili žuta broćika - kaže Maja Žalac, dodajući da sadrži brojne biljne spojeve koji ju čine izuzetno ljekovitom, kao što su iridoidni glikozidi, fenolni spojevi (klorogenska i kavena kiselina), antrakinoni, triterpeni, saponini i vitamin C. Koristi se za jačanje imuniteta zbog vitamina C i flavonoida, te protiv raznih upala, jer sadrži glikozid aukubin, koji djeluje antibakterijski. Ima i diuretičko djelovanje, pa je odlična za detoksikaciju, kod bolesti bubrega, bubrežnih kamenaca i infekcija mokraćnih puteva. No, tu dobrobitima broćike nije kraj.

Ljepljiva broćika

- Zbog visokog sadržaja saponina, odlična je protiv svih kožnih oboljenja, navodno, čak i raka kože, tako da svježe iscijeđen sok nakapamo na bolesnu kožu i ostavimo da se osuši. Naime, saponini štite kožu i potiču stvaranje hijaluronske kiseline, koja je odgovorna za njen zdrav i svjež izgled, dok vitamin C sudjeluje u prirodnoj sintezi kolagena. Možemo je uzimati kod probavnih tegoba jer smiruje grčeve, potiče mokrenje i pospješuje znojenje, odlična je za detoksikaciju, ali i kao pomoć pri mršavljenju. Broćika potiče i rad limfe, a kod oteklih limfnih žlijezda možemo staviti oblog od toplog čaja. Uz to, ona i smiruje te djeluje odlično protiv stresa, nervoze i nesanice, a zbog intenzivnog, ugodnog mirisa, osušenim biljkama pune se jastuci - nabraja Žalac brojne dobrobiti, napominjući i da broćiku možemo koristiti protiv prehlade, viroze i gripe, jer jača imunitet, djeluje protuupalno, a poticanjem znojenja i mokrenja "tjera viruse" i ubrzava oporavak.

Prava lazarkinja (Galium odoratum (L.) Scop)

Kako kaže Gabrijela Vrbetić, postoji više vrsta broćika, poput livadne broćike (galium mollugo) bjelkastih cvjetova, žute broćike poznate kao ivanje cvijeće (galium verum), ljepljive broćike (galium aparine), koja raste u šumama, i lazarkinje (galium odoratum).

- Većina broćika, kad se koriste kao biljni napitak, čaj ili hladna infuzija, djeluju na čišćenje krvi, pospješuju rad bubrega, potiču na češće mokrenje i čišćenje organizma i čine kožu ljepšom. To je njihova primjena iznutra, ali izuzetno je važan i njihov blagotvorni učinak na kožu izvana - otkriva nam Gabrijela te dodaje kako njezin otac u tu svrhu bere šumsku ljepljivu broćiku, koja ima duge stabljike koje se penju na okolno drveće ili pužu po podu, a kad se sakupe, mogu se namotati u kolut, poput crijeva za vodu.

- Ona se nabere i svježa namoči u veću posudu s vodom te se koristi za osvježavanje kože kad se po ljeti znojimo, kad postoje prištići, i kod drugih problema kože. Ja to zovem broćikina vodica, koja je idealna za lijepu kožu izvana. Djeluje kao neki tonik za čišćenje kože i, kad se njome umiva, koža postaje ljepša, zategnutija i zatvaraju se pore - kaže Gabrijela, kojoj je tata tu vodicu počeo raditi kad je imala prištiće, pa se tako imala priliku iz prve ruke uvjeriti u njezinu učinkovitost. Dodaje da se voda nakon nekoliko dana može istočiti i koristiti koliko god dugo još može izdržati, jer u njoj nema konzervansa. Njezin je prijedlog, u modernijoj verziji, da se stavi u malu bočicu s raspršivačem, dok njezin tata broćikinu vodu jednostavno drži u boci, uvijek pri ruci i njome se umiva. Osim te primjene, koja će oduševiti svakoga tko želi malo poboljšati i poljepšati izgled svoje kože, tu je i primjena izvana u svrhu liječenja. Kako kaže Maja Žalac, od broćike se može napraviti i mast, i to tako da se svježi sok biljke pomiješa s maslacem, i onda se dobivenom mašću tretiraju razna kožna oboljenja, poput osipa, lišajeva ili gnojnih otvrdnuća.

