Liječnici u švicarskom gradu Neuchâtelu odnedavno pacijentima mogu propisati besplatan posjet muzeju kao dio liječenja za postizanje boljeg mentalnog i tjelesnog zdravlja, a taj pilot-projekt lansirale su i plaćaju lokalne i regionalne vlasti. Vjerojatno će proći neko vrijeme prije nego što HZZO počne odobravati uputnice za muzeje, ali to ne znači da se terapija umjetnošću u Hrvatskoj već ne primjenjuje. U Klinici za tumore KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu djeluje Centar za umjetnost i medicinu koji su, po uzoru na slavnu Kliniku Cleveland, volonterski osnovali djelatnici ne bi li onkološkim pacijentima barem malo olakšali boravak u bolnici. Počelo je s galerijom Panacea, a danas surađuju s akademijama likovnih i dramskih umjetnosti, Muzičkom akademijom (koncertni ciklus MuK, Muzika u Klinici), radnim terapeutima, psiholozima, art terapeutima... imaju bolničku knjižnicu, nedavno im je doniran pianino. Postali su prva i jedina takva bolnička jedinica u Hrvatskoj.
Koncerti u Klinici
Nakon korone krenuli su opet punom parom, uz podršku Udruge Iget (Institut za gastroenterološke tumore) koja prijavljuje projekte, poput radionica za pacijente, te osigurava financijsku stranu. Nakon glazbenog muka, nastavljen je i MuK, koji danas koordinira Brigita Vilč s Muzičke akademije, pijanistica koja je kao studentica klavira svirala na MuK-ovu prvom koncertu 2017. godine.
- Nedavno smo imali 40. koncert, ima ih deset do 12 u godišnjem ciklusu. Koncerti traju pola sata, održavaju se danju, a sviraju uglavnom studenti Muzičke akademije, no dolaze nam i diplomirani muzičari i osvajači nagrada. Svi su volonteri, a kako koncerti idu, tako sve lakše dolazimo do izvođača. Ima i većih nastupa, upravo je 40. koncert bio suradnja s Hrvatskim glazbenim zavodom, a došao nam je gitaristički orkestar: 12 srednjoškolaca i jedan osnovac iz Glazbenog učilišta Elly Bašić. Na božićnom koncertu pjevao je zbor studenata Medicinskog fakulteta Lege artis - govori Brigita Vilč, dodajući kako se nastupi održavaju u atriju i u galeriji Panacea, što je zapravo hodnik koji povezuje stari i novi dio bolnice. Koncerti su walk-in, dolazi se i odlazi po volji - netko posluša nekoliko minuta u prolazu, netko dođe ciljano, primjerice vanjski pacijenti iz Udruge Sve za nju ili Hrvatske lige protiv raka, liječnici zastanu dok idu iz sale itd.
Publika odlično prihvaća koncerte. Brigita spominje ženu koja je bila dulje hospitalizirana zbog zračenja i u to je vrijeme posjetila tri koncerta i dvije radionice, fotografirala izvođače, tražila autograme. Za djelatnike su koncerti nadahnjujuća stanka, a i dojmovi izvođača su zanimljivi. Neki su dirnuti, jer to nije koncertna dvorana - publika su pacijenti u kućnim ogrtačima, nerijetko s drenom ili nekim pomagalom, onuda prolaze kolica s lijekovima. Bolnica živi svoj život, sve je puno zvukova i to nikome ne smeta. Mnogi se glazbenici rado vraćaju pa su neki svirali već dva, tri puta.
Kako glazba pomaže
Umjetnost, pa tako i glazba, može utjecati na zdravlje. Glazba s lakoćom prelazi granice i ljudi ne moraju znati svirati da bi u njoj uživali.
