Sedam znakova koji ukazuju da osoba možda ima poremećaj ličnosti

Uvijek aktualna tema koja izaziva sve veći interes u javnosti i zasigurno zaslužuje još više medijske pozornosti s ciljem podizanja svijesti u kontekstu mentalnog zdravlja. Prema statistikama, postoji između 11 do 15 posto svjetske populacije koja pati od nekog poremećaja ličnosti. Iskreno, mislim da ih je broj oboljelih puno veći odnosno jer se mnoge takve osobe "provlače" ispod radara i ostanu bez dijagnoze.

SHUTTERSTOCK

Kako se manifestira disfunkcionalnost oboljelih?

Ličnost predstavlja način kako osoba razmišlja, njezine osjećaje i ponašanje. Svatko ima svoju osobnost koja čini osobu različitom od ostalih. Također, na temelju nečije osobnosti, drugi stječu svoj osobni dojam o nekoj osobi. Naša se osobnost obično ne mijenja tijekom vremena. Poremećaj ličnosti (šifre F60-F69) predstavlja dugotrajni obrazac razmišljanja, emocija i ponašanja koji je nefleksibilan, ekstreman i kao rezultat svega disfunkcionalan. Kao takav, bolesnoj osobi uzrokuje bol i otežava svakodnevnu funkcionalnost.

Tri su ključna patološka znaka poremećaja ličnosti u odnosu na onu zdravu, a to su:

• Nedostatak emocionalne stabilnosti i rezistencije u stresnim situacijama.
• Rigidnost i nefleksibilnost u svakodnevnom ponašanju.
• Stalno ponavljanje neadekvatnih obrazaca psihičkog funkcioniranja

Ovakvi obrasci manifestiraju se na područjima:

• KOGNICIJE kroz neodgovarajuće promišljanje o sebi, drugima i okolini, koje može dovesti do pojave različitih ideja i pogrešnih zaključaka;
• Specifičnog EMOCIONALNOG REAGIRANJA koje se ovisno o vrsti poremećaja osobnosti može kretati od - potpunog odsustva emocija (paranoidni, narcisoidni), sve do intenzivnog i nekontroliranog (‘‘granični poremećaj‘‘) koje je neprimjereno i adekvatno nekoj situaciji;
• DRUŠTVENIH ODNOSA koje također varira od bilo kakve želje za kontaktom s ljudima iz svog okružja (paranoidni, šizoidni) pa sve do ekstremne vezanosti za druge (granični, zavisni);
• Kontrole IMPULSA koja je najčešće narušena uslijed niske ili praktično nepostojeće tolerancije na stres i frustracije.

SHUTTERSTOCK

Sa mnom je sve u redu. On je kriv!

Glavni problem leži u tome što je osobama s poremećenom strukturom ličnosti jako teško promijeniti svoje ponašanje ili se prilagoditi različitim okolnostima ili situacijama zbog vrlo niske tolerancije na stres i frustracije. Većina njih naprosto ne uviđa i ne shvaća da imaju problem. Njima su krivi uvijek drugi ljudi, okolnosti, događaji i svijet. To je zato što osobe s poremećajem osobnosti uglavnom nemaju subjektivnih tegoba čije bi porijeklo vidjeli u sebi samima. Najveći broj njih dugo i uglavnom dosta ‘‘dobro‘‘ funkcioniraju u svom okružju, a psihijatrijsku pomoć traže baš ako ‘‘zagusti‘‘ tj. u periodima dekompenzacije ili pojave komplikacija (npr. naprave ‘‘dar mar‘‘ na poslu ili na ulici i onda netko sa strane intervenira).

Uzroci

Ova vrsta mentalnih poremećaja nastaje u interakciji genetskih, bioloških, organskih (ozljede glave) i psihosocijalnih faktora (obitelj i okružje u kojoj osoba odrasta). Ipak, najveća je prevalencija psihosocijalnih faktora. Kada su uzroci u pitanju, brojna su istraživanja pokazala da oboljele osobe imaju visoku učestalost ranih nepovoljnih životnih okolnosti, kao što su emocionalno, tjelesno i naročito seksualno zlostavljanje, zanemarivanje, neadekvatno roditeljstvo, gubitak roditelja i slično.

Koji znakovi ukazuju da osoba možda ima poremećaj ličnosti?

• Intenzivne PROMJENE RASPOLOŽENJA: Ekstremne promjene raspoloženja, poput čestih izljeva bijesa ili depresije, česte su kod osoba s poremećajima osobnosti.
• Poteškoće u reguliranju EMOCIJA: Bore se s reguliranjem svojih emocija, što dovodi do ispada, samoozljeđivanja ili suicidalnih tendencija.
• Impulzivno PONAŠANJE: Mogu se upustiti u nepromišljeno ili impulzivno ponašanje, kao što je zlouporaba droga, pornografija, kockanje ili nesiguran seks.
• Iskrivljena SLIKA O SEBI: Imaju iskrivljenu sliku o sebi ili snažan osjećaj prava, što dovodi do ponašanja koje je sebično, manipulativno ili izrabljivačko.
• Nedostatak EMPATIJE: Imaju poteškoća u razumijevanju i povezivanju s osjećajima drugih.
• Poteškoće u ODNOSIMA: Bore se za izgradnju i održavanje zdravih odnosa zbog svoje emocionalne nestabilnosti, nesposobnosti suosjećanja s drugima i negativnih obrazaca ponašanja.
• Poteškoće PRILAGOĐAVANJA NOVIM SITUACIJAMA: Mogu se boriti s promjenama i može im biti izazov prilagoditi se novim situacijama ili društvenim normama.

SHUTTERSTOCK

Pomoć uglavnom traže osobe koje su blizu oboljelih od poremećaja osobnosti

Priličan je broj bolesti iz spektra poremećaja ličnosti kao što su svima poznati narcisoidan poremećaj, paranoidni, antisocijalni, granični poremećaj ličnosti, opsesivno kompulzivni, ovisni, itd. Dijagnozu može postaviti isključivo liječnik psihijatar. Oboljeli se liječe farmakoterapijom u situacijama komplikacije/dekompenzacije, a praksa je pokazala da psihoterapija daje vrlo male ili nikakve rezultate. Poremećaj ličnosti predstavlja svakako veliki izazov ne samo za život oboljele osobe, već i za njezinu obitelj i prijatelje koji često traže neku vrstu psihološke podrške i pomoći.

MSc. Mirella Rasic Paolini, Specijalist struke za holističko mentalno i duhovno zdravlje