Sunce neumoljivo prži, dani su dugi, a naše tijelo, um i emocije traže odmor, svježinu i balans. Prema drevnoj ajurvedskoj mudrosti, svako godišnje doba nosi svoju energiju i izazove, a ljeto je posebno osjetljivo zbog viška vatre i topline - kako u prirodi, tako i u nama samima. U tom duhu razgovarali smo sa Senkom Kušer-Mijić, jednom od vodećih promotorica ajurvede u Hrvatskoj, autoricom niza ajurvedskih knjiga i voditeljicom AHA Akademije. Ona nam je otkrila kako ostati smiren, zdrave probave i emotivno uravnotežen tijekom ljetnih mjeseci. Njena glavna poruka glasi: ljeto je vrijeme svjetla i topline, zato birajte ono što u vas unosi svježinu, lakoću i jasnoću. Mudrost ravnoteže skriva se u jednostavnoj hrani, sporom dahu i mirnim mislima.
Ljeto je u punom zamahu. Kako biste nam ukratko objasnili ili barem približili ajurvedski pogled na ljeto?
- U drevnoj mudrosti ajurvede svako godišnje doba nosi svoju energiju, svoje darove i svoje izazove. Ljeto je doba u kojem prevladava element vatre koji se u prirodi, pa tako i u čovjeku, izražava kroz toplinu, intenzitet, strast, svjetlost i pokret. Kada ta svojstva povezujemo s čovjekom, tada element vatre prepoznajemo kroz aktivnost energije pitta doše.
Kako prepoznajemo da je tijelo "pregrijano" i koji su znakovi da nam je potreban balans?
- Pitta je povezana s elementom vatre, a ona je odgovorna za probavu, metabolizam, jasnoću uma i unutarnji žar. No, znate i sami, kada vatra prevlada, može postati neugodna i razorna. U prirodi to uočavamo kroz visoke temperature zraka, usijanu i isušenu zemlju, česte požare... Kada taj element prevladava u čovjeku, tada govorimo o pregrijavanju tijela, upali, kožnim iritacijama, opeklinama, ali i o unutarnjem nemiru, razdražljivosti, nesanici... Ljeto nas stoga poziva da se promatramo, osluhnemo i uravnotežimo, odnosno da smirimo vatru i da se u toplo doba godine rashlađujemo i prirodno umirimo i osvježimo. Ajurveda nas uči da živimo usklađeno s godišnjim dobima i promjenama. Ona kaže - pogledaj prirodu i razumjet ćeš i čovjeka. Dakle, kada sunce prži, mudro je skloniti se u hlad, usporiti i okrenuti se aktivnostima koje nam donose mir i mekoću.
Što to znači u našem odabiru namirnica i u svakodnevnoj prehrani?
- Znači birati laganu, osvježavajuću hranu, slatke i gorke okuse, obilje svježeg voća, zeleno lisnato povrće poput blitve, kelja... Savjetuje se pripremati obroke s manjim udjelom masnoća i ulja, priprema na lešo, obilje povrtnih juha, laganih povrtnih variva i, svakako, obilje zelenih salata. Osim toga, tijelo ljeti pojačano traži tekućinu pa treba voditi računa o hidraciji organizma, pri čemu savjetujem piti vodu od umjerene temperature do tople, biljne čajeve poput tulsija, korijandra, čaja od mente ili koromača te kokosovu vodu.
Možete li navesti primjere namirnica koje bi bile pogodne za ljeto?
- Temeljno se savjetuje laganija hrana, umjerenost u začinima i okretanje zelenom povrću i rashlađujućem voću s većim udjelom vode. Od laganih, sočnih, slatkih i hidratantnih namirnica s povećanim udjelom vode to mogu biti lubenica, dinja, kruške, bobičasto voće, grožđe, smokve, breskve. Među zelenim povrćem i gorkim okusima to su krastavac, tikvica, zelena salata, blitva, špinat, artičoke, kelj, brokula, bamija. Začini koji djeluju na hlađenje organizma su koromač, menta, korijandar, peršin, kardamom. Primjeri cjelovitih žitarica su basmati riža, kvinoja, ječam.
Što bismo svakako trebali izbjegavati?
- Prejedanje, jako začinjenu hranu, ljute okuse, prženu i masnu hranu, fermentirane proizvode, alkohol. Kavu i crni čaj savjetujem zamijeniti biljnim čajevima bez teina. Piti bismo trebali vodu s listićima mente, kokosovu vodu, ružinu vodu, vodu s krastavcem, lassi (napitak od jogurta), topli biljni čaj (menta, lavanda, koromač, tulsi, ruža...).
