Bolesti štitnjače, prema podacima HZZO-a, pogađaju više od 300.000 osoba u Hrvatskoj, a vjerojatno ih je i mnogo više jer se smatra da do 60 posto osoba s bolestima štitnjače nije svjesno svog stanja. No, svi oni kojima jest dijagnosticirana neka od bolesti štitnjače sigurno su, osim redovite terapije, dobili i naputke koji se odnose na promjene u prehrani, a savjet koji se najčešće daje jest da se izbjegavaju kupusnjače, inače izuzetno zdrava i poželjna skupina povrća. Mnogi su stručnjaci već upozoravali da kupusnjače ne predstavljaju nikakvu opasnost za oboljele od bolesti štitnjače, no sada je to i znanstveno dokazano. Revizija rezultata čak 123 studije, objavljena početkom prošle godine u časopisu International Journal od Molecular Sciences, pokazala je da prijašnje pretpostavke o antitiroidnom djelovanju kupusnjača nisu točne i da uključivanje te skupine povrća u svakodnevnu prehranu ne predstavlja nikakvu opasnost za funkciju štitnjače. Čak naprotiv, one mogu biti itekako korisne upravo za osobe s problemima štitnjače, kaže naša sugovornica, mag. farmacije i fitoaromaterapeutkinja Ivana Gabre, koja je i prije upozoravala na neosnovanost teze da su brokula, kupus i ostalo dragocjeno povrće iz te skupine štetni za zdravlje štitnjače.
Izbacivanje može biti loše za žensko zdravlje
- Usporeni rad štitne žlijezde je u porastu i mahom su žene te koje obolijevaju od ove dijagnoze, bilo da je vezana uz autoimuno stanje ili ne. O samim okidačima i uzrocima dalo bi se raspravljati jer ih ima mnogo, no ono s čime pacijenti često izlaze iz ordinacije, uz terapiju, jest naputak da naprave neke korekcije u prehrani kako ne bi došlo do pogoršanja stanja. Jedan je od prijedloga i da se uklone kupusnjače iz prehrane pacijenata oboljelih od usporenog rada štitnjače. To bi značilo da na tanjuru nema više kupusa, kelja, prokulica, rotkvica, cvjetače, brokule, rikole... A to je osobito značajno tijekom zimskog perioda, kada upravo ove namirnice čine veći dio tanjura velikoj većini populacije, ako se vodimo onime da jedemo lokalno i sezonski, jer može dovesti do određenih nutritivnih manjkova te utjecati i na neka druga stanja usko vezana uz žensko zdravlje - upozorava mag. farm. Gabre naglašavajući da upravo ta skupina namirnica pomaže eliminaciju estrogena iz tijela, što može biti osobito značajno kod nekih stanja kao što su endometrioza ili pojava mioma, odnosno stanja koja su praćena estrogen dominacijom.
Zastarjele teze
Ta se informacija zasniva na nekim pretpostavkama još iz prošlog stoljeća, tvrdi mag. farm. Gabre.
- Tada se smatralo kako neke tvari koje se nalaze u kupusnjačama, konkretno glukozinolati i tiocijanati, ometaju apsorpciju joda i aktivnost enzima tiroidne peroksidaze. Ti spojevi se jednim imenom nazivaju goitrogeni i, kako sama riječ ukazuje, mogu dovesti do gušavosti. Jod je vrlo važan nutrijent za adekvatan rad štitnjače i uz njegovu odsutnost može doći do razvoja hipotireoze, odnosno čak i gušavosti. Prepoznat je manjak joda u populaciji te je, stoga, uvedeno jodiranje soli kao jedna od mjera kojom bi se zaustavila gušavost. Dakle, nekoć je problem bio u manjku joda, a ne u kupusnjačama za koje se mislilo da ometaju apsorpciju joda. Manjak joda je i danas prisutan, no to je vrlo često subkliničkog karaktera, odnosno pacijenti ne pokazuju simptome manjka, nego tek rezultati laboratorijskih testiranja pokažu pravo stanje u tijelu - kaže mag. farm Gabre koja je, radeći individualno s klijenticama na njihovim tegobama štitnjače i ulazeći dublje u problematiku, shvatila da je tema kupusnjača jedna od tabu tema koje je potrebno rasvijetliti. Brojne su klijentice, kaže, zauzele stav da će sebi učiniti štetu ako konzumiraju kupusnjače, a to se znalo odraziti i na ostale članove obitelji jer se više-manje kuhaju ista jela.
Dobrobiti kupusnjača
- Kupusnjače, osim što su važne za pravilnu eliminaciju viška estrogena iz cirkulacije, obiluju vlaknima i antioksidansima, što znači da podržavaju rad jetre koja neumorno radi, i utječu na samu probavu. One su i jako važne za stvaranje glutationa, jednog od najvažnijih antioksidansa u našem tijelu koji djeluje zaštitno protiv loših molekula koje nastaju kao produkt metabolizma tvari ili su rezultat životnog stila, a to je neizmjerno važno baš kod osoba koje boluju od bolesti štitne žlijezde. Uz manjak glutationa, slabija je zaštita tijela od tih loših molekula, što posljedično može voditi do stvaranja dodatnih kroničnih, tihih upala - ističe mag. farm. Gabre napominjući da s kupusnjačama, kao uostalom ni s čim u životu, ne valja pretjerivati. Ako se kupusnjače unose u sirovom obliku i u jako velikim količinama (više od 1 kg dnevno), to može utjecati nepovoljno na rad štitnjače, ali i opteretiti ostale sustave jer nije dobro da bilo što konzumiramo u beskrajnim količinama. Uvijek je potreban balans, kaže, te dodaje da se goitrogeni u kupusnjačama kuhanjem inaktiviraju pa ne mogu predstavljati problem.
