Ako i vi zbog stresa jurite na WC, niste jedini. Srećom, postoje koraci koji mogu umiriti nervozni mokraćni mjehur

Možda se dogodilo i vama: išli ste na razgovor za posao ili čekali kod stomatologa i osjećali kako vam nervoza raste – počeli su vam se znojiti dlanovi, srce vam je tuklo brže nego inače, a onda ste iznenada osjetili i potrebu za mokrenjem. I to hitnu.

Ako ste to doživjeli, niste sami. Istraživanja pokazuju da je hitna potreba za mokrenjem vrlo česta reakcija na psihički i mentalni stres. I to toliko česta da klinička psihologinja Jenny Shields svojim pacijentima govori kako je mokraćni mjehur svojevrsni indikator stresa - ako ste na rubu, ovaj organ će to osjetiti. Ili drugim riječima, čim organizam protumači situaciju kao opasnu ili neizvjesnu, može se uključiti refleks mokraćnog mjehura.

Adrenalin otvara slavinu

No, zbog čega nas uopće stres tjera na to da požurimo na toalet? Prema dr. Victoru Nittiju, profesoru urologije s Medicinskog fakulteta David Geffen na Kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu, naše tijelo, točnije, nadbubrežne žlijezde, oslobađaju adrenalin kada smo nervozni ili tjeskobni. Taj neurotransmiter priprema tijelo za reagiranje na stresne situacije, dajući nam nalet energije kako bismo se mogli boriti protiv potencijalne prijetnje ili pobjeći od nje. Treba znati da je urinarni trakt prepun adrenalinskih receptora koji igraju ulogu u regulaciji kontrakcija i pražnjenja mokraćnog mjehura. Kada nas adrenalin preplavi, ti receptori mogu postati pretjerano stimulirani, pa možemo osjećati neodgodivu potrebu za mokrenjem. Kada je mjehur osjetljiviji, može i nehotice u takvim situacijama malo procuriti, objašnjava prof. Nitti.

Istovremeno, kada smo pod stresom, krv juri kroz bubrege te se urin brže proizvodi, kaže psihologinja Shields. Cijelo je tijelo pod stresom sklono grčenju i stezanju, uključujući dno zdjelice, a to može stvoriti dodatni pritisak na mjehur, pojačavajući nagon za mokrenjem.

- Jednostavno rečeno, adrenalin otvara slavinu. Stres ulijeva više tekućine u mjehur, pojačava alarm za njegovu punoću i traži pražnjenje spremnika - slikovita je Shields.

Kako ukrotiti mjehur

Što učiniti ako ne možemo ignorirati potrebu za mokrenjem dok smo pod stresom (a nigdje WC-a u blizini)? Srećom, postoje metode s pomoću kojih možemo ukrotiti mokraćni mjehur ako je sklon snažno reagirati na stres.

• Prvi trik koji Jenny Shields preporučuje zove se vremensko mokrenje.

- Potrebno je odabrati interval, na primjer svaka dva sata, u kojem ćete ići na toalet. Zatim svaki tjedan produžujte interval za 15 minuta dok ne dođete do toga da možete izdržati tri do četiri sata. Ova metoda u suštini uči vaš mjehur da ne treba paničariti i oslobađati se čim ste nervozni - kaže psihologinja.

• Njen je drugi savjet raditi vježbe za suzbijanje hitnosti: kada osjetite potrebu za mokrenjem zastanite i dvaput duboko i polako udahnite. Nakon toga brzo stegnite i opustite dno zdjelice (ali ne i mjehur). Zatim hodajte - nemojte trčati - u kupaonicu. Ponavljanjem ove vježbe mozak se uči da je signal za mokrenjem zahtjev, a ne hitan slučaj.
• Treći se njezin savjet nekako podrazumijeva: ako znate da vas čeka stresan događaj, poput neugodnog razgovora sa šefom, prethodno razmislite o tome koliko ćete tekućine popiti. Nemojte ujutro strusiti cijelu bocu vode, nego je polako pijuckajte tijekom više sati, jer manji, ravnomjerni unos čuva mjehur od iznenadnog prelijevanja. Uz to, korisno je izbjegavati pića koja djeluju diuretski i pojačavaju hitnu potrebu za mokrenjem, poput kofeinskih pića, gaziranih pića i alkohola.

Ako ovi koraci ne dovedu do poboljšanja, najbolje je obratiti se liječniku primarne zdravstvene zaštite. Jaču aktivnost mokraćnog mjehura mogu potaknuti različita zdravstvena stanja, uključujući infekcije mokraćnog sustava, sindrom prekomjerno aktivnog mokraćnog mjehura te probleme s dnom zdjelice ili prostatom. Što prije dobijete dijagnozu, to ćete prije moći početi s liječenjem.

- Imati nervozan mjehur možda se na prvi pogled ne čini kao ozbiljan problem, no planiranje dana oko najbližeg toaleta nije nimalo zabavno. Imate li opisane teškoće, tretirajte ih kao i bilo koji drugi zdravstveni problem – poručuje Shields.