Longevity, odnosno dugovječnost, i to u zdravlju, bit će dominantan trend u wellnessu (i) u 2025. godini, predviđaju istraživanja, među njima i ono tvrtke za analizu podataka Euromonitor International. Istraživanje provedeno na više od 40.000 potrošača pokazalo je da ljudi rade ciljane promjene u životnom stilu ne bi li si pružili kvalitetniju budućnost i dulji život u zdravlju. Njih 52 posto (prošle godine bilo ih je 46 posto) vjeruje da će u sljedećih nekoliko godina biti zdraviji nego danas jer ulažu u "preventivna, specijalizirana rješenja", stoji u izvješću.
Ljudi jednostavno žele živjeti dulje i bolje i na to se fokusiraju, a longevity kao trend pritom obuhvaća široku lepezu pristupa, od povremenog posta preko izlaganja hladnoći do poticanja staničnog zdravlja, primjerice aktivatorima telomeraze. Predvodnici su milenijalci, koji su ulaskom u srednju dob i svjedočeći zdravstvenim problemima svojih roditelja generacijski osvijestili koliko je važno sačuvati zdravlje, pa su se kolektivno okrenuli prevenciji, a ne samo upravljanju simptomima. Industrija wellnessa, uz stalan znanstveni napredak, u tu svrhu nudi ciljana rješenja za pomlađivanje stanica i otpornost, pa su i svi ostali trendovi koji bi trebali obilježiti godinu pred nama u službi dugovječnosti.
Osobni biohacking
Jedan od najjačih je osobni biohacking, praćenje tjelesnih pokazatelja te poboljšavanje bioloških funkcija prehranom, vježbanjem, uzimanjem suplemenata... Neki ga nazivaju "uradi sam" biologijom jer pojedinac uz pomoć osobnih uređaja, kao što su uređaji za mjerenje varijabilnosti pulsa (HRV) i glukoze u krvi ili oni za analizu daha, prikuplja svoje zdravstvene podatke na temelju kojih može prilagoditi vježbanje ili prehranu, poboljšati spavanje, smanjiti stres... Kroz ovaj se trend vidi i želja za autonomijom u upravljanju zdravljem, bez oslanjanja isključivo na tradicionalne medicinske sustave, te se očekuje porast zanimanja za proizvode i aplikacije koji podržavaju takav personalizirani pristup. Postizanje boljeg zdravlja potrošači time uzimaju u svoje ruke, s čime ipak treba biti oprezan.
Iz cijele palete markera i pokazatelja, dr. Kristijan Vrdoljak, specijalizant ortopedije iz Poliklinike Patela u Zagrebu koji se bavi medicinom sporta i vježbanja, izdvaja tri vrlo važna: kardiorespiratorni fitnes (CRF), mišićnu masu i prisutnost kroničnog stresa. Na sva tri možemo utjecati.
Tri pokazatelja
- CRF je izuzetno snažan neovisan pokazatelj duljine i kvalitete života. Kad govorimo o smanjenju smrtnosti, pet minuta trčanja dnevno donosi iste koristi kao 15 minuta šetnje, a 25 minuta trčanja ekvivalentno je 105-minutnoj šetnji. Konkretno, trčanje pet do deset minuta na dan smanjuje ukupnu stopu smrtnosti od svih bolesti (30 posto), poglavito od kardiovaskularnih (45 posto). Suprotno uvjerenju da stariji trebaju samo šetati, norveško revolucionarno istraživanje provedeno 2020. na osobama od 70 do 77 godina, objavljeno u BMJ-u i poznato kao Generation 100, pokazalo je da visokointenzivni trening (HIIT, 4x4 minute na više od 90 posto maksimalnog broja otkucaja srca) dva puta tjedno ima veći efekt na trajanje života nego dva 50-minutna treninga na 70 posto maksimalnog broja otkucaja - ističe dr. Vrdoljak i upozorava da se takve intervencije ne savjetuju višoj dobnoj skupini bez liječničkog nadzora.
