Kako prepoznati i zaštititi se od psihičkog zlostavljanja na poslu

Obilježili smo Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji je ove godine posebni fokus posvetio zdravlju na poslu. Kada govorimo o zaštiti ovog važnog dijela naše mentalne higijene, mislim da bi se trebalo puno više govoriti i raditi na prevenciji. Po meni to znači raditi na jačanju naših obrambenih mehanizama, odnosno raditi na jačanju i osnaživanju čovjeka kao i na unaprjeđenju emocionalne pismenosti - od djece i mladih, do svakog od nas. Također, stručne službe na području mentalnog zdravlja u suradnji s medijima mogu rješavati određena stanja kada dođe do poremećaja i problema. Međutim, poanta i osnovno pitanje je - kako da ne dođe do problema?

.

SHUTTERSTOCK

Prikriveno i suptilno zlostavljanje na poslu

Velik broj ljudi dolaze potražiti stručnu pomoć zbog stresnih životnih situacija uključujući i probleme na poslu - od nezadovoljstva poslom, problema u komunikaciji pa sve do psihološkog nasilja na poslu. Iako ima nekih pomaka, mobing je itekako i dalje vrlo često i aktualna tema s kojom se suočavaju neki ljudi i u nuždi dolaze po pomoć jer više ne znaju kako si pomoći.

Mobing podrazumijeva svako ponašanje pretpostavljenog koje zaposlenog dovodi u situaciju da se osjeća neadekvatno za posao koji radi, i koji izravno pogađa samopouzdanje i samopoštovanje, kao i osobni integritet. Ovakvo stanje u poslovnom okruženju, zasigurno ostavlja dugotrajne posljedice na zdravlje.

Velika većina ljudi koji su doživjeli maltretiranje na poslu okrivljuju za to vrlo toksičnu radnu sredinu čije je glavno obilježje ogovaranje iza leđa, podmetanje i ostalo. Zatim, nekompetentan šef koji vidi što se događa i šuti jer se ne želi nikome zamjerati, a nije neobično da će osoba istaknuti i nedostatak brige oko upravljanja ljudskim resursima te sklonost osveti zaposlenicima.

Kako prepoznati psihičko zlostavljanje na poslu?

Ovo su neke od najčešće korištenih tehnika:

• Izloženost psihofizičkoj torturi od strane nadređenih na radnom mjestu;
• Neprimjereno dobacivanje;
• Dodjela zadataka koje je nemoguće odraditi, ili ne dobivanje nikakvih radnih zadataka. Može biti i dodjela nekih potpuno besmislenih ili ponižavajućih zadataka;
• Širenje tračeva;
• Cinizam, sarkazam i ponižavanje pred drugima;
• Vikanje i deranje;
• Isključenost sa sastanaka i prestanak dijeljenja informacija;
• Potpuna izolacija;

Uglavnom su žrtve neprekidno pod stresom. Mogući su i fizički napadi te seksualno zlostavljanje.

Psihološki profil zlostavljača na poslu

Mobing uglavnom vrše osobe s poremećajem ličnosti - narcisoidna, histrionska, granična i druge.

Oni uglavnom ne traže nikakvu pomoć niti odlaze na psihoterapiju, ali zato uredno šalju druge da potraže ‘stručnu pomoć‘. Neki od njih i dođu ako baš moraju odnosno ako ih pošalju njihovi šefovi ili u nekim drugim okolnostima, i tako zapravo slučajno završe kod terapeuta. Međutim, rezultati rada s takvim osobama su minimalni ili bolje da kažem nikakvi. Njima nema velike pomoći. Radi se profilu ljudi koje naprosto nemaju sposobnosti i kapaciteta za ljubav, radost, igru, davanje i dijeljenje. Takvima se pak lako pridružuju slabi u strahu da ne postanu žrtve. Maltretiranjem drugih ljudi, oni zapravo prikrivaju nemoć u nekoj drugoj sferi svojega života, najčešće privatnog, u braku ili obitelji, ponekad formirajući u radnoj okolini oko sebe moćne ‘klanove‘ u kojoj dokazuju svoju moć i važnost na račun žrtve.

Tko su najčešće žrtve mobinga?

Pokazalo se da su najčešće osobe ženskog spola iznad 35. To su uvijek savjesne, odgovorne i vrijedne osobe, koje vole i znaju raditi svoj posao. Zbog manjka samopoštovanja i mnogih loših uvjerenja koje su razvile o sebi, jednostavno se ne znaju zauzeti. Mnoge od njih su kopirale svoju majku koja je čitav život šutjela, radila i bila poslušna. Meta napadača i zlostavljača na poslu uglavnom su žene iz različitih profesija - od čistačica do profesorica i liječnica na fakultetima, iz državnih i privatnih tvrtki, iz vojnih, policijskih i zdravstvenih ustanova i svijeta showbizza (glumci, pjevači).

