Nutricionistica Benković: Pet namirnica koje su najgore za karcinom. A da sirova hrana liječi rak? Samo ovo ću reći!

Ne postoje univerzalne dijete koje bi spriječile ili liječile rak, ali smjernice utemeljene na znanstvenim dokazima preporučuju uravnoteženu prehranu bogatu biljnim namirnicama, kvalitetnim proteinima i zdravim mastima. Mnogi se, nakon što dobiju šokantnu dijagnozu raka, odlučuju za radikalne promjene u prehrani, izbacivanje nekih namirnica ili skupina namirnica s jelovnika i druge restrikcije. No, to nije pravi put, naglašava Margareta Benković, mag. nutr., univ. mag. pharm., nutricionistica u Savjetovalištu za prehranu Centra za psihološku pomoć Udruge žena oboljelih i liječenih od raka Sve za nju.

U poboljšanju kvalitete života onkoloških bolesnika od ključne je važnosti uravnotežena prehrana koja će osigurati potrebnu energiju i nutrijente, što može značajno utjecati na tijek bolesti, učinkovitost liječenja i kvalitetu života.

Pravi put u prehrani

Umjesto radikalnih restrikcija, prehranu treba prilagoditi individualnim potrebama. Osnovni principi pritom su uravnoteženost, raznolikost i umjerenost, uz poštovanje nutritivnih potreba organizma tijekom i nakon liječenja. Ključno je održati ravnotežu između energije, bjelančevina, masti i ugljikohidrata, vitamina, mineralnih tvari i fitonutrijenata koji podupiru imunosni sustav i oporavak.

U prehrani onkoloških bolesnika prednost treba dati namirnicama biljnog podrijetla, kvalitetnim izvorima bjelančevina, vitamina i mineralnih tvari, složenih ugljikohidrata i kvalitetnih masnoća, odnosno hrani visoke nutritivne vrijednosti. Važno je unositi adekvatnu količinu tekućine, prije svega vode. S obzirom na to da su prehrambene potrebe individualne, preporučuje se savjetovanje s nutricionistom. Bolesnika tijekom liječenja treba pratiti i njegovu prehranu kontinuirano prilagođavati trenutnom stanju i potrebama, ističe mag. Benković te iznosi savjete koji mogu pomoći u provođenju uravnotežene prehrane.

Glavni savjeti

• Prednost dajte hrani biljnog podrijetla. Nastojte pojesti 400 grama povrća i voća dnevno, što raznolikijih boja. U prehranu valja uključiti cjelovite žitarice te mahunarke i grahorice, orašaste plodove i sjemenke kao biljne izvore bjelančevina.

• Od životinjskih izvora bjelančevina, prednost treba dati ribi, nemasnim vrstama mesa, jajima i svježem siru.

• Trebalo bi smanjiti unos prerađene hrane, crvenog mesa i mesnih prerađevina (ispod 300 grama tjedno) i životinjskih masnoća.

• Unos tekućine valja prilagoditi vlastitim potrebama, ovisno o liječenju, vremenskim uvjetima i tjelesnoj aktivnosti, no neka to bude barem litra i pol tekućine dnevno, u prvom redu vode.

• Svakako treba smanjiti unos slatkiša i izbjegavati alkohol.

Najvažnije dobre namirnice

Premda se mnoge namirnice odlikuju povoljnim utjecajima na zdravlje, obiluju antioksidansima i bioaktivnim spojevima, ne postoje "čudotvorne" supernamirnice ili njihove komponente koje bi mogle prevenirati ili izliječiti rak, kaže mag. Benković. Primjerice, kurkumin (iz kurkume) ili likopen (iz rajčice) pokazali su pozitivne učinke u laboratorijskim studijama, ali njihova primjena u liječenju raka nije znanstveno potvrđena. Najbolji je pristup stoga raznolika prehrana s naglaskom na cjelovite namirnice, nimalo ili minimalno prerađene, nutritivno bogate, koje podržavaju imunološki sustav i oporavak organizma. Naša sugovornica ističe najvažnije među njima.

• Povrće i voće ključni su izvori vitamina, mineralnih tvari, vlakana i fitokemikalija. Povrće poput brokule, cvjetače, kelja, rajčice i špinata bogato je antioksidansima i spojevima koji mogu pomoći u zaštiti stanica i smanjenju oksidativnog stresa.

• Cjelovite žitarice poput smeđe riže, kvinoje, heljde i zobi bogate su vlaknima i složenim ugljikohidratima, koji pomažu održati stabilnu razinu šećera u krvi i poboljšavaju probavu.