Mišićna masa i funkcionalna pokretljivost mogu se povećati redovitim treninzima snage koji mogu povećati i intrinzičnu (unutarnju) funkciju mitohondrija u skeletnim mišićima, što može biti alternativni pristup za poboljšanje mitohondrijskog oksidativnog kapaciteta, kaže dr. Vrdoljak. To je posebno važno za starije i pacijente s kroničnim stanjima uzrokovanima sarkopenijom i slabošću mišića. Program treninga snage trebao bi se provoditi najmanje dva puta tjedno u rasponu od 60 do 80 posto maksimalnog opterećenja za jedno ponavljanje, uz tri do šest serija vježbanja po mišićnoj skupini tjedno, s deset do 15 ponavljanja po vježbi, savjetuje liječnik, i sam svestran sportaš.
- Što se kroničnog stresa tiče, od metoda biohackinga najpraktičnije je praćenje varijabilnosti pulsa. A najbolje metode protiv kroničnog stresa su fizička aktivnost, što manje brige za nevažno i što više ljubavi u svakom aspektu života - preporučuje naš sugovornik. On za zdravlje trči tri puta tjedno, dva puta tjedno odradi trening snage i jednom vožnju biciklom. To radi različitim intenzitetom ovisno o utrci za koju trenira, je li to ultra-trail, Ironman triatlon ili crossfit natjecanje. U konačnici, povećati broj godina života nije toliko važno koliko je važno dodati tim godinama više života, poručuje.
Prema vlastitom DNK
Analiza DNK i programi liječenja koji se na njoj temelje sve su zastupljeniji u resortima i lječilištima. Personalizirani programi bave se zdravstvenim rizicima pojedinca, odgovarajućom prehranom, planom vježbanja itd. Svi se ti dosezi koriste i u industriji ljepote. Proizvodi i tretmani uključuju terapiju matičnim stanicama, uređivanje gena metodom CRISPR, peptide dobivene bioinženjeringom..., sve da bi se na probleme kože djelovalo na staničnoj razini.
Živjeti sporije
Sve je više pokazatelja da nas užurbanost, multitasking i stalna digitalna povezanost uništavaju jer nam povećavaju tjeskobnost, remete spavanje i smanjuju fokus, pa se pojavio trend sporijeg življenja koji prednost daje dobrobiti, svjesnosti i svrhovitijem životu prema vlastitim uvjetima, a ne prema društvenim očekivanjima. S njim je povezan digitalni detoks, trend prema kojem ne moramo stalno biti uključeni i dostupni, nego isključujemo pametne telefone i ostale ekrančiće da bismo se bolje povezali sa sobom, drugim ljudima i prirodom te da bismo uistinu nešto doživjeli.
Srodan je trend zajedničkih sauna, inspiriran antičkim kupalištima. Saune mogu biti korisne za tjelesno zdravlje, ali u ovom su slučaju važniji interakcija licem u lice, opuštanje i povezivanje. Naravno, odmarališta su spremna za sve oblike digitalnog detoksa, zajedničkog namakanja i resetiranja.
Vlakna i crijeva
Zdravlje crijeva i dalje će biti središnja točka, s novim istraživanjima koja otkrivaju njegovu povezanost s mentalnim zdravljem, imunitetom i kroničnim bolestima, odnosno vezu između crijeva i mozga. Najbolja prehrana za crijeva ona je koja hrani njihov mikrobiom, raznolika je i sadrži puno vlakana. Izgleda da će 2025. biti godina prehrambenih vlakana. Dnevno bi trebalo konzumirati oko 30 grama vlakana iz voća, povrća i cjelovitih žitarica, no većina istraživanja pokazuje da ih uglavnom jedemo premalo, najčešće dvadesetak grama na dan. Mnogim se prehrambenim proizvodima dodaju proteini, iako većini odraslih oni zapravo ne manjkaju, a sada se namirnice sve češće obogaćuju i vlaknima.
Namirnice za mozak
U trendu su, i bit će, namirnice dobre za mozak, pa na tržište dolazi niz proizvoda obogaćenih sastojcima kao što je omega-3. U središtu pozornosti su i fermentirani proizvodi, zbog potencijalnog pozitivnog utjecaja na pažnju i pamćenje, kao i zbog dobrog djelovanja na crijeva.