Istraživanja su pokazala da je kod mladih žena najčešće psihičko zlostavljanje povezano sa seksualnim zlostavljanjem, za koje je karakteristično da se odvija bez dobrovoljnog pristanka, odnosno da je iznuđeno primjenom sile, prijetnjama ili zloupotrebom moći. Takva vrsta uznemiravanja obuhvaća dobacivanje i vulgarne komentare, seksističke viceve i šale na radnom mjestu, ali i ucjene koje podrazumijevaju prisilu da se izvrše određene seksualne radnje, u cilju ostanka na poslu i napredovanja. Međutim, seksualno nasilje ne uključuje nužno fizički kontakt, ali ženu uvijek dovodi u neugodnu situaciju, ponižavajući je i izazivajući osjećaj srama i krivnje.

Nadalje, među žrtvama mobinga mogu bit i mlade tek zaposlene osobe, ali i one starije pred mirovinom, osobe koje traže više samostalnosti u radu ili bolje uvjete rada, višak radne snage osobe različitog spola, različite seksualne orijentacije, pripadnici manjinskih skupina: različite religije, kreativci, tjelesni invalidi kao i takozvani zviždači, odnosno osobe koje su uočile i prijavile nepravilnosti u radu.

Dugoročna izloženost mobingu kao okidač kroničnih bolesti

Dugotrajna izloženost maltretiranju na poslu izaziva jako puno psihičkih i tjelesnih zdravstvenih problema - žrtva razvija pojačanu osjetljivost, gubitak samopouzdanja, bol u vratu, ukočenost mišića, fibromialgiju, kardiovaskularne simptomi, stalni umor, manjak energije, anksioznost, smanjeni apetiti, probleme sa spavanjem i nesanicu.

Kao rezultat, posljedice za posao mogu biti: nezainteresiranost za posao, povećan osjećaj straha i smanjenje produktivnosti u izvršavanju zadataka i obaveza.

Ako to svjesno prihvaćeno mučenje od strane objekta potraje duže vrijeme, a nećete vjerovati da i dalje postoji ljudi koji to toleriraju i nekoliko godina, onda sve ove smetnje prelaze u kronične bolesti koje dovode do trajnog invaliditeta i napuštanja radnog mjesta. Postoje i slučajevi suicida ako se na vrijeme ne pruži adekvatna pomoć. Nemojte dugo čekati i svakako potražite stručnu pomoć - i onu pravnu i zdravstvenu ako je otišlo predaleko.

Kako se zaštititi?

Iako vlade i poslodavci imaju primarnu odgovornost u zaštiti i promoviranju mentalnog zdravlja na radnom mjestu, na kraju priče svatko od nas treba biti odgovoran za sebe i za to da brine za svoje vlastito blagostanje, a ne samo i isključivo država i sustav koji su takvi kakvi jesu.

Jako je korisno naučiti različite i vrlo učinkovite tehnike upravljanja stresom kada je u pitanju naše mentalno zdravlje. Prema potrebi potražite pomoć od ljudi u koje imate povjerenje ili potražite stručnjaka na području mentalnog zdravlja.

Kada je u pitanju psihološko maltretiranje na poslu, razmislite o sljedećim korisnim alatima, odnosno preporukama koje su pomogle mnogim ljudima:

Preporuka br. 1 - Obavezno sve zapisujete i dokumentirajte - Zabilježite kada, gdje, tko je bio tamo i što se dogodilo. Uključite svaku interakciju i zabilježite kako ste se osjećali. Ako ikada budete u poziciji da trebate dokazati što se dogodilo, bit ćete naoružani činjenicama.

Preporuka br. 2 - Učinite što možete da se odvojite od osobe koja vas maltretira. Ako se osjećate dovoljno sigurno i samouvjereno, suprotstavite se nasilniku i jasno izrecite da nećete tolerirati njihovo ponašanje. Također recite da ste svjesni da možete nešto poduzeti kako biste ih natjerali da prestanu. Pokušajte osigurati da u tom trenutku imate svjedoke ili to napišite u pisanom obliku kako biste imali dokumentirane dokaze.

I na kraju, ako ništa od toga nije upalilo, svakako prijavite svoj slučaj svom poslodavcu sa svim relevantnim činjenicama i dokazima. To je jednostavno njihova odgovornost, a vaše pravo da se žalite. Sve ovisi tko vam je poslodavac i u principu nema jedinstvenog recepta za svaki slučaj. Ovisi o puno drugih čimbenika. Ako je problem u vašem šefu, ako ne ide s njima direktno ili s njihovim nadređenim, obratite se sindikatu. Ako je u pitanju državna/javna služba, različite udruge koje se bave ovom tematikom, pravobranitelj i sudska tijela.

Nemojte potonuti još dublje, već preuzmite odgovornost za svoj život i zdravlje i ne gubite vrijeme čekajući da netko drugi riješi vaš problem.

Mirella Rasic Paolini, specijalist struke za holističko mentalno i duhovno zdravlje