• Kvalitetni proteini, kao što su nemasno meso, riba, jaja, mliječni proizvodi, mahunarke, grahorice i orašasti plodovi podržavaju očuvanje mišićne mase i regeneraciju tijela, što je ključno tijekom liječenja. Posebno se preporučuje uključivanje ribe bogate omega-3 masnim kiselinama, koja smanjuje upalu i može podržati oporavak.

• Zdrave masnoće, u prvom redu maslinovo ulje, orašasti plodovi, avokado i plava riba (poput inćuna, srdela, lokarde i skuše), bogate su omega-3 masnim kiselinama koje pomažu u smanjenju upalnih procesa i poboljšavaju zdravlje srca i krvnih žila.

Koje namirnice izbjegavati

Prehrambeni izazovi s onkološkim bolesnicima obuhvaćaju širok spektar savjeta i smjernica o tome što treba izbjegavati, a što uključiti u prehranu, s obzirom na to da određene vrste hrane mogu pogoršati upalne procese ili povećati rizik od infekcija. Mag. Benković navodi koje se namirnice preporučuje izbjegavati.

• Prerađena hrana i mesne prerađevine: Visok unos suhomesnatih proizvoda povezan je s povećanim rizikom za određene vrste raka, poput raka debelog crijeva. Prerađena hrana obično sadrži visok udio soli, konzervansa i nezdravih masti, što može negativno utjecati na zdravlje pacijenta.

• Crveno meso: Unos treba ograničiti ispod 300 grama tjedno. Znanstvena istraživanja povezuju prekomjerni unos crvenog mesa s povećanim rizikom za razvoj raka.

• Visokokalorična i industrijski obrađena hrana: Gazirani napitci, brza hrana i slatkiši sadrže prazne kalorije i potiču upalne procese. Takvi proizvodi nemaju nutritivnu vrijednost i mogu pridonijeti povećanju količine masnog tkiva te pogoršati zdravlje.

• Prepečene i pržene namirnice: Visoke temperature u pripremi hrane mogu proizvesti štetne spojeve poput akrilamida, koji su povezani s karcinogenim učincima.

• Alkohol: Konzumacija alkohola povezana je s povećanim rizikom za nekoliko vrsta karcinoma, uključujući rak usne šupljine, grkljana, jednjaka i dojke. Alkohol može utjecati na metabolizam lijekova, što može smanjiti učinkovitost terapije.

Na što paziti tijekom kemoterapije

Bolesnici se tijekom onkološkog liječenja susreću s brojnim nuspojavama kao što su slab apetit, mučnina i povraćanje, suha usta, ranice u ustima, otežano gutanje, proljev, zatvor, promijenjen okus i miris, kronični umor, depresija i anksioznost, koje utječu na prehranu, odnosno otežavaju adekvatan unos hrane, što može dovesti do pothranjenosti i smanjene sposobnosti organizma u borbi protiv infekcija. Posljedice pothranjenosti uključuju povećani rizik za nastanak komplikacija, smanjeni odgovor i toleranciju na liječenje, smanjenje kvalitete života, manju stopu preživljavanja i povećanje troškova liječenja. Stoga prehrana igra ključnu ulogu u multidisciplinarnoj skrbi za onkološke bolesnike. Nutricionistica Benković preporučuje:

• birati lako probavljive namirnice poput kuhane piletine, ribe, kuhanog povrća i krumpira

• jesti manje, ali češće: pet do šest manjih obroka dnevno može olakšati probavu i spriječiti mučninu; preporučuju se lako probavljive namirnice, poput kuhanog povrća, laganih juha, kuhanih jaja i ribe

• izbjegavati hranu intenzivnog mirisa: jaki mirisi mogu potaknuti mučninu i povraćanje, stoga treba birati neutralnu hranu s blago izraženim mirisima

• održavati hidrataciju: pijenje puno tekućine ključno je kako bi se spriječila dehidracija, koja je česta nuspojava kemoterapije. Voda, biljni čajevi i lagane juhe mogu pomoći u održavanju ravnoteže elektrolita

• izbjegavati sirovu hranu: sirova hrana, posebno kod neutropenije (abnormalno mali broj neutrofila, vrste bijelih krvnih stanica, u krvi), može povećati rizik od infekcija. Namirnice životinjskog podrijetla obavezno trebaju biti termički obrađene.

Dodaci prehrani - da ili ne?