Mnogi ljudi ljeti izgube apetit. Kako iz ajurvedske perspektive održati dobru probavu kada je vani 35 stupnjeva?
- Na vrućinama imamo smanjenu potrebu za unosom hrane. To je dio inteligencije našeg organizma i prirodne metaboličke samoregulacije. Inteligencija našeg tijela nas prirodno štiti od naprezanja, a tijelo traži laganiju hranu, manje obroke i rashlađujući učinak na organizam. Ovo je, dakle, period godine kada metabolizam prirodno, zbog dominacije elementa vatre, ubrzanije radi. Isto tako, ljeti je dan dulji, sunca je puno više te je naša probavna vatra (agni) usklađena s prirodnom vatrom (Sunce), što znači da ljeti čak možemo pojesti i nešto kasniji, laganiji obrok tijekom večeri. No, jedan od savjeta koji ljudi ne vole čuti, a koji snažno pomaže održavanju probave, ravnoteže i zdravlja tijekom ljeta, jest to da ne koristimo u velikim količinama led, da ne pijemo ledene napitke, vodu iz hladnjaka i slično. Ugodno topla voda ili nježni biljni čaj tradicionalno su ajurvedsko piće za sva godišnja doba, pa i za ljeto, jer reguliraju probavu, termoregulacijske procese i održavanje metaboličkih funkcija.
Postoji li još nešto što ajurveda savjetuje ljeti?
- Tijelo ljeti traži odmor te ga smiruje blizina vode, kupanje, tuširanje, ali i večernja šetnja uz more, rijeku i šetnja pod energijom sjaja Mjeseca koji prirodno rashlađuje, što znači da ljeti prirodno tražimo prostor u kojem ćemo se hladiti i umirivati i fizički, ali i psihički i emocionalno. Priroda nas, dakle, podsjeća da tražimo hlad - u hrani, mislima i načinu života.
Um, poput tijela, u ljetnim mjesecima može postati previše ‘vatren‘, to znači da lako planemo, postajemo nestrpljivi, netolerantni, nagli, željni akcije... Ajurveda nas podsjeća da tim osobinama pomaže njegovanje suprotnosti - više nježnosti, opraštanja, introspektivnosti, zahvalnosti. Prakse poput svjesnog disanja ili ciljanih pranajama koje rashlađuju (npr. shitali pranajama), meditacije u ranim jutarnjim satima, tišina, boravak u prirodi, posebno u hladu drveća, šuma ili uz vodu (more, jezera, rijeke...) snažno pomažu vraćanju ravnoteže.
No, voljela bih istaknuti i to kako ljeto nije pogodno samo za razbibrigu, izlaske, putovanja i različite aktivnosti. Ljeto je vrijeme sazrijevanja. Kao što plodovi zriju pod suncem, tako i mi imamo priliku sazreti u svom strpljenju, suosjećanju i mudrosti. Nalazimo se kalendarski u dijelu godine koji nas vodi prema kraju ciklusa godine i bilo bi poželjno u taj drugi dio godine ući mirnije, zrelije, stabilnije. Naučimo gledati vatru u sebi s poštovanjem, kao unutarnji plamen koji nam daje životnu snagu, ali i koji je potrebno, ako imamo mudrosti, znati umiriti, a ne mu dopustiti da pregorimo. Baš o tim, vječnim, mudrim i primjenjivim principima koje je za čovjeka iznjedrila ajurveda pišem u svojoj posljednjoj knjizi ‘Ayurveda, životna mudrost‘. Iz nje bih rado posudila rečenicu kako nas ‘ayurveda uči da nismo odvojeni od prirode, već smo njen odraz‘. Ritmovi dana, godišnjih doba i našeg organizma dio su jedne cjeline.
Što vas je ponukalo na to da napišete ajurvedsku vegetarijansku kuharicu i kakav je bio proces stvaranja?
