SHUTTERSTOCK
Ima smisla

Alzheimer je češći kod žena, a crijevna mikroflora i estrogen bi mogli biti glavni okidači

Ova je bolest nevjerojatno složena i izazovna za proučavanje

Nimalo bezazlena bolest koju prate dugotrajni simptomi poteškoće s koncentracijom, zbunjenost, tjeskoba, pa konačno i gubitak pamćenja u prosjeku češće zahvaća žene. Iako tu činjenicu možemo pripisati duljem životnom vijeku, istraživači su otišli korak dalje. Čak dvije nove studije ukazuju na mogućnost složenih interakcija između hormona i promijenjene crijevne mikroflore kao mogućih čimbenika koji doprinose razvoju Alzheimerove bolesti.

Studija na miševima

U studiji koju su vodili istraživači sa Sveučilišta u Chicagu, eksperimenti na miševima otkrili su da je ženski hormon estrogen značajno povezan s nakupljanjem amiloidnih beta proteinskih nakupina u mozgu, što je ključna značajka Alzheimerove bolesti. Kad je ženkama miševa uzgojenim da razviju bolest sličnu Alzheimerovoj crijevna mikroflora poremećena antibioticima, razina estrogena u krvi im je skočila. Kada je proizvodnja estrogena bila spriječena kod miševa je opaženo manje naslaga amiloida u njihovom moždanom tkivu. Promjene u sastavu crijevnih bakterija također su primijećene kada su miševi bez jajnika dobili dodatak estrogena za vraćanje razine hormona.

S obzirom na prethodni rad tima koji je pokazao da antibiotici imaju učinak samo na smanjenje amiloidnih beta naslaga muških miševa, čini se da estrogen igra značajnu ulogu u mehanizmima koji stoje iza patologije. Najvjerojatnije, u kombinaciji s crijevnim mikrobiomom, mješavinom mikroorganizama u želucu i povezanom cijevi.

- Čini se da je estrogen pokretač promjena koje vidimo u Alzheimerovoj patologiji, ali također znamo da se mikrobiom mijenja. Stoga, postoji međusobna povezanost - kaže Sangram Sisodia, neurobiolog Sveučilišta u Chicagu.

Druga studija

Druga studija objavljena u Molecular Neurodegeneration bila je pokrenuta od strane znanstvenika u kojoj je kandidat za lijek za Alzheimerovu bolest nazvan natrijev oligomanat (GV-971) testiran također na miševima. Utjecao je samo na smanjenje naslaga beta amiloida i promjenu crijevnog mikrobioma muških životinja, što podrazumijeva da nešto kod ženki miševa, možda povezano s crijevnim mikrobiomom i estrogenom, utječe na biološke markere povezane s Alzheimerom.

- Ova je bolest nevjerojatno složena i izazovna za proučavanje. Nismo sigurni jesu li nakupine amiloida beta uzrok ili posljedica ove bolesti. Zato, ovakva istraživanja mogu pomoći u otkrivanju nekih sitnijih detalja - kaže Sisodia i dodaje kako se u trenutnoj studiji vidi da razine estrogena uvijek utječu na taloženje amiloida, međutim, ako se izuzme izvor estrogena kod miševa u vrlo ranoj fazi, taloženje nestaje.

Potrebe za daljnjim ispitivanjima

- S više istraživanja, nalazi iz ovakvih studija mogli bi pomoći da učinkovitije liječimo Alzheimerovu bolest ili da preispitamo postojeće prakse - kažu znanstvenici ističući pritom kako zaustavljanje proizvodnje estrogena nije zdrava opcija zbog čega žele detaljnije proučiti kako su Alzheimer i crijeva zapravo međusobno povezani.

Hormonska nadomjesna terapija često koristi za održavanje razine estrogena kod žena u postmenopauzi.

Linker
20. lipanj 2024 20:35