Sveprisutni umjetni zaslađivač nije rješenje za mršavljenje, nema kalorija, ali zavarava mozak i potiče glad

Umjetni zaslađivači uobičajeni su sastojak prerađene hrane o čijem se utjecaju na zdravlje stalno raspravlja. U fokusu novog američkog istraživanja našla se sukraloza, jedan od najraširenijih zaslađivača, za koju je već ranije otkriven negativan utjecaj na crijeva, a sada se pokazalo da može utjecati i na mozak. U istraživanju je sudjelovalo 75 odraslih osoba. Nakon što su popile piće koje sadrži sukralozu pojačao im se protok krvi u hipotalamusu, dijelu mozga koji pomaže u kontroli apetita i žudnje za hranom. Nasuprot tome, kada su isti ti sudionici popili piće s konzumnim šećerom (saharoza) nastao je učinak prigušivanja gladi - skočile su periferne razine glukoze, što je odgovaralo smanjenom protoku krvi u hipotalamusu. Za razliku od pijenja šećera, pijenje sukraloze nije uzrokovalo skok razina inzulina i glukagonu sličnog peptida 1 (GLP-1) koji pomažu u kontroli razine šećera u krvi. Dva sata nakon što su popili šećer, sudionici su prijavili znatno niže razine gladi nego dva sata nakon što su popili sukralozu.

Nezadovoljena žudnja

Ova otkrića, potkrijepljena i istraživanjem na glodavcima, sugeriraju da zaslađivači bez kalorija možda i nisu korisni za mršavljenje ili dugoročno smanjenje želje za šećerom. Zapravo, čini se da mijenjaju način na koji hipotalamus komunicira s drugim dijelovima mozga.

Sukraloza (u EU pod oznakom E955) naveliko se koristi u slastičarstvu, slatkim napicima, preljevima, žvakaćim gumama, sirupima, gotovoj hrani, sportskim i proteinskim namirnicama, u nekim lijekovima itd., a u obliku kapi ili praha može se kupiti za kućnu upotrebu. Čak je 600 puta slađa od šećera, no nema kalorija, a to može stvoriti „neusklađenost između očekivanog unosa kalorija i odsutnosti stvarne energije”, rekli su autori studije objavljene u publikaciji Nature Metabolism.

- Vaše tijelo zbog slatkoće očekuje kalorije, ali ih ne dobije, a to bi s vremenom moglo promijeniti način na koji se mozak priprema za žudnju za tim tvarima – upozorila je supervizorica studije, endokrinologinja Kathleen Alanna Page sa Sveučilišta Južne Kalifornije. - Tijelo koristi hormone (inzulin, GLP-1) kako bi javilo mozgu da ste konzumirali kalorije te kako bi se smanjila glad. Sukraloza nije imala takav učinak, a razlike u hormonskom odgovoru na sukralozu u usporedbi sa šećerom bile su još izraženije kod sudionika s pretilošću. To sugerira da su metabolički signali u tijelu usko povezani s moždanom aktivnošću.

Dječji mozak

Isprva se sukraloza smatrala biološki inertnom, no nedavne studije otkrile su zabrinjavajuće znakove da je ta česta zamjena za šećer povezana s oštećenjem DNK, poremećajem tolerancije na glukozu i promijenjenim crijevnim mikrobiomom. Dvije godine nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija izdala zdravstveno upozorenje o sukralozi i njezinim mogućim metaboličkim i upalnim učincima, sada je otkriven još jedan razlog za zabrinutost oko njenog konzumiranja. Page i kolege provode i dodatnu studiju kako bi vidjeli kako sukraloza konkretno utječe na mozak djece i adolescenata te može li dovesti do promjena u mozgu u razvoju, što je posebno važno kod djece koja su u opasnosti od pretilosti.