Briga o spolnom zdravlju: Zašto je potrebna psihološka podrška u centru za testiranje

Briga o spolnom zdravlju često otvara teme odnosa, granica i vlastite ranjivosti. Upravo zato psihološka podrška nije luksuz već nužna sastavnica sveobuhvatne zdravstvene skrbi. Briga o spolnom zdravlju nas često suočava s pitanjima odnosa, granica i vlastite ranjivosti. Kao i ostale medicinske procedure koje nadilaze temu tijela, naše nošenje s njima može biti slika i mentalnog zdravlja. Europski tjedan mentalnog zdravlja obilježava se od 19. do 25. svibnja, a inicijativu organizira Mental Health Europe. Iako će ga uglavnom obilježiti stručnjaci mentalnog zdravlja u užem smislu, mentalno zdravlje česta je tema razgovora i u centrima za testiranje. Psiholog ne pomaže samo osobama s dijagnozom, već mnogima koji imaju problem oko medicinskog postupka, potencijalne dijagnoze ili neke druge povezane teme.

Davor Dubravić, psiholog u centru za psihosocijalnu podršku Hrvatske udruge za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa (HUHIV), pruža podršku osobama koje žive s HIV-om, međutim u savjetovalište se često javljaju zabrinuti građani koji žele provjeriti rizičnost situacije, osobe ili perioda života, koji žele pitati o vlastitim simptomima, ili bolje razumjeti svoje ponašanje.

‘Želim stručnjaka mentalnog zdravlja koji se razumije u spolno zdravlje‘

Neke se brige mentalnog zdravlja barem posredno tiču i spolnog zdravlja. Na primjer, osoba koja ima probleme s postavljanjem granica na poslu i u prijateljstvima, to isto može iskusiti u spolnom životu, tako da odbija reći partneru kad joj nešto ne paše. O ovim temama nije najlakše razgovarati, a nošenje sa sramom razgovora je vještina koju možemo očekivati kod stručnjaka za teme spolnog zdravlja. Psiholozi i psihijatri koji se bave zdravstvenim temama mogu imati posebno razumijevanje za ovu vrstu neugode.

‘Treba mi stručnjak mentalnog zdravlja jer se bojim nalaza‘

Suočavanje s rezultatom testiranja nekad nije lagan zadatak. Za mnoge zamišljanje tog trenutka može izazvati stresnu reakciju u tijelu, a tu nam puno pomoći stručnjak mentalnog zdravlja. Nekima je potrebna priprema za testiranje u vidu razgovora o mogućim ishodima, povjerenja u vlastite reakcije, a nekad je dovoljno (samo) da imamo nekoga tko će biti uz nas kao podrška. Dio straha je očekivan jer nam je važno i jer taj isti strah, ako je manjeg ili srednjeg intenziteta, može biti motivator testiranja, odnosno ono što nas potakne da uopće dođemo u centar za testiranje. Dio straha može biti nadograđen, odnosno pojačan stalnim mislima o trenutku testiranja, ili zamišljanju nekog za nas negativnog scenarija. Strahovi velikih amplituda ne čuvaju naše zdravlje jer nas obeshrabruju od zdravstvenih pregleda, i vjerojatnije ćemo se kod velikog straha naoružati obrambenim mehanizmima, poput toga da „nemamo ništa ako se nismo testirali“, „da nismo te (ne)sreće“, odnosno nekim objašnjenjima koji nam pomažu da budemo mirniji vezano za svoju pasivnost. To je jedan od razloga zašto taktike zastrašivanja, posebno u edukacijama mladih, nisu učinkovite, a da spolnu edukaciju moramo bazirati na naprednim znanjima o strahu.

‘Treba mi stručnjak mentalnog zdravlja da se nosim s vlastitom dijagnozom‘

Nošenje s dijagnozom bilo kojeg zdravstvenog stanja može biti izvor stresa. Problemi sa zdravljem nas općenito mogu potaknuti da razmišljamo o prioritetima, međutim spolno zdravlje sve više i više gubi svoj „dramatični“ karakter, uglavnom činjenicom da veliku većinu negativnih posljedica možemo uspješno spriječiti, samo da dijagnosticiramo spolno prenosivu infekciju na vrijeme. Porastom stope testiranja, općom informiranošću i poštovanjem (bivših) spolnih partnera možemo zaustaviti jako puno izazova spolnog zdravlja. U međuvremenu, psiholog centra za testiranje na raspolaganju je građanima koji vide prepreku do odgovarajuće brige za vlastito spolno zdravlje.

Ako su ovo i vaše brige, s povjerenjem se obratite na [email protected], ili na 091 6333 773.