Miris djetinjstva koji liječi: Saveznik je protiv raka, prehlade i tlaka, ali skriva jednu opasnost

Porodica bazgi ima tridesetak vrsta, a najkorištenije su za liječenje i jelo crna (Sambucus nigra) i crvena bazga (Sambucus racemosa). Svi njeni dijelovi su ljekoviti, no najčešće se koriste cvjetovi i bobice. Primjena bazge poznata je od davnina i mnogostruka pa se navodi kako je Hipokrat smatrao da ona može zamijeniti sve lijekove. Možda nije baš tako, ali činjenica je da bazga obiluje tvarima koje pridonose čovjekovu zdravlju. Primjerice, bobice sadrže alkaloide, karotene, tanine, organske kiseline te vita mine A, B i C, dok su cvjetovi bogati glikozidima, taninima, flavonoidima, karotenima, rutinom i vitaminom C. Smatra se da su upravo flavonoidi, snažni antioksidansi, najvećim dijelom zaslužni za ljekovitost bazge. Zbog njihova se djelovanja bazga koristi u prevenciji karcinoma te u liječenju degenerativnih bolesti. Osim toga, pomaže jačanju imuniteta, pomoć je kod astme i upala dišnih puteva jer olakšava disanje i iskašljavanje. Djeluje detoksikacijski jer pospješuje izlučivanje toksina iz limfnih žlijezda.

Bazga obiluje kalijem, koji štiti srce jer opušta krvne žile

SHUTTERSTOCK

Štiti srce

Visoke razine vlakana koje bazga sadrži smanjuju razinu tzv. lošeg kolesterola, čime se smanjuje vjerojatnost za razvoj ateroskleroze i drugih srčano-žilnih bolesti. Osim toga, bazga obiluje kalijem, koji štiti srce jer opušta krvne žile, čime utječe na snižavanje krvnog tlaka. Dokazan je i utjecaj antioksidansa iz bazge na reguliranje inzulina i razine glukoze, čime pomaže spriječiti razvoj bolesti, odnosno osigurati stabilnost za oboljele od dijabetesa.

Cvjetovi se beru krajem svibnja, vrijeme mora biti suho i sunčano. Od njih se pripremaju čaj i sirup pa i liker. Najviše se koriste za poticanje znojenja i liječenje bolesti dišnog sustava. Kora s grana i stabla skuplja se u veljači i ožujku te u listopadu i studenom. Od kore se priprema čaj koji djeluje kao laksativ. Rujan je vrijeme za branje bobica. Pomažu kod neuralgija, zatvora, slabosti, stresa, probavnih tegoba itd. Od njih se rade džemovi, sirupi, likeri, vino.

Osobe koje imaju problema s imunitetom mogu reagirati osipom ili dišnim problemima u doticaju s bazgom

SHUTTERSTOCK

Oprez

Treba uvijek imati na umu da su bobice bazge otrovne ako se konzumiraju sirove i u većoj količini, ali termički obrađene ne predstavljaju opasnost za zdravlje. Otrovno je i lišće te se ono ne jede. Neki navode da već i sto grama lišća može usmrtiti životinju ili čovjeka od pedeset kilograma. Kod većine će nezrele i nekuhane bobice bazge ili velike količine sirovog cvijeta uzrokovati mučninu, povraćanje i proljev. Svi dijelovi stabla, uključujući grančice, lišće, korijenje i sjemenke, toksični su jer sadrže vrstu cijanogena koja se zove glikozid. Također, osobe koje imaju problema s imunitetom mogu reagirati osipom ili dišnim problemima u doticaju s bazgom. Budući da je diuretik, bazgu oprezno koristiti savjetuje se i onima koji uzimaju lijekove za pojačano izlučivanje urina.