- No, to ne znači da hrana mora biti prekuhana, jer na taj način gubi sve vrijedne minerale i vitamine. Kupusnjače se, kao i ostalo povrće, mogu pripremati kuhanjem na pari, pečenjem u pećnici ili kraćim kuhanjem u kipućoj vodi tako da ostanu "al dente" i, ako se pripremaju na taj način, neće gubiti na svojim vrijednim svojstvima.
Bolesti štitnjače i SIBO često idu zajedno
No, naša je sugovornica, u razgovoru s klijenticama koje boluju od hipotireoze ili Hashimotova tireoiditisa, otkrila da nekima od njih kupusnjače ipak smetaju.
- Neke od njih prijavljivale su osjećaj nadutosti, težine, otežane defekacije, proljev i grčeve u trbuhu. Daljnjom obradom kod nekih od njih su se vidjeli i nutritivni deficiti, kao i promjene na koži poput rozaceje ili akni. Naime, nije rijetkost da su oboljenja štitnjače udružena s još nekim drugim stanjima poput bakterijskog prerastanja tankog crijeva (SIBO). Tada je potrebno napraviti dodatno neinvazivno testiranje kako bi se pokazalo jesu li te bakterije, koje prirodno ne bi smjele biti prisutne u velikim količinama u tankom crijevu, ipak prisutne. Ako je rezultat testa pozitivan, tada treba prionuti na liječenje tog stanja kako bi se postigla ravnoteža, uz korekciju prehrane, odgovarajuću biljnu terapiju i dodatke prehrani ako su potrebni. Plan liječenja se radi individualno kako bi se postigao odgovarajući rezultat i kako bi se spriječio ponovni povratak SIBO-a - pojašnjava mag. farm. Gabre upozoravajući da se SIBO ne smije zanemariti i izostaviti iz plana liječenja jer može dovesti do malnutricije i malapsorpcije, a dugoročno može nastati velika neravnoteža u tijelu koja dovodi do razvijanja nekih novih oboljenja.
Kemijski goitrogeni su mnogo opasniji
S obzirom na to da su goitrogeni pod povećalom, naša sugovornica smatra da je važno naglasiti da, osim nutritivnih goitrogena, postoje i oni kemijski koji su daleko opasniji od goitrogena iz hrane i koji zaista mogu igrati ključnu ulogu u razvijanju bolesti štitne žlijezde.
- Kemijskim goitrogenima smo izloženi kroz naš okoliš i neke njihove utjecaje ne možemo u potpunosti izbjeći jer su se stopili s okolišom, no utjecaj nekih od njih ipak možemo minimizirati ili čak u potpunosti izbjeći ako pažljivije biramo što unosimo u naše domove. Kemijski goitrogeni, čiji je utjecaj danas već jako dobro poznat zahvaljujući brojnim istraživanjima, su teški metali, pesticidi, dim cigarete i bisfenoli, primjerice poput bisfenola A. Teški metali poput žive, olova, nikla, kadmija, bakra i drugih dio su ekosustava i ne možemo ih u potpunosti izbjeći. No, zato možemo paziti na to da peremo voće i povrće prije upotrebe ili da biramo organski proizvedenu hranu jer to smanjuje vjerojatnost pojave teških metala. Također, velika riba poput tune može sadržavati veće količine žive jer prirodno akumulira takve tvari pa je potrebno ograničiti unos takvih namirnica - savjetuje mag. farm. Gabre podsjećajući da se pesticidi danas koriste vrlo često, ali da izloženost možemo smanjiti biranjem namirnica organskog porijekla, temeljitim pranjem voća i povrća, pravilnom pripremom hrane jer se kuhanjem neki pesticidi deaktiviraju, te uklanjanjem kore jer se u njoj često akumuliraju pesticidi.
Kad je riječ o dimu cigarete, on predstavlja opasnost ne samo za pušače nego i za pasivne pušače pa je vrlo važno ograničiti vrijeme boravka u takvim prostorijama jer dugoročno izlaganje dimu cigarete šteti i štitnjači i ostalim organskim sustavima. Bisfenoli, poput bisfenola A, koriste se u proizvodnji plastike (bočice za vodu, dječje boce, posude za hranu..), u proizvodnji epoksidnih smola (koje oblažu unutrašnjost limenki) te u proizvodnji termalnog papira (računi, ulaznice i neki drugi tiskani materijali).
- Stoga je vrlo važno birati plastiku koja ne sadrži bisfenol A, no još veći utjecaj na zdravlje ćemo ostvariti ako ne biramo plastiku uopće. Spremnike za hranu možemo zamijeniti staklenima, a konzerviranu hranu izbjegavati jer sadržaj koji se nalazi u omotaču limenke često može migrirati u samu hranu i na taj način dovesti do neravnoteže u tijelu, poglavito u hormonskom sustavu - upozorava mag. farm. Gabre skrećući pozornost na prave opasnosti za naše zdravlje i zdravlje štitnjače jer kupusnjače to sigurno nisu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....