Može li se i kojim tehnikama poboljšati pamćenje?

Piše: Iris Wagner, prof. psihologije

Za školu, posao i za bilo kakva učenja korisno je imati što bolje pamćenje kako bismo što lakše napredovali i osjećali se bolje. No, kako možemo usavršiti svoje pamćenje i koje su nam tehnike za to na raspolaganju?

Uvjeti za učenje

Pamćenje je mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija. Ljudi se međusobno razlikuju po sposobnosti upamćivanja. Bez obzira na prirodni dar, pamćenje možemo vježbati i znatno ga poboljšati. Prije nego što se detaljnije osvrnemo na strategije za poboljšanje pamćenja - mnemotehnike - važno je osigurati uvjete za bolje zapamćivanje ili učenje.

• Otkloniti vanjske smetnje. U to spadaju buka s ulice, prizori koje vidimo kroz prozor, mirisi iz kuhinje, neprilagođena temperatura u prostoriji itd.

• Otkloniti unutarnje smetnje, jer i one utječu na gubitak koncentracije. Tu se ubrajaju sanjarenje i emocije poput zabrinutosti, straha, tuge. One stvaraju sukob unutar uma i ometaju sposobnost pamćenja. Dok smo zaokupljeni brigom ili nekom drugom uznemirujućom emocijom, ne možemo usmjeriti punu pažnju na zapamćivanje.

• Gubitak interesa za temu. Kako bismo pojačali interes za temu, možemo je dovesti u vezu s područjima koja nas zanimaju, našim svakodnevnim životom i sl. Zatim, možemo koristiti maštu. Interes za temu može se razviti razmišljanjem o tome što dobivamo svladavanjem teme, odnosno što gubimo ako ne naučimo to što čitamo. Pomoći može i autosugestija, primjerice, možemo si ponavljati jednostavnu afirmaciju: "Ova tema me zanima sve više i više".

Mnemotehnike

Strategije za bolje zapamćivanje zovu se mnemotehnike. Možemo ih definirati kao specifične mentalne strategije čiji je osnovni cilj pretvaranje besmislenih sadržaja u smislene kako bismo ih lakše upamtili. One se koriste i kako bismo povezali nepovezane sadržaje te pronašli način da ih se lakše sjetimo kada to bude potrebno.

Kad znamo koje vrste mnemotehnika postoje, odabrat ćemo one koje nam najviše odgovaraju, ali i kreirati vlastite.

Foto: iStock

Tehnike se ne razlikuju, bilo da je riječ o 'upijanju' za posao, fakultet ili školu bitnih informacija.

Vrste tehnika pamćenja

Prve mnemotehnike osmišljene su u staroj Grčkoj. Grci su bili oduševljeni memorijom, pa ne čudi što su u njezinu čast izmislili božicu Mnemozinu. U vrijeme antičkih Grka i Rimljana političari su učili te tehnike kako bi impresionirali birače fenomenalnom mogućnošću pamćenja. Postoji nekoliko vrsta mnemotehnika.

• Skraćivanje je vrsta verbalne mnemotehnike koja olakšava pamćenje korištenjem akronima za duže oblike riječi koje je teže upamtiti. Ovdje spada i korištenje različitih kratica umjesto korištenja punih naziva. Primjerice, TUM PECCET (latinski "neka sad pogriješi!") drevna je mnemotehnička fraza za pamćenje imena devet klasičnih muza.

• Elaborirano kodiranje je korištenje različitih zanimljivih riječi ili fraza kako bismo zapamtili nepovezane informacije. Primjerice, bezvučne suglasnike p, t, k, s, š, ć školarci mogu zapamtiti kao "PaTaK Se ŠeĆe".

• Rečenične mnemonike možemo koristiti stvarajući rečenice ili logičnu priču od pojmova koje trebamo upamtiti. Jedan od primjera dolazi iz kemije: treba zapamtiti da miješanje vode i kiseline može biti opasno ako se ne zna redoslijed miješanja - nikad ne smije ići voda u kiselinu. Prva slova - Voda U Kiselinu, VUK, - mogu nas asocirati na opasnu životinju, pa ćemo lakše zapamtiti pravilo.

• Metoda prostornog uređenja stranice od koristi je vizualnim tipovima. Temelj ove vrste mnemotehnike je razmjestiti bilješke na papir tako da dobijemo raspored prikladan za pamćenje. Prisjećanje mjesta na kojem su raspoređene informacije olakšava nam sjećanje na te informacije, upravo zbog toga jer su raspoređene na nama prihvatljiv način i možemo ih tijekom reprodukcije zapamćenoga gradiva vizualno predočiti. U ovu skupinu spadaju i kognitivne mape koje su danas najpoznatija metoda vizualnih mnemotehnika.

• Metoda ključnih riječi vrsta je mješovitih mnemotehnika, a odnosi se na korištenje rime ili zvučnosti u kombinaciji s vizualnim predočavanjem.

1. Unošenje rime i ritma u materijal koji treba zapamtiti znatno olakšava učenje, što se posebno očituje kod manjih uzrasta. Vjerojatno su i vama poznata pravila u rimi o minusima i plusevima kod računanja sa zagradama: Kad je ispred zagrade manje, mijenja se stanje, Kad je ispred zagrade više, zagrada se briše, itd.
2. Vizualno predočavanje mogu koristiti školarci, primjer je Einsteinova formula E=mc². Uz pomoć rečeničnih mnemonika, to bi bilo "Einstein miriše cvijeta dva", a ako si predočimo Einsteina kako miriše dva cvijeta, uviđamo da ćemo još lakše upamtiti formulu.