- Ajurvedsku vegetarijansku kuharicu ‘Kuhinja zdravlja‘ napisala sam prije 15-ak godina. I danas je tražena, vjerojatno najviše stoga što je nastala kao plod radionica i škola kuhanja koje sam godinama u počecima svoje prakse i rada redovito provodila i dijelila s velikim brojem polaznika. Svi recepti u njoj višestruko su isprobani kroz iskustvo kuhanja s polaznicima, koji su nemalo puta bili oduševljeni jednostavnim pristupom, ali i ukusnom, raskošnom i začinima bogatom prehranom. Nakon niza godina potreba za takvom knjigom nametnula se sama po sebi, jer je s godinama porastao i broj polaznika, ali i općenito poznavatelja i štovatelja ajurvede koji nisu u Hrvatskoj imali kvalitetnu i dostupnu literaturu kojom bi se samostalno mogli služiti. Kuharica je, dakle, pisana s namjerom da ju u svakodnevnom životu koriste hrvatski čitatelji. Iz tog su razloga namirnice u njoj domaće, lokalne, lako dostupne, načini pripreme jednostavni, a jela okusom bogata i ukusna. Osim toga, ova kuharica pokazuje jednostavnost ajurvedskih principa, ali i njihovu prilagodbu podneblju u kojem živimo. Nije bit ajurvede, pa tako ni ajurvedske prehrane u tome da mi jedemo i živimo kao Indijci. To za nas ne bi bilo zdravo. Indija je geografska kolijevka ajurvede, no ajurveda kao prirodna medicina i mudrost uravnoteženog načina života pripada cijelom čovječanstvu te se njeni principi trebaju razumjeti i primijeniti na svako lokalno područje, pa tako i na ovo u kojem mi živimo. Baš to mi je jedan od glavnih motiva za objavljivanje ne samo ajurvedske kuharice, nego i ostalih knjiga koje sam do sada napisala i posvetila ajurvedi, koja ima smisla samo ako je svojim principima uronjena u individualne i lokalne karakteristike podneblja, što nemali broj ljudi potpuno iznenadi jer, u izostanku kvalitetnih informacija i znanja, ajurvedu povezuju isključivo s Indijom.
Više od 20 godina promovirate ajurvedu u Hrvatskoj te već devet godina školujete polaznike kroz AHA Akademiju (Ayurveda Holistika Alternativa). S kojim se izazovima susreću vaši polaznici, što najčešće pitaju i kako im ajurveda pomaže?
- Sretna sam, pa čak i ponosna zbog toga što smo do danas održali izravan način učenja i prenošenja mudrosti ajurvede kroz interakciju polaznika, obilje prakse koja uključuje i osobni rast naših polaznika kroz meditacije, pranajamu, terapijsku jogu, druge suptilne procese i terapije... U vremenu u kojem sve više dominiraju brzina, broj klikova i površnost, a online dominira u svemu, usmjerili smo se na posve suprotno: na usporavanje, promatranje, osluškivanje te od naših polaznika tražimo dolazak, boravak u centru, izloženost i izravan odnos s polaznicima i učiteljem. Nas zanima priroda učenja, ali i priroda čovjeka, jer ajurveda nije samo znanje o zdravlju, već je znanje o čovjeku. Ona podučava o čovjekovoj prirodi, jedinstvenosti, povezanosti tijela, uma i duha. Uči da ravnoteža nije nešto što nalazimo izvan sebe, već unutar - kroz samospoznaju, dah i tišinu. U tom smislu je na našoj Akademiji doprinos osobnom rastu intenzivan program koji odlikuje velik broj procesa, alata, praksi, vježbi... koje naši polaznici ne samo uče, nego i osobno prolaze. To je ono što možda najviše inspirira i privlači, ali to su i najčešći izazovi s kojima se susreću naši polaznici jer je naša škola vrlo živa, dinamična i, da, vrlo transformativna. Ne prenosimo samo teorijsko znanje - usmjereni smo na tijelo, um i duh. Njegujemo poštovanje prema tradiciji, autentičnost u učenju i duboku svijest o odgovornosti koju nosimo kao prenositelji znanja. Volimo reći da je AHA skraćenica za Akademski Hram Ayurvede. Čuvamo svete i mudre tradicije i učimo polaznike da budu iscjelitelji vlastitog života, svjetlo budućnosti za sebe i za druge.
Recept za ljetni napitak
Ovako se priprema napitak lassi s kardamomom, recept je iz "Kuhinje zdravlja", ajurvedske vegetarijanske kuharice Senke Kušer-Mijić.
Sastojci za jednu osobu:
1/3 šalice čvrstog jogurta,
2/3 šalice vode,
prstohvat tamnoga šećera,
prstohvat kardamoma u prahu.
Priprema:
1. Dobro pjenjačom umutiti i povezati jogurt i vodu (stvori se lagana pjena).
2. Dodati šećer i kardamom, promiješati i popiti.
Pije se na sobnoj temperaturi, a najbolje vrijeme za konzumaciju je nakon ručka.
Djelovanje: Ovo je prirodni probiotik koji djeluje umirujuće, prirodno rashlađuje organizam te djeluje na zdravlje crijevne flore i cjelokupnog probavnog sustava.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....