Multitasking je za glumicu Dariju Lorenci Flatz bio nešto sasvim uobičajeno. Naučila je, kaže, i dobro se snalazila, a kako i ne bi. Biti supruga, majka trojice dječaka, glumica i voditeljica dramskih, likovnih te plesnih radionica za djecu i mlade samo su dio njezinih svakodnevnih uloga. No prije otprilike dvije godine, u dobi od 47, Daria je shvatila da trenutak u kojem ju je obišao val vrućine i oblilo znojenje nema niti najmanje veze s multitaskingom. Štoviše, postalo joj je jasno da bi bilo korisno obratiti se liječniku.
- Dogodilo se to iznenada, prilikom sasvim obične kupovine u trgovini. U tom sam trenutku poželjela skinuti sve sa sebe, a već u sljedećem sam se sjetila razgovora s prijateljicama o simptomima koji naglo dođu - priča nam Daria, koja je tada posumnjala da se osobno susrela s perimenopauzom. Osim ove epizode, simptomi koji su u njezinu slučaju jasno upućivali na to stanje bili su neredoviti ciklusi i produžena krvarenja. Ipak, ne prepoznaju ih sve žene odmah. Štoviše, iskreno priznaje - nije neobično da ponekad teško možemo razgraničiti stanja poput navala vrućine, nervoze, anksioznosti, tjeskobe, sa stvarnim promjenama koje se u tijelu događaju. Mnoge žene zbog toga osjećaju sram i ne odlaze na preglede. Perimenopauza se javlja pet do deset godina prije menopauze.
S obzirom na iskustvo s Hashimotovim sindromom, koji joj je dijagnosticiran s 37 godina, i borderline tumorom jajnika (tumor graničnog stupnja malignosti), koji joj je otkriven 2016. na porodu trećeg djeteta, Daria je vrlo oprezna kad je riječ o zdravlju te redovito odlazi na kontrole. Stoga joj je i ovaj odlazak ginekologu bio sasvim logičan.
- Naravno, potvrdio je da sam u perimenopauzi i prepisao mi terapiju za regulaciju krvarenja - kaže Daria, koja danas sasvim normalno živi i javno podiže svijest o ovom stanju koje nije samo tjelesno, već i psihološko.
Stigma menopauze
Naime, misao da se s ulaskom u perimenopauzu i menopauzu prestaje biti ženstvenom, poželjnom, seksualno funkcionalnom, da je to ujedno i kraj života, dok se s druge strane nameće kult mladolikosti i dugovječnosti, mnogim ženama narušava samopouzdanje, a time i priliku za proaktivno djelovanje.
- Najopasniji simptom menopauze je šutnja - jasno je istaknuo na okruglom stolu ‘Razgovarajmo o menopauzi - razbijanje tabua i promicanje otvorenog razgovora‘ prim. dr. Ivan Jandrić, član Upravnog odbora Hrvatskog društva za menopauzu i subspecijalist ginekološke endokrinologije i humane reprodukcije OB Slavonski Brod.
Menopauza je prirodna i neizbježna životna faza svake žene, no o njoj se u društvu i dalje ne govori dovoljno - osobito u širem kontekstu mentalnog zdravlja, odnosa i kvalitete života. Većina žena ulazi u menopauzu između 45. i 55. godine života.
Simptomi
Važno je također osvijestiti da jajnici brzo stare. Naime, iako je žena nakon 30. godine često u najboljoj formi, jajnici ulaze u tzv. stanje gerijatrije i već je tada preporučljivo informirati se o simptomima perimenopauze i menopauze. Prof. dr. sc. Marina Šprem Goldštajn, predsjednica Hrvatskog društva za menopauzu i subspecijalistica ginekološke endokrinologije i humane reprodukcije KBC-a Zagreb, istaknula je da su posljedice hormonskih promjena, odnosno starenja jajnika, brojne i međusobno povezane.
