Stvari tako lako izmaknu kontroli, a tako je teško vratiti se na pravi put, no svaka sekunda tog truda na kraju se isplati. Tako bi se mogla sažeti priča 30-godišnjeg Andrije Grgića iz Siska koji već deset godina živi i radi u Dublinu i koji je, nakon osmogodišnje borbe s kilogramima, uspio pobijediti i doći na svoju gotovo optimalnu tjelesnu težinu. A nije se radilo o pet, šest, niti o desetak kilograma viška već o 180 kilograma koje je "natukao" u vrlo kratkom vremenu nakon što je s 20 godina otišao živjeti u Irsku. Stajala ga je ta borba mnogo psihičkog rada na sebi, učenja o prehrani i o funkcioniranju tijela, planiranja obroka, i što je možda najteže, mijenjanja navika i obrazaca ponašanja. No, danas je tu gdje je i želio biti prije dvije godine kad je odlučio promijeniti svoj put: danas pretrči i pet kilometara, iako prije nije mogao ni sto metara, vozi bicikl, redovito ide u teretanu i saunu, izgleda drugačije, bolje se osjeća, kuha obroke, a ne naručuje ih iz fast food restorana, brine o sebi i, ono najvažnije, promijenio se psihički. Zadovoljan je sobom i životom, vedar je i optimističan, ne izbjegava društvo i, kako kaže, volio bi svojim iskustvom pomoći nekome tko je danas možda tamo gdje je on bio kad je prešao 180 kilograma i bio fizički i psihički u vrlo lošem stanju.
U pola godine dobio 50 kila
Ponekad je dovoljna jedna rečenica da se pomakne planina. Tako je Andriji jedna rečenica njegovog prijatelja, kako kaže, napravila nevjerojatnu transformaciju u životu. U trenutku kad je bio jako nisko, pitao je prijatelja kako on može uvijek biti tako vedar i pozitivan iako isto ima probleme, a on mu je odgovorio: "Andrija, život je zakon, predobro je živjeti. Zamisli, imamo priliku biti ovdje i zato to trebamo iskoristiti."
- Trebalo mi je sigurno tjedan dana da tu informaciju posve shvatim, a kad sam nastavio razmišljati o tome, shvatio sam da je to poruka koju bih volio prenijeti još nekome. Moja transformacija je bila izuzetno dugačka i teška i napravio sam to zbog sebe, ali bez potpore prijatelja i obitelji bilo bi još puno teže - iskren je Andrija koji nam je rekao da je s kilogramima imao problema oduvijek jer je od malena volio više jesti. Dok je bio u Hrvatskoj, roditelji su to nekako držali pod kontrolom, ali kad je s 20 godina otišao u Irsku, stvar je izmakla kontroli.
- Tamo sam jednostavno vidio koliko je brza hrana jeftina i dostupna i u samo osam mjeseci dobio sam 50 kila, a onda sam tijekom godinu i pol dogurao do 180 kila - kaže Andrija dodajući da nije toliko bio problem u nekretanju koliko u tome što je jeo nevjerojatno veliku količinu hrane.
Milijun dijeta, ali bez uspjeha
Pješačio je svako jutro pola sata do posla, ali onda bi pojeo dva paketa krafni i veliko čokoladno mlijeko, a ponekad još i neko pecivo uz to. Malo kasnije bi smazao paket čokolade ili keksa, a onda kod kuće neki klasičan hrvatski ručak poput rižota ili mesa s krumpirom, gdje se još uspijevao nekako suzdržati s količinom.
- Ali onda bih navečer upalio PlayStation i naručio gomilu hrane. Pojeo bih cijeli kebab, krumpiriće sa sirom i umakom od češnjaka i još pola pizze. Najveći problem je bio što sam se gotovo svaki dan kad bih to naručivao pitao hoće li mi biti dovoljno, a kad bih sve to pojeo, falilo bi mi nešto slatko i onda bih još pojeo i neke kekse - opisuje svoju tadašnju prehranu Andrija ističući da se borio s tom kilažom punih osam godina i bio na milijun različitih dijeta, ali je uvijek posrtao. - Sada vidim koliko je zapravo to bilo nenormalno. Ali ja si u to vrijeme nisam mogao pomoći, kao da sam bio u nekom začaranom krugu gdje sam svaki dan razmišljao o tome da trebam nešto napraviti, ali onda je uvijek bilo "budem od sutra" i tako se to produljilo na osam godina - kaže Andrija.
- Nisam se tada osjećao dovoljno jakim da bih mogao sam sebi priznati da to što radim nije u redu. I nisam si mogao priznati da izgledam katastrofalno, da se zatvaram u sebe, da se ne družim s prijateljima nego doma igram PlayStation po pet sati, da se jednostavno trebam promijeniti. I svaki put kada sam dolazio na godišnji u Hrvatsku, znao sam da će me moji roditelji, prijatelji, ljudi koje znam cijeli život, možda osuđivati, da će vidjeti da jednostavno nisam onakav kakav bih trebao biti. Zato sam uvijek tjedan dana prije puta u Hrvatsku pokušavao skinuti što je više moguće kila kako bih barem malo bolje izgledao pa sam zbog tog pritiska koji sam si stvorio na kraju razvio i tik sa žmirkanjem - prisjeća se Andrija teške faze koja je trajala sve dok nije shvatio koliko je situacija postala alarmantna, a to je bilo kad ga vaga koju je imao i koja je mogla mjeriti do 184 kg više nije mogla izvagati.