- Mogli bismo živjeti bez glazbe, ali zašto i kako? Ona je umjetnost uvriježena za regulaciju emocija, a znanost je pokazala da je toliko moćna da uspijeva podržati konektivitet u mozgu, dakle pali jako puno regija u mozgu odjednom. Kod ljudi koji već imaju jake simptome Alzheimerove bolesti glazba iz mladosti može potaknuti sjećanja, ostala je sačuvana u memoriji. Ispituje se i koliko glazba može smanjiti agitiranost oboljelih od Alzheimerove bolesti. Nadalje, glazba koja nam pruža ugodu pokreće naš sustav nagrađivanja, tj. otpuštanje dopamina. Volimo i tužnu glazbu - ona ne mora tužnu osobu odvesti u još tužnije krajolike, naprotiv može biti utjeha, podrška, prijatelj koji grli i nalazi se s našom tugom, pa osoba može otpustiti neke emocije kroz preradu tog iskustva. Slično tome, protiv stresa ne moramo uvijek koristiti smirujuću glazbu, možemo i energizirajuću, jer netko se stresa rješava kroz pokret. U muzikoterapiji treba voditi računa o tome što osobi odgovara - navodi glazbenica.
Muzikoterapija se dosta primjenjuje u onkologiji. Osim emocionalnog doživljaja, koji je možda i najvažniji, znanstveno je dokazano da ima rezultata, najviše u području borbe s boli, što akutne, što kronične, primjerice one koja se može razviti nakon kemoterapije. Učinci su i smanjenje razine hormona stresa kortizola, bolja regulacija krvnog tlaka, bolje disanje. Smanjeni su simptomi anksioznosti i depresivnosti koji se uobičajeno pojavljuju kod takve bolesti. Nova metaanaliza, kaže naša sugovornica, već razmatra koliko bi trebalo propisati glazbe u ublažavanju anksioznosti i depresivnosti - pola sata na dan, manje ili više od toga, koju vrstu glazbe, po izboru pacijenta ili terapeuta? U bolnici je dobro slušati je putem slušalica, što odvaja osobu od bolničkog prostora, buke i drugih distrakcija te joj omogućuje da se prepusti glazbi.
- Uz glazbu se smanjuje upotreba analgetika nakon zahvata i skraćuje se boravak u jedinici intenzivnog liječenja. To potencijalno može dovesti do kraće hospitalizacije, što je dobro i za pacijenta i za sustav - kaže Brigita Vilč.
Ljekovito slušanje
Iget ima terapijske radionice iz raznih umjetnosti, a na području glazbe kombiniraju koncerte i muzikoterapijske radionice za onkološke pacijente koje vode dr. sc. Helena Dukić (na Muzičkoj akademiji predaje Uvod u muzikoterapiju i Psihološke aspekte izvođenja glazbe) i naša sugovornica. Na radionicama koriste metodu Bonny ili Guided Imagery and Music, kod koje pomoću aktivnog slušanja glazbe osoba u sebi prepoznaje trenutne psihoemocionalne resurse. Metoda uključuje vizualizacije, ulazak u svoju dubinu i verbalno ili likovno izražavanje.
- Radionice su grupne, traju do sat i pol i na njih dolaze pacijenti u raznim fazama liječenja - netko čeka operaciju, netko prolazi kemoterapiju, treći zračenje... Jako je važno da, baš zbog te različitosti, dijele što je netko prošao ili prolazi, da vide što nekoga možda očekuje i slično. Prvo se polaznike pita što vole slušati te se odabire glazba, pretežno klasična. Polaznici potom dobiju uputu da tijekom slušanja zamisle neko svoje sigurno mjesto - većinom su to vrt, spavaća soba, dnevni boravak, ali i obala, plaža - i da ga osjete svim osjetilima: dodir, miris, sluh... Svi dobiju bojice i papir kako bi se nakon slušanja mogli izraziti, a poslije se o tom likovnom izrazu razgovara - opisuje Brigita. - Iako se malo tko poznaje otprije, na radionicama nastaje jako dobra grupna kohezija. Više je žena, a mnoge od njih kažu kako se osjećaju smireno i slobodno govoriti među nepoznatim ljudima nešto tako emocionalno i njima važno.
