Blagdansko razdoblje za mnoge donosi druženja i posebne trenutke, ali jednako tako može biti ispunjeno stresom, obvezama te obiljem hrane na svakom koraku. Slatkiši se pojavljuju na radnom mjestu, u gostima ili kao pokloni, dok nas reklame okružuju prizorima prepunih stolova. U takvoj atmosferi lako se stvara dojam da je teško zadržati rutinu ili odoljeti raznim iskušenjima. Ipak, zdrave navike ne zahtijevaju stroga pravila niti potpuno odricanje. Najčešće se održavaju kroz male odluke koje se mogu uklopiti u različite okolnosti, pa tako i u blagdanske dane, kakvi god oni za nas bili.
Uključite kretanje u blagdanske aktivnosti
Tjelesna aktivnost u blagdansko vrijeme ne mora izgledati kao klasičan trening. Ples, druženje, klizanje, sanjkanje ili igra s djecom već nas potiču na gibanje bez osjećaja da „moramo“ vježbati. Nakon obroka možete predložiti laganu šetnju uz razgovor s obitelji ili prijateljima. Čak i desetak minuta hoda nakon jela može poboljšati probavu i smanjiti osjećaj težine.
Jednostavno pravilo tanjura
Praktično pravilo koje funkcionira u gotovo svim situacijama kod obroka poput ručka ili večere jest da polovicu tanjura čini povrće, a preostala polovica bude podijeljena između proteina i škrobnog priloga. Povrće može biti u obliku salata te kuhanih ili pečenih priloga, dok se izvori proteina najčešće nalaze u ribi, mesu, jajima ili mahunarkama. Škrobni prilozi uključuju krumpir, rižu, tjesteninu ili cjelovite žitarice. Uz sve to, nemojte zaboraviti ni na svježe voće, koje može biti lagan i osvježavajući dodatak obroku. Ipak, neke povrtne priloge dobro je birati u manjoj količini, osobito one koji su energetski bogatiji, poput gratiniranog povrća, zapečenog krumpira s vrhnjem ili povrća pripremljenog s puno maslaca.
Neka voda bude osnovni napitak
Iako je često u drugom planu, voda je jedan od najjednostavnijih načina da se osjećamo bolje. Čaša vode prije jela može potaknuti blagi osjećaj sitosti i smanjiti potrebu za grickanjem, a ujedno podupire i dovoljan dnevni unos tekućine.
Gazirana pića, zaslađeni sokovi i alkohol često donose više šećera i kalorija nego što očekujemo. Dobre alternative su voda s limunom ili limetom, nezaslađeni ledeni čaj ili topli biljni čajevi bez šećera. Ako volite punč, isprobajte i njegovu bezalkoholnu verziju.
Jedenje s pažnjom
Blagdani ne moraju biti vrijeme odricanja, ali mogu biti prilika za svjesnije uživanje. Uzmite trenutak da sjednete, usporite i doista osjetite miris, okus i teksturu hrane. Jedite prema osjećaju gladi, a ne prema količini hrane koja je dostupna na stolu. Manje porcije omogućuju da probate sve što volite, a da pritom ne završite s pretjeranim osjećajem težine.
Tijekom ovih dana mnogi posežu za hranom zbog različitih emocija, bilo da potječu iz radosti, nostalgije, stresa ili umora. Ako primijetite poriv za jelom, a niste sigurni jeste li stvarno gladni, zastanite na trenutak. Ponekad je dovoljno popiti čašu vode, pojesti komad voća, protegnuti se ili se nakratko udaljiti od stola. Takve male pauze često prekinu impuls.
Ako postoje namirnice koje vas potiču na prejedanje, dobro ih je držati dalje od dosega. Također, važno je poštovati tuđe granice jer svatko ima svoj odnos s hranom i vlastite izazove, osobito tijekom blagdana.
Postavite male, realne ciljeve
Nema potrebe ulaziti u blagdansko razdoblje sa strogim pravilima, ali može biti korisno unaprijed razmisliti o tome što vam je važno. Za nekoga je to ostati aktivan, za nekoga izbjeći prejedanje ili smanjiti stres, a nekome je dovoljno zadržati rutinu spavanja i redovite obroke.
Planiranje pritom može biti velika podrška. Popis za kupovinu smanjuje impulzivno kupovanje namirnica, nekoliko jednostavnih obroka pripremljenih kod kuće donosi osjećaj stabilnosti, a redovit doručak pomaže izbjeći kasnije pretjeranu glad. Ako znate da vas čeka obilniji ručak ili večera, jutarnji obrok može biti laganiji, ali ga nije dobro preskakati.
Iskoristite ostatke hrane
Ostaci hrane ne moraju značiti još nekoliko dana teških obroka. Zapravo, mogu biti dobra prilika za jednostavnije i laganije kombinacije. Pečeno povrće lako se pretvori u salatu, a meso u sendvič s integralnim kruhom i svježim povrćem. Tako smanjujete rasipanje hrane i olakšavate si povratak u uobičajenu rutinu.
Blagdani ne zahtijevaju perfekcionizam
Neprijatelj zdravih navika je pristup „sve ili ništa“. Nije problem što ste pojeli kolač, nego ako zbog tog jednog kolača odlučite odustati od brige o sebi. Dovoljno je ostati svjestan, biti nježan prema sebi i održavati male, ostvarive navike. Upravo te male odluke, ponavljane kroz dane, donose osjećaj ravnoteže i zadovoljstva.
Dorotea Flegarić studira klinički nutricionizam na Sveučilištu u Aberdeenu. Uz akademski put, završila je i tečaj fitoterapije, a posebno je zanima kako spoj prehrane i ljekovitih biljaka može doprinijeti zdravlju i kvaliteti života.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....