Nije samo debljanje, ovo su negativne posljedice brze hrane, a kronične bolesti su samo jedna od njih

Ne moramo vam govoriti da ne trebate jesti brzu hranu svaki dan. Znamo da nije lako odoljeti pizzi, prženim krumpirićima i hamburgeru, ali to nisu jela koja nutritivno hrane vaše tijelo. Iako je moguće u lancima brze hrane odabrati zdravije verzije, njezina konzumacija svaki dan ili vrlo često može imati negativne učinke na vaše zdravlje, poput poticanja debljanja i kroničnih bolesti. Djelomično se radi o tome što se nalazi u vašoj brzoj hrani, ali i o tome što nije u njoj.


Potencijalni negativni učinci brze hrane

Privlačnost brze hrane leži upravo u njezinom imenu: Jela su namijenjena brzoj, masovnoj proizvodnji. No, brza proizvodnja obično ne uključuje hranjive sastojke ili postupke kuhanja.

- Tradicionalna brza hrana (burgeri, pohana piletina, pommes frites) obično sadrži puno natrija, zasićenih masnoća i šećera jer ti sastojci čine hranu ukusnijom za većinu ljudi - kaže Anne Danahy, dijetetičarka iz Scottsdalea.

Osim dodavanja natrija, šećera i masti u vašu prehranu, neki od negativnih učinaka brze hrane povezani su s hranjivim tvarima koje ne dobivate dok je jedete. Često restorani brze hrane imaju ograničene mogućnosti svježeg voća i povrća, cjelovitih žitarica i nemasnih proteina koji osiguravaju zdrave masti, nerafinirane ugljikohidrate i važne mikronutrijente, navodi studija objavljena u časopisu ​American Journal of Preventive Medicine​.

Iceberg salata koja se koristi u mnogim salatama brze hrane, sadrži znatno manje vlakana, željeza i kalcija od zelenog, lisnatog povrća poput špinata.

Dobra vijest je da su negativni učinci brze hrane privukli pozornost stručnjaka i istraživača.


Brza hrana i debljanje

Ako pazite na svoju težinu ili želite smršavjeti, svakodnevna konzumacije brze hrana nije najbolji izbor. Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), svakodnevno ili često konzumiranje povezano je s debljanjem. Naime, razlog leži u tome što je obično riječ o visokokaloričnoj hrani.

Isto tako, dijelom su krive veličine porcija. Istraživači su otkrili da su veličine porcija i ukupne kalorije u restoranima brze hrane u stalnom porastu od 1986., prema studiji objavljenoj u časopisu ​Journal of the Academy of Nutrition and Dietetics​. Naravno, veće porcije povećale su rizik od debljanja​.

No, to nije samo slučaj kod odraslih, istraživanja pokazuju da redovita konzumacija brze hrane potiče debljanje i kod djece.

Prema Danahy, jedan od razloga zašto brza hrana potiče debljanje su i upalni procesi koju može izazvati u tijelu.

- Konzumacija brze hrane svaki dan ili vrlo često može povećati upalu u tijelu, a to zauzvrat uzrokuje metaboličke promjene koje potiču debljanje, posebno stvaranje visceralne masnoće. To, isto tako, otežava mršavljenje jer visceralna mast stvara više upala - objasnila je Danahy.


Brza hrana i kronične bolesti

Iako sočni hamburger ili pizza zvuče jako privlačno, trebali biste razmisliti o dugoročnim posljedicama koje nisu tako primamljive. Nažalost, prehrana bogata brzom hranom je povezana s brojnim kroničnim bolestima, uključujući srčane bolesti.

- Nezdrave masnoće, šećeri, rafinirani ugljikohidrati i sol potiču debljanje, visoki krvni tlak, visoku razinu šećera i kolesterol, što pridonosi kardiovaskularnim bolestima - navodi Danahy.

Brojna jela s malo kalorija i malo masti imaju puno soli kako bi imale bolji okus. No, sol nije ništa manje opasna od zasićenih masnoća. Američka udruga za srce naglašava da veliki unos soli povećava krvni tlak, posebno kod ljudi koju su pretili ili imaju prekomjernu težinu.

Jedenje brze hrane povezano s je povećanjem smrtnosti od koronarnih bolesti, ali i s povećanjem rizika od dijabetesa tipa 2, stoji u istraživanju objavljenom u časopisu Circulation. Navedeno istraživanje pratilo je više 52 tisuće ljudi u Singapuru od kojih je nekolicina jela brzu hranu dva ili više puta tjedno.

Nadalje, mnoge karakteristike brze hrana, kao što su brzo probavljivi rafinirani ugljikohidrati, crveno i prerađeno meso te slatki napitci, doprinose razvoju dijabetesa.

Prema studiji objavljenoj u časopisu Public Health Nutrition, čak i mentalno zdravlje može patiti ako često jedete brzu hranu.


Brza hrana i razina energije

Sigurno ste primijetili da vam se nakon jedenja brze hrane spava te da baš nemate energije. To je zato što su neki od potencijalno negativnih učinaka brze hrane umor i niska razina energije. Prema istraživanja objavljenom u časopisu Nutrients, konzumacija puno masti u prehrani povezana je s pospanošću i poremećajima spavanja.

Prerađeno brašno, koje se koristi u pecivima za hamburgere, palačinkama, keksima, napravljeno je od jednostavnih ugljikohidrati. Takvi ugljikohidrati se brzo pretvaraju u glukozu u vašem probavnu sustavu, koja se zatim brzo otpušta u vaš krvotok. Međutim, nagli skok glukoze može uzrokovati kratki nalet energije, no svaki skok energije koji proizlazi iz jedenja rafiniranog brašna može vas učiniti pospanima ili tromima, navodi Harvard Health Publishing.

Kao i rafinirano brašno, tako i rafinirani šećer može uzrokovati brze skokove i padove glukoze u krvi, pridonoseći umoru. Brza hrana kao što su sladoled, pite, kolači i krafne obično je puna rafiniranog šećera.


Štetne kemikalije u brzoj hrani

Perfluoroalkilne i polifluoroalkilne tvari, poznate kao i PFAC, kemikalije su koje se koriste za izradu premaza za mnoge proizvode koji odbijaju vodu, masnoću i mrlje, prema Environmental Working Group. Ove kemikalije se često koriste u omotima brze hrane, a povezane su brojnim zdravstvenim problemima.

Izloženost PFAC-ima povezana je sa stanjima kao što su visoki kolesterol, abnormalne razine hormona štitnjače, rak bubrega i testisa, hipertenzija izazvana trudnoćom i preeklampsija, pretilost i mala porođajna težina. Koja je preporuka? Jedite manje brze hrane kako biste ograničili svoju izloženost ovim kemikalijama.


Je li loše jesti brzu hranu svaki dan?

Jednom riječju: Da. Za održavanje zdrave težine, smanjeni rizik od kroničnih bolesti i cjelokupno zdravlje, svakodnevno jedenje brze hrane nije najbolja opcija. Umjesto toga, neka brza hrana bude povremena poslastica, a kada je jedete, odlučite se za hranjivije opcije. Potražite namirnice koje imaju manje kalorija, masti, šećera i rafiniranih ugljikohidrata, a kada je moguće, odaberite obroke i priloge koji uključuju voće i povrće.