- Za zdravlje mozga najvažniji su omega-3 masne kiseline, vitamini B skupine i polifenoli, osobito flavonoidi i kolin. Najbolji izvor omega-3 masnih kiselina (EPA i DHA) je masna riba, poput sardine, lososa i haringe, te se preporučuje jesti dva puta tjedno. Vitamine skupine B sadrže različite namirnice: meso, jaja, riba i mliječni proizvodi, ali i cjelovite žitarice i orašasti plodovi. Posebno bih izdvojila zeleno lisnato povrće (špinat, blitva, kelj…) jer uz folat (vitamin B9) sadrži i beta karoten, lutein, željezo i druge nutrijente koji podržavaju zdravlje mozga - navela je Vanessa Ivana Peričić, mag. nutricionizma iz Nutricionističkog savjetovališta Nutrifil u Splitu.
Nadalje, kolin je ključan za pamćenje i kognitivne funkcije, a najbolji su mu izvori jaja i jetra. Tamna čokolada (s više od 70 posto kakaa), bobičasto voće i zeleni čaj bogati su flavonoidima koji su antioksidansi i imaju neuroprotektivni učinak, a i poboljšavaju protok krvi u mozak. Mediteranska prehrana uključuje sve ove namirnice i najbolja je za zdravlje mozga jer osigurava uravnotežen unos potrebnih nutrijenata. Pitali smo mag. Peričić i je li fermentirana hrana toliko moćna koliko se obično tvrdi.
- Naša crijevna mikrobiota sastoji se od tzv. dobrih, komenzalnih bakterija i tzv. loših, patogenih bakterija. Crijeva vole prebiotike jer potiču rast dobrih bakterija, a možemo ih pronaći u namirnicama poput poriluka, slanutka, češnjaka, šparoga, jabuka, banana i sličnih. S druge strane, fermentirana hrana može biti izvor probiotika, živih mikroorganizama koji povoljno utječu na ravnotežu dobrih bakterija u crijevima. Neke od fermentiranih namirnica su jogurt, kiseli kupus, tempeh, miso i slične - odgovara nutricionistica i savjetuje: - Pri odabiru fermentiranih proizvoda pazite da nisu pasterizirani jer pasterizacija uništava žive bakterije. To je obično naznačeno na deklaraciji i takvi se proizvodi čuvaju u hladnjaku. Iako se kiseli krastavci često smatraju fermentiranom hranom, mnogi kiseli krastavci iz trgovina nisu prošli proces fermentacije, nego su ukiseljeni octom.
Intuitivno jedenje
U prehrani 2025. bit će manje restriktivnih dijeta, a više osviještenog, intuitivnog jedenja. Taj trend potiče osluškivanje vlastitog tijela i biranje namirnica koje nam hrane um i tijelo, bez fokusiranja samo na broj kalorija ili stroga pravila prehrane. Osoba bi trebala jesti samo kada je gladna i do sitosti. Intuitivno hranjenje može poticati zdraviji odnos s hranom, smanjiti stres oko jela i promicati dugoročno zdravlje. Ali...
- Na prvu zvuči kao odličan pristup, no da bi se mogao pravilno primjenjivati, osoba treba biti dobro prehrambeno educirana i razlikovati emocionalnu glad od fizičke. Jer ako nije upoznata s pravilima uravnotežene prehrane i preskače obroke, tada će češće posezati za brzim izvorima energije i hranom visoke energetske gustoće, poput slatkiša i grickalica. To može izazvati nagle promjene u razini šećera u krvi, zbog čega se javljaju lažni signali gladi - upozorava naša sugovornica. - Ne treba bježati od, recimo, čokolade, no važno je osvijestiti kada je jedemo zbog emocija i nedostatka drugih nutrijenata, a kada jednostavno želimo u njoj uživati. Intuitivno jedenje može biti koristan pristup, no da bi se postigle pozitivne promjene preporučuje se suradnja s nutricionistom, po potrebi i sa psihologom. Treba reći i da ono nije najbolji izbor za osobe s poremećajem u prehrani.
Manje sastojaka
Trend tri sastojka prednost daje minimalističkim formulacijama dodataka prehrani, proizvoda za njegu kože i prehrambenih artikala. Potrošači sve više naginju proizvodima koji sadrže tri jaka, prepoznatljiva sastojka, umjesto dugog niza nepoznatih sastojaka. Ovaj trend odražava želju za transparentnošću, kvalitetom i povratkom osnovama, a ujedno transformira industriju tjerajući proizvođače da prednost daju manjem broju kvalitetnijih sastojaka, a kraći popis sastojaka često znači i manji utjecaj na okoliš.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....