- Postoji više od 40 simptoma koji mogu biti povezani s menopauzom - od poznatijih vazomotornih simptoma, valunga odnosno naleta vrućine i noćnog znojenja, promjena u pravilnosti i intenzitetu menstrualnog ciklusa pa do onih o kojima se manje govori - depresije, anksioznosti, suhoće rodnice, boli tijekom spolnog odnosa, poremećaja libida, inkontinencije i drugih. Simptomi mogu biti različitog intenziteta i trajanja te se razlikuju od žene do žene. Dok će ih neke imati izraženo, druge će imati blage simptome ili ih uopće neće primijetiti. Ipak, gotovo 80 posto žena dolazi ginekologu upravo zbog vazomotornih smetnji, no još uvijek velik broj žena to ne čini zbog straha i stigme - kaže prof. dr. Šprem Goldštajn i dodaje da ti simptomi mogu povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, osteoporotičnih fraktura koje su u Hrvatskoj značajno češće nego u ostatku EU-a i zbog čega je važno reagirati.
- Simptome ne smijemo banalizirati - složio se i prim. dr. Jandrić, naglasivši da zbog toga više od 70 posto njih neće primiti odgovarajuće liječenje. - Važno je da se žena informira i dobije stručan, adekvatan odgovor o mogućnostima liječenja. Puno je dijagnoza koje su u suodnosu sa simptomima menopauze, stoga su proaktivan pristup i razgovor s pacijenticama, ali i interdisciplinarnost struke, jako potrebni.
O (peri)menopauzi je važno govoriti
Iako se danas o menopauzi zna više nego ikad, još uvijek postoji društvena stigma – strah od starenja, gubitka ženstvenosti, spolnosti i seksualnosti. Tome se pridružuje i spomenuta šutnja. Mnoge žene između 45. i 55. godine, kad su i najproduktivnije, ne govore o onome što prolaze jer se boje da ih poslodavci neće razumjeti i podržati.
- Žena tijekom svog reproduktivnog razdoblja, ali i nakon, prolazi kroz brojne hormonske promjene koje su često vrlo individualne. Najvažnije ih je prvo osobno prihvatiti, a onda o njima govoriti i međusobno se osnaživati. Tek tada možemo dobiti razumijevanje okoline - kaže Daria.
Iskustvo menopauze podijelila je i TV voditeljica Karmela Vukov-Colić.
- U menopauzi se često osjećamo same, stoga je važno progovoriti o problemima. Razgovori s prijateljicama i liječnicima su od presudne važnosti. Treba shvatiti da je i menopauza faza koja je prolazna. Ako o njoj govorimo, lakše ćemo je i kvalitetnije prevladati. Nužno je maknuti stigmu s te teme - naglasila je i kroz osmijeh dodala da joj je tek u razdoblju valunga postalo jasno zašto su njezine kolegice često u tim trenucima imale omotane ručnike oko vrata. Ona je, kaže, sa sobom uvijek nosila lepezu.
Sudionice okruglog stola samo su neke od brojnih žena s iskustvom (peri)menopauze. Procjenjuje se da će do kraja ove godine više od 1,1 milijarda žena diljem svijeta biti u menopauzi ili postmenopauzi. Više od polovice žena u Europi doživljava valunge u rasponu od 56 posto do 97 posto. Oni mogu početi i do 10 godina prije menopauze, a kod nekih žena već u dobi od 40 godina. Vrhunac dosežu neposredno oko menopauze te u prvih nekoliko godina nakon nje.
Kad se govori o menopauzi na radnom mjestu, prema istraživanju, 36 posto žena doživljava neki oblik negativnog utjecaja - od smanjene produktivnosti (17 posto), straha od komuniciranja simptoma kolegama (14 posto), do izravne diskriminacije (sedam posto). Samo 24 posto žena osjeća se ugodno razgovarati o menopauzi s poslodavcem, dok više od polovice (57 posto) ispitanica smatra da žene nemaju podršku na radnom mjestu.
Liječenje
Lijekovi za valunge uključuju hormonske i nehormonske terapije s dokazanom učinkovitošću, no najvažnije je da žena otvoreno razgovara s ginekologom, koji će propisati najprikladniju terapiju prema individualnim potrebama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....