Oboljele osobe, u želji da što bolje podnesu liječenje, podrže imunosni sustav, zaštite zdrave stanice ili povećaju šansu za uništenjem zloćudnih stanica, često na svoju ruku ili zbog utjecaja članova obitelji, prijatelja, medija, posežu za raznim i nerijetko mnogobrojnim dodacima prehrani koji ponekad nisu prikladni s obzirom na dijagnozu i vrstu liječenja pojedinca. Stoga su upravo edukacija i savjetovanje onkoloških bolesnika o prehrani, ali i (ne)upotrebi raznih dodataka prehrani izuzetno važni za dobre ishode liječenja, što znači da im moraju biti dostupne stručne i znanstveno utemeljene informacije stručnjaka - liječnika, farmaceuta i nutricionista, naglašava mag. Benković.

- Dodaci prehrani mogu biti korisni ako postoji utvrđen deficit određenih nutrijenata, ali se ne smiju uzimati nasumično. Na primjer, visoke doze antioksidansa, poput vitamina C i E, mogu ometati učinak kemoterapije i drugih terapija. Posebnu pozornost treba obratiti i na biljne ekstrakte i pripravke jer mogu uzrokovati interakcije s lijekovima i terapijama, stoga je, prije nego što se odlučite na njihov unos, obavezno savjetovanje u farmakoterapijskom savjetovalištu (u Domu zdravlja Zagreb - Centar djeluje takvo savjetovalište, besplatno je, nije potrebna uputnica i rade s ljudima iz cijele Hrvatske, op. ur.). Dodaci prehrani trebaju se uzimati isključivo u dogovoru s liječnikom, farmaceutom i/ili nutricionistom, koji će procijeniti specifične potrebe pacijenta - upozorava mag. Benković.

Razbijanje mitova o prehrani i raku

• Šećer hrani rak

Iako stanice raka koriste glukozu za rast, nema znanstvenih dokaza da izbacivanje šećera može "izgladnjeti" rak. No, važno je ograničiti unos rafiniranih šećera i preferirati složene ugljikohidrate poput cjelovitih žitarica i povrća.

• Mlijeko i mliječni proizvodi podižu rizik od raka dojke

Trenutni dokazi ne potvrđuju izravnu povezanost između unosa mliječnih proizvoda i raka dojke. Umjerena konzumacija mliječnih proizvoda može biti dio uravnotežene prehrane koja podržava zdravlje kostiju i mišića.

• Sirova i alkalna prehrana liječe rak

Nema znanstvenih dokaza da alkalna prehrana mijenja pH krvi ili uništava stanice raka. Prehrana treba biti raznolika i uravnotežena, a termička obrada hrane može smanjiti rizik od infekcija.

• Detoksikacija hranom čisti tijelo od raka

Jetra i bubrezi prirodno uklanjaju toksine iz tijela, a restriktivne "detoks" dijete mogu biti nutricionistički neadekvatne i uzrokovati gubitak potrebnih nutrijenata. Najbolja strategija je uravnotežena prehrana koja podržava prirodne procese detoksikacije tijela.

/Shutterstock

Primjer dnevnog jelovnika (2500 kcal)

Doručak (oko 600 kcal)

• omlet s povrćem (3 jaja, 50 g špinata, 50 g rajčice, 30 g crvene paprike, 10 g maslinova ulja)
• integralni tost (2 kriške) s namazom od avokada (20 g avokada s dodatkom 1 žličice maslinova ulja)
• zeleni čaj (1 šalica bez šećera)

Međuobrok (oko 400 kcal)

• skyr (200 g)
• orašasti plodovi, npr. orasi (30 g)
• svježe voće (1 banana)

Ručak (oko 900 kcal)

• pileća prsa na žaru (150 g)
• kuhana kvinoja (100 g)
• salata s avokadom i maslinovim uljem (100 g matovilca, 50 g avokada, 1 žlica maslinova ulja, 1 žličica limunova soka)
• pečeni batat (150 g)

Večera (oko 600 kcal)

• pečena riba (150 g srdele)
• povrće kuhano na pari (100 g brokule, 100 g cvjetače)
• kuhani krumpir (100 g)

Dnevni unos

• kalorije: 2500 kcal
• bjelančevine: oko 130 g (oko 20 posto ukupnog unosa kalorija)
• masti: oko 100 g (oko 35 posto ukupnog unosa kalorija)
• ugljikohidrati: oko 300 g (oko 45 posto ukupnog unosa kalorija)