Sve primjećujete, empatični ste, dira vas glazba? Vjerojatno ste među 20 posto ljudi s posebnom osobinom

Živimo u sve hladnijem i bezosjećajnijem društvu, no čak je 15 do 20 posto svjetskog stanovništva visokoosjetljivo ili hipersenzibilno, procjenjuje se. Visokoosjetljive osobe (engl. highly sensitive people, HSP) one su koje snažnije od ostalih doživljavaju podražaje iz okoline. Takva osjetljivost nije poremećaj, no može utjecati na mentalno zdravlje i voditi do pretjerane stimuliranosti i stresa.

Termin visokoosjetljiva osoba skovali su psiholozi Elaine i Arthur Aron kako bi opisali ljude s osjetljivošću senzorne obrade (engl. sensory processing sensitivity, SPS) ili s povećanom osjetljivošću na senzorne informacije poput zvuka, pokreta i emocija drugih ljudi. Takve osobe svjesnije su svoje okoline te dublje prepoznaju i uvažavaju ljepotu.

Što uzrokuje visokoosjetljivost

Senzorna osjetljivost osobina je s kojom se čovjek rađa. Skeniranja mozga pokazala su da visokoosjetljive osobe imaju veću aktivaciju u područjima mozga povezanima s percepcijom i empatijom. Također imaju jače reakcije na podražaje, ugodne i neugodne.

Neki dokazi upućuju na to da je SPS evolucijski korisna osobina ili osobina koja povećava šanse za preživljavanje povećavajući osjetljivost na okolinu. Postoje i dokazi da je nasljedna.

Osobine visokoosjetljivosti često su uočljivije u djetinjstvu, a okruženje u kojem takvo dijete odrasta može utjecati na njegov razvoj. Ako visokoosjetljivo dijete nema podršku, može razviti štetna ponašanja ili uvjerenja.

Jeste li visokoosjetljivi

Osjetljivost kod ovih osoba nadilazi puko zapažanje. Kod visokoosjetljivih osoba prisutna su četiri ključna elementa: dubina obrade, pretjerana stimulacija, emocionalna osjetljivost i senzorna osjetljivost. Izrađena je i ljestvica za mjerenje SPS-a s nizom karakteristika. Neke od njih su:

• Duboko vas diraju umjetnost i glazba
• lako vas preplave snažni senzornii podražaji, poput jarkog svjetla i jakih mirisa
• osjećate raspoloženja drugih ljudi
• često sanjarite i imate živu maštu
• pod stresom ste ili ste preopterećeni dok obavljate više zadataka istovremeno
• izraženo ste osjetljivi na bol
• trebate vremena nasamo da se odmorite nakon napornog dana
• primjećujete suptilne promjene u okolini
• često izbjegavate nasilne filmove i knjige.

Stanja koja mogu biti slična

Senzorna osjetljivost nije poremećaj. Može biti povezana, primjerice, s introvertiranošću ili neuroticizmom, ali je zasebna osobina ličnosti. Primjerice, neki introverti su visokoosjetljivi, ali nisu sve visokoosjetljive osobe introverti.

No, neke značajke senzorne osjetljivosti mogu se preklapati sa značajkama stanja kao što su poremećaj pažnje s hiperaktivnošću (ADHD), poremećaj iz autističnog spektra, generalizirani anksiozni poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj, poremećaj senzorne obrade. Razlikovanje ovih stanja od senzorne osjetljivosti može biti teško. Preosjetljivost okolini može izgledati kao da ste rastreseni (što je simptom ADHD-a) ili pak hipersvjesni (što je simptom anksioznosti), no među ovim stanjima postoje ključne razlike.

ADHD, primjerice, može uzrokovati pojačanu senzornu osjetljivost, međutim, visokoosjetljive osobe obično nemaju simptome poput impulzivnosti i problema s fokusiranjem. Nadalje, i visokoosjetljive osobe i one s autizmom mogu se osjećati preplavljeno podražajima, no visokoosjetljive osobe obično nemaju socijalne teškoće i ne kasne u razvoju, što se kod osoba s autizmom obično događa.

Prednosti visokoosjetljive osobe

Visokoizražena osjetljivost može imati brojne prednosti. Evo nekih od njih:

• povećana pažnja i zamjećivanje detalja
• donošenje promišljenih odluka
• obzirnost prema drugim ljudima, njihovim željama i potrebama
• razvijanje dubokih i smislenih odnosa s drugima zbog visoke razine empatije
• duboko proživljavanje i cijenjenje ljepote (poput glazbe, umjetnosti, prirode), česta je i kreativnost
• jače doživljavanje osjećaja radosti, uzbuđenja i ljubavi.

I nedostaci

Visokoosjetljive osobe proživljavaju veći stupanj stresa. U skladu s tim, mogući nedostaci mogu biti:

• izbjegavanje mjesta ili situacija koje ih preopterećuju
• veći rizik od stanja poput migrene ili kronične boli
• povećani rizik od anksioznih misli i depresivnih raspoloženja
• više stresa u svakodnevnom životu i tijekom velikih životnih promjena
• problemi s brzim donošenjem odluka, radom pod pritiskom ili brzim razmišljanjem.

Kako se lakše nositi s visokoosjetljivošću

Postoje načini kojima možete povećati prednosti osobine visokoosjetljivosti. Sljedeći koraci mogu biti od pomoći:

• Prilagodite okruženje: Uredite prostor da vam bude senzorno prihvatljiv. Razmislite o rasvjeti, boji i zvukovima, kao i o smislenim ukrasima.

• Ne bojte se reći "ne": Izbjegavajte preuzimati previše obaveza i ne bojte se postaviti granice. Važno je dati prioritet svojoj dobrobiti i potrebama.

• Mudro birajte društvo: Budite svjesni s kim provodite vrijeme. Dajte prioritet odnosima u kojima postoji međusobna podrška. Ako ste preopterećeni, dajte to do znanja bližnjima.

• Punjenje baterija: Odvojite vrijeme za sebe nakon napornih dana ili zakažite vrijeme za odmor.

• Vježbajte prihvaćanje i svjesnost: Oboje može smanjiti anksioznost i depresiju. Prihvaćanje znači ne osuđivati svoju osjetljivost, a svjesnost pomaže kod senzornog preopterećenja.