Na radionicama uče i vježbe disanja. Pravilno dijafragmalno ili trbušno disanje vještina je koju svi imamo kao bebe ili dok spavamo, ali budni s njom imamo teškoća. Dobro ju je usvojiti prije operacije jer postoperativno ima puno dobrobiti, što vrijedi kod svake operacije, pa tako i kod abdominalnih i operacije karcinoma dojke. Pravilnim disanjem olakšava se izbacivanje sekreta i sprečava pojava upale pluća, bolje se regulira tlak, lakše se uspavljuje, povećava se opseg pokreta ramenog obruča.
Rade i progresivnu mišićnu relaksaciju, uz pozadinsku glazbu, to je tehnika namjernog stezanja i opuštanja mišića kako bismo osvijestili da smo napeti. Stezanje ide uz udah, a opuštanje uz izdah. Pod stresom najčešće nismo svjesni te napetosti, a pomoću ove metode prepoznajemo i koji je dio najpogođeniji, jesu li to ramena, čeljust, zdjelica... Većinom je na tom dijelu opuštanje najizraženije.
Prije i poslije operacije
Naša sugovornica na Muzičkoj akademiji vodi izborni kolegij Učenici s teškoćama u razvoju u glazbeno-obrazovnom procesu, na kojem studenti uče kako glazbi poučavati djecu koja mogu imati ADHD, poremećaje iz spektra autizma, neku kroničnu bolest... Svira i nastupa, a diplomirala je i na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu na temu karcinoma dojke i postoperativne boli i ondje je asistentica na Odsjeku za motoričke poremećaje, kronične bolesti i art terapije. Na Medicinskom fakultetu upravo sprema doktorat iz neuroznanosti, a u istraživanju prati utječe li glazba na anksioznost, depresivnost i kvalitetu života pacijentica s karcinomom dojke. Sudionice ispunjavaju upitnike samoprocjene, a mjere se i određeni markeri iz krvi koji su povišeni kod karcinoma dojke i kod simptoma anksioznosti i depresivnosti.
- Pretpostavka je da će slušanje glazbe utjecati na smanjenje tih vrijednosti. Mjerimo i ispunjavamo upitnike u nekoliko navrata dok su žene hospitalizirane zbog operacije karcinoma dojke i tijekom primanja kemoterapije. U međuvremenu sudionice slušaju ili ne slušaju glazbu, ovisno o tome jesu li u eksperimentalnoj ili kontrolnoj skupini. Cilj mi je imati sto ispitanica - objasnila je doktorandica.
Rezultati joj, kaže, i nisu toliko važni, važnije joj je kako glazba djeluje na sudionice, a to može vidjeti. Za istraživanje je pripremila 33 minute glazbe u osam smirujućih klasičnih skladbi.
- Zatekla sam se na Klinici kad se jedna od žena vratila s operacije. Nije prošlo ni deset minuta, a već je stavila slušalice u uši. Po tome vidim koliko im to znači. Kažu mi koliko im dobro dođe ta glazba, jer barem jedno vrijeme ne razmišljaju o tome gdje su i zbog čega. Vidim i koliko je ženama u kontrolnoj skupini žao što one ne slušaju, pa im ponudim poslati glazbu nakon što prođe službeni dio istraživanja - kaže Brigita koja se pronašla u terapeutskom i istraživačkom radu. Zbog doktorata na Kliniku za tumore već godinu dana odlazi svaki dan i zahvalna je mentorima, liječnicima, sestrama i laborantima na pomoći. Cilj je doktorata, kaže, da glazba postane jedna od mogućnosti u bolnicama, tim više što ju je lako i jeftino implementirati.
- Smisao je rada Centra za umjetnost i Igeta da imamo mogućnost komplementarnih intervencija koje uz konvencionalno medicinsko liječenje mogu dati velik doprinos. Tada više ne govorimo o medicinskom modelu nego o holističkom pristupu, jer čovjek je puno više od tijela - ističe. - Uz liječenje osobi treba dati kvalitetu života kroz druga područja - psihološko, emocionalno, socijalno... Tu nastupa umjetnost, ona je toliko jaka da može to napraviti, samo je potrebno usmjeravanje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....