Livadna broćika (Galium mollugo L.

Broćika nije samo neka ljekovita biljka ružnog okusa, koju smo spremni progutati isključivo zbog zdravlja, već može biti i slastan obrok, kojim se možete počastiti za ručak ili večeru, i uživati u njemu. Od Gabrijele nismo očekivali ništa manje od nekoliko ukusnih recepata, ali ona ne bi bila ona da nije odmah istaknula kako je najveći gušt broćiku grickati takvu kakva jest, svježe ubranu, dok šećete šumom ili livadom.

- Mladi vrhovi livadne broćike su jestivi i, sada u proljeće, vrlo ukusni. Najukusniji su svježi, a ako se blanširaju, onda treba listiće malo očistiti od donjeg dijela stabljike, koji je končast i ima vlakna kako biljka stari. Ti vrhovi zaista su vrlo ukusni, pogotovo kad su mladi, krajem veljače i početkom ožujka, i kad su tako svježi, okusom podsjećaju na šparogu ili bljušt - podučava nas Gabrijela, koja livadnu broćiku najčešće gricka svježu, a osim što je voli namočiti u vodu za tapkanje po licu za lijepu kožu, često je stavlja i u krem juhe.

- Nasjeckam luk i popržim na ulju, dodam malo tikvica, krumpir, batat i onda zeleno bilje, poput mlade koprive, medvjeđeg luka, trpuca i broćike. Zeleno bilje nasjeckam, stavim na kratko unutra potkraj kuhanja, i onda štapnim mikserom prođem da boja bude zelena - kaže Gabrijela, koja broćiku miješa i sa sirom, vrhnjem i jajima te koristi kao nadjev za štrudl, bučnicu ili quiche pitu. - I ljepljivu šumsku broćiku jednom sam blanširala, očistila te njezine ljepljive listiće, i stavila je u pitu od koprive i sira. Gdje god stavljam koprivu, dodam i broćiku, da jelo još malo oplemenim jer ina ima taj divan, slatkasti i nježan okus dok je mlada, a kasnije, kako stari, i ide u cvatnju, postaje gorkasta.

Livadna broćika namočena u vodi za umivanje kod prištica

No, kad broćika počne cvasti i postane gorka, te samim time i manje ukusna za grickanje, mogu se od nje spravljati ljekoviti čajevi te tako i dalje možete uživati u svim njezinim blagodatima.

- Kad radim čajne mješavine za mršavljenje, za čišćenje i za opuštanje, najčešće berem žutu broćiku ili ivanje cvijeće. Njezin čaj prekrasno miriši, ali vrlo je gorak i opor te dobro paše s medom - kaže Gabrijela, koja cvjetove za čaj suši u sobi gdje spava pa joj taj prekrasan i umirujući, medeni miris djeluje kao prava aromaterapija.

- Iako broćiku za čaj možemo kupiti u biljnim ljekarnama, puno je veći užitak ako je sakupimo sami, šećući po sunčanim livadama. Za čaj je beremo u cvatu, i to vršne dijelove biljke te je sušimo na toplom i prozračnom mjestu, a onda će nam biti dostupna tijekom cijele godine, osobito zimi, u vrijeme viroza i prehlada, u slučaju problema s mokrenjem ili jednostavno za opuštanje - savjetuje Maja Žalac, koja također ima nekoliko prijedloga za uvrštavanje broćike u prehranu, a to je da od nje napravite pesto, dodate je u hranu poput začina, ili njome obogatite svoj smoothie. Za kraj, podijelila je s nama recepte za tri ljekovita čaja, koje je uvijek dobro imati u kući:

• Čaj protiv prehlade i gripe (jača imunitet, djeluje protuvirusno, potiče znojenje i mokrenje, te brži oporavak nakon bolesti): 10 g broćike, 10 g cvijeta i ploda bazge, 10 g lipe, 10 g šipka, 10 g lista bijelog sljeza
• Čaj za ublažavanje problema s mokrenjem (potiče mokrenje i djeluje protuupalno): 10 g broćike, 10 g zlatnice, 10 g koprive, 10 g preslice, 10 g lista brusnice
• Čaj protiv stresa, nervoze i nesanice: 20 g broćike, 20 g melise, 10 g kamilice