Za mnoge od nas, skrolanje po našim omiljenim online trgovinama nije samo stvar šopinga. To je nešto poput nepromišljene, opuštajuće self-care rutine.
- Kad nešto kupujete, centar za nagrađivanje u mozgu se aktivira, što uzrokuje lučenje neurotransmitera dobrog raspoloženja, dopamina. To objašnjava zašto skakutanje s jedne na drugu stranicu može biti tako uzbudljivo - kaže klinička psihologinja dr. Kate Cummins.
No, zašto onda ponekad nakon toga osjećate mješavinu krivnje, žaljenja i praznine? Činjenica je, kažu psiholozi, da vas navika online kupovanja može isprazniti, i to ne samo u financijskom smislu. Srećom, imaju i savjete kako da skrolate po trgovinama na način koji će zaista pružiti samo užitak.
1. Paradoks prevelikog izbora
Na internetu možete birati između gotovo beskonačnog broja brendova, trgovaca na malo i proizvoda. Ne samo da se utapate u stranicama i stranicama predmeta, već ste i bombardirani gomilom informacija, od akcija i hit ponuda do recenzija kupaca, detalja o materijalima, tablica s veličinama i tako dalje. Sve to je tu, a ipak ništa ne možete vidjeti uživo, osjetiti pod rukama ili isprobati.
- Istraživanja pokazuju da imamo paradoks izbora. Potrošači vole imati mnogo dostupnih opcija, ali kad ih imamo previše, zapravo završimo u nekoj vrsti paralize odluke, to jest nesposobnosti da odaberemo zbog prevelikog izbora - objašnjava Diedre Popovich, profesorica marketinga iz Poslovne škole Sveučilišta Texas Tech. Dodaje i da, uz to, mnogi brendovi ne prodaju samo proizvode, već i cijeli novi "lifestyle". Iza toga stoji ideja da će, ako kupite taj proizvod, cijeli vaš život postati mnogo bolji.
Zapitajte se, stoga, hoće li vas netom kupljeni organizator od 15 eura napokon učiniti urednom osobom? Ili hoće li vam te trendi traperice zaista pomoći da doista zavolite svoje tijelo? Stvari ipak nisu tako jednostavne i najčešće ćete završiti s više stresa, anksioznosti i neodlučnosti nego što ste ih imali prije nego što ste bilo što kupili.
2. Online kupnja može biti "gutač" vremena
U teoriji, kupovanje stvari online trebalo bi biti učinkovitije. Ne morate izlaziti iz kuće, isprobavati stvari niti hodati od trgovine do trgovine u potrazi za onim što želite. No, čak i digitalni šoping može se vrlo brzo pretvoriti u mnogo veće trošenje vremena nego što možete zamisliti. Prema dr. Popovich, to se može pripisati psihološkom stanju koje se često opisuje kao "bivanje u zoni" ili "flow". Čini se kao da vrijeme leti kad skrolate po internetu. Kad ste "u zoni", prije nego što toga uopće postanete svjesni, dobar dio dana već je prošao. To je dobro ako ste radili nešto što ste odavno trebali obaviti za neki poslovni projekt, ali može biti vrlo frustrirajuće ako nakon pola dana skrolanja niste kupili ništa što bi opravdalo toliko vremena provedenog online.
3. Pritisak da budete "odgovoran" potrošač
Kulturni kontekst oko šopinga se mijenja, što cijelo iskustvo može učiniti još stresnijim. Održivost postaje sve važnija potrošačima kako s vremenom sve više doznajemo o golemoj količini otpada povezanoj s prekomjernim kupovanjem. To je bio poticaj i za trendove na društvenim medijima, poput underconsumptioncorea koji predstavlja reakciju na pretjerani konzumerizam i trendove, ili sve veće popularnosti ThriftToka na kojem korisnici dijele svoje "ulove" iz štedljivih trgovina. Takva svjesnost je nedvojbeno pozitivna, no može stvoriti dodatni pritisak da morate napraviti "savršen" izbor. Na primjer, pokušavati kupovati osviješteno može postati nemoguća misija kad ste prisiljeni vagati između toga hoćete li biti dobra osoba i drugih faktora kao što su cijena, kvaliteta i sviđa li vam se doista nešto ili ne. U stvari, jedna studija iz 2017., objavljena u časopisu Journal of Business Ethics, otkrila je da je veća svijest o održivosti izvor nedoumica, napetosti i paralize za ljude koji pokušavaju voditi održivi način života.
Kako da online šoping bude bolji za vaše mentalno zdravlje
Dr. Cummins nudi jednostavan savjet, a to je da postavite ciljeve i granice. Drugim riječima, ako tražite nešto specifično (poput novog aparata za kavu ili high-tech slušalica), pretražujte samo te predmete.
- Ili, još bolje, točno odredite svoje preferencije. Kupujete li cipele za posao, procijenite trebate li petu koja će vam biti udobna, neutralnu boju koja će se slagati s bilo kojim odjevnim predmetom iz vašeg ormara... I onda ne gledajte ništa što se ne uklapa u zadane kriterije. Moglo bi biti lakše i da odredite nekoliko brendova koje volite i koje smatrate pouzdanim, kao i da postavite timer na maksimalno pola ili jedan sat kako ne biste izgubili sate i sate u skrolanju među cipelama – predlaže prof. Popovich.
- Kad osjetite da postajete preplavljeni slikama i informacijama, stručnjaci savjetuju da doslovno napravite korak unatrag. Fizički se odvojite od telefona ili računala, razgibajte svoje tijelo (makar samo šetnjom po dnevnom boravku) i zatim se ponovno vratite zadatku. Dajući pauzu svom mozgu i potičući cirkulaciju, vratit ćete se šopingu razmišljajući bistrije i kritičnije – sugerira dr. Cummins.
Ipak, ako svaki put kad završite s kupnjom u svojoj omiljenoj online trgovini osjećate stid, krivnju ili ste depresivni, trebali biste razmisliti ne koristite li možda kupnju kao neprikladan mehanizam za nošenje sa stresom. Znakovi za uzbunu uključuju kompulzivnu kupnju ili ako online šoping počinje negativno utjecati na vaš život, primjerice trošite više novca nego što imate, kupujete stvari koje vam ne trebaju ili skrolate kako biste izbjegli suočavanje s teškim emocijama ili obavezama koje biste rado izbjegli. Ako vam to zvuči poznato, razmislite o stručnoj pomoći psihologa ili psihijatra.
Stavimo li na stranu ovakve dublje probleme, možda je određena negativna reakcija na online šoping zapravo koristan podsjetnik da većini nas ne treba više stvari nego što ih već imamo. A onda kad kupujete nešto zaista opravdano i neophodno, uz ove savjete stručnjaka možete izbjeći da to iskustvo ne isiše iz vas previše energije, snage (i novca).
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....