- Mislim da sam imao blizu 190 kg, možda i više, ne znam, a možda ni ne želim znati - priznaje Andrija dodajući da ga je u tom periodu počeo hvatati strah da mu se nešto ne dogodi. Kad bi, nakon one gomile hrane iz dostave i slatkiša, sve to zalio s dvije litre vode, to je bio toliki pritisak na želudac da je jedva disao kad bi legao u krevet. - To je bilo strašno, bojao sam se da će mi se nešto dogoditi tijekom noći i da se jednostavno neću probuditi.
Prijatelji zlata vrijede
- Tada sam se potpuno zatvorio u sebe i u svoju sobu. Nisam više čak ni igrao igrice, nego sam samo visio po internetu. Iskreno, ne znam više ni sam što sam radio. Promijenio sam se i prema ljudima oko sebe, jednostavno se nisam dobro osjećao i to je dovelo i do prekida s djevojkom. Bio sam izgubljen i nisam znao što da napravim, a onda sam jedan dan sjeo i rekao sebi: "Andrija, što ćeš dalje, ili ideš na dno ili ćeš poduzeti nešto". I tada sam odlučio da je vrijeme da promijenim sve, da se počnem družiti s ljudima, da poradim na svom mentalnom zdravlju i pristupu prijateljima i obitelji i, na kraju, da potpuno promijenim prehranu - prisjeća se Andrija koji je od tog trenutka u idućih šest mjeseci smršavio 60 kilograma. Prvo je, kaže, mentalno ojačao, zatim se počeo više družiti s prijateljima, razgovarati s njima i pitao ih je za pomoć. Svojim dvama jako dobrim prijateljima u Dublinu rekao je da će im poslati poruku ako ga uhvati želja za jelom ili mu odlučnost oslabi, kako bi mu pomogli da se vrati na put koji si je zacrtao. - Oni su napravili nevjerojatan posao za mene i zato smatram da je jako važno imati prijatelje, nekoga tko će te s vremena na vrijeme, ako posustaneš ili skreneš s puta, vratiti natrag.
Andrija se, kad se odlučio dovesti u red, prebacio na keto prehranu koju će, kaže, u određenim intervalima prakticirati ostatak svog života jer mu jako odgovara. Počeo je učiti o prehrani, o tome što konzumira, kako trenirati i što treba napraviti da bi se osjećao bolje ili napredovao.
- To učenje i ta zainteresiranost koji su me vodili cijelim putem, mislim da su zapravo bili ključni - smatra Andrija kojem i nakon više od dvije godine otkako je krenuo novim putem ljudi s kojima je nekoć radio znaju reći da se nevjerojatno promijenio, što mu je dodatni poticaj da nastavi i bude još bolji. U početku, kad se prebacio na tri obroka dnevno, ujutro bi prije posla popio litru vode i pojeo jako puno masnoća i proteina. Doručak su mu bili, primjerice, jaja i slanina, čvarci, majoneza i krastavci, što ne zvuči nimalo dijetno, ali njemu je bilo najvažnije izbacivati ugljikohidrate kojih nije smio unijeti više od 24 grama dnevno. Na poslu nije jeo, kod kuće bi ručao primjerice odrezak i salatu, zatim bi odradio dobar trening i za večeru uzeo samo malo orašastih plodova. Svaki dan je mjerio svaki obrok kako bi točno znao koliko je unio proteina, masti i ugljikohidrata.
Intenzivni treninzi
Vrlo brzo Andrija je s tri obroka dnevno prešao na dva jer je osjetio da je dovoljno sit da može bez problema preskočiti drugi obrok. Već nakon dva mjeseca prešao je na jedan obrok dnevno.
- Ujutro bih si pripremio doručak od dvije tisuće kalorija, primjerice veliki odrezak, veliku žlicu majoneze, dvadesetak maslina, 5 kiselih krastavaca, 2 jaja na oko i oko 200 grama sira i ostatak dana jednostavno više nisam bio gladan. To je velika prednost keto prehrane, nakon nekog vremena jednostavno ne osjećate više glad - kaže Andrija. Sada mu je cilj rad na mišićnoj masi i definiciji tijela. Trenutačno varira između 113 i 117 kilograma i s tim je vrlo zadovoljan jer je skinuo masne naslage i jako povećao mišićnu masu tijela. No, već razmišlja o idućem cilju, a to je da pokuša uhvatiti 99 kilograma.
- To su ti neki mali ciljevi koje si zacrtate i onda kad ih ostvarite i shvatite da je to moguće, nevjerojatno ste sretni i zadovoljni sobom – ističe Andrija koji uz pomno planiranu prehranu provodi i nevjerojatno intenzivnu tjelesnu aktivnost koja mu pomaže ne samo da smršavi i održi postignutu težinu, već i da definira tijelo. Svaki dan vozi 45 minuta bicikl do teretane, zatim slijedi sat i pol intenzivnog treninga s utezima, pa pola sata u sauni i onda još 45 minuta bicikliranja do kuće. Samo to je vrijedno pohvale, a kad se tome doda sav trud, volja i samokontrola koje je uložio da se digne s dna i postane najbolja verzija sebe, njegovo iskustvo može biti i motivacija i inspiracija svima. Ne samo za to da se riješimo eventualnih suvišnih kilograma, već da skupimo snagu i odlučnost i promijenimo ono nešto za što, duboko u sebi, znamo da nije dobro za nas. Uostalom i Andrija bi volio pomoći nekome tko se možda sada osjeća onako kako se on osjećao dobrih osam godina, kad je tonuo i gotovo izgubio sebe:
- Jedna osoba je promijenila mene, možda ih je bilo i više, i moj cilj je sada da i ja pomognem barem jednoj osobi - zaključuje i poručuje da mu se svatko tko misli da bi mu dobro došla podrška i pomoć može javiti na Instagram profil andrija_grgicdzg.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....