SHUTTERSTOCK
savjeti

Kako biti produktivniji? Nemojte čekati da se vanjske okolnosti poslože, načekat ćete se. Krenite!

Ako želimo osjetiti sreću, moramo si omogućiti da radimo ono što volimo, a ako ne znamo što je to, trebamo isprobavati dok ne spoznamo. Tada će naša produktivnost poletjeti do nebeskih visina

Piše: Armela Gradac, prof., savjetodavni terapeut za djecu i adolescente

Produktivnost je danas nešto poput ovisnosti. Neki bi se ljudi trebali skidati s nje. Nekima se, naprotiv, jako teško natjerati da krenu s nekim poslom. Budući da nas i roditelji i nastavnici i u konačnici društvo procjenjuju prema tome koliko činimo, trudimo se činiti što više možemo. A to nas vodi u iscrpljujući način života. Sve počinje gubiti smisao. Produktivnost bi u idealnom slučaju trebala biti produkt inspiracije. Ah, kako bih sad voljela napraviti tortu, napisati pjesmu, očistiti kuću… sve bi to jednostavno poteklo iz nas, ne bi tu bilo previše napora i gotovo nimalo nagovaranja i pregovaranja. Kad govorim o produktivnosti, mislim na onu u širem smislu - odabir posla koji ćemo raditi najveći dio svog budnog stanja, kao i na produktivnost u užem smislu, tj. obavljanje dnevnih zadataka i ciljeva.

Uzrok, a ne simptom

U ovom prvom smislu, zašto nisam produktivna na svom poslu, ako analiziramo uzrok, a ne simptom, pitanje bi bilo kako da budem više inspiriran. A što je inspiracija? Inspiracija je prirodni kompas za nešto što radimo iz zadovoljstva, iz sreće. Mnogi ljudi će pomisliti da nešto rade iz zadovoljstva, no ponekad nije tako. Ako, primjerice, radite posao koji ne volite jer želite zaraditi novac kako biste jednom kasnije bili sretni, zapravo se danas odričete sreće da biste je eventualno doživjeli nekad kasnije. Posve je u redu željeti novac, njime se može osigurati podosta sreće, no ako radite nešto što ne volite, zbog novca ili nečeg drugog, poprilično se udaljavate od svoje sreće. Nakon nekog vremena ćete izgorjeti, postati frustrirani i ogorčeni, bez imalo strasti, a to je težak život. Ako želimo osjetiti sreću, moramo si omogućiti da radimo ono što volimo, a ako ne znamo što je to, trebamo isprobavati dok ne spoznamo. Tada će naša produktivnost poletjeti do nebeskih visina. Što mislite, zašto ljudi koji rade posao koji ne vole ne kompenziraju to nekim aktivnostima koje vole izvan posla? Zato što ih taj besmisao i posao bez strasti toliko mentalno iscrpi da im kasnije nije do umjetnosti, hobija, šetnje - ostanu zatupljeni na krevetu do sljedećeg dana. Ako znate ili naslućujete svoju strast, nemojte čekati savršeni trenutak da krenete u akciju. Nemojte čekati da se vanjske okolnosti poslože, načekat ćete se. Krenite! Jako je važno da krenete odmah. Potražite na internetu, primjerice, kako otvoriti restoran. Krenuli ste, to je prvi korak. Ne morate unaprijed znati sve o tome. Učit ćete usput, kako proces teče. Najteže je krenuti. Znamo da i raketi najviše energije treba u prvim sekundama lansiranja, poslije troši manje.

image
SHUTTERSTOCK

Usudite se!

Razmišljajte na veliko. Usudite se. Naime, postavite li visoko ljestvicu, ako i ne ostvarite taj veliki cilj, ostvarit ćete puno više nego što ste se prije toga usudili i pomisliti. Ako vam je cilj bio napisati knjigu, a to ne ostvarite, bar ste napisali poneko poglavlje. Ako odlučite da ćete napraviti 50 trbušnjaka, taj broj će za vaš mozak biti veliki cilj i iznad njega neće ni pokušavati, a postavite li kao cilj 60 trbušnjaka, 50 će biti "onaj lošiji rezultat". Kad radite na nečemu, ali i inače, što više se udaljite od distrakcija poput interneta, društvenih mreža i televizije. To pojede 4-5 sati dnevno, a za to vrijeme možete učiniti čuda. Navečer prije spavanja napišite listu što želite obaviti sutra. Sutradan tijekom dana prekrižite ono što ste obavili. To će vam dati osjećaj produktivnosti. Neki ljudi vole najprije obaviti ono što im se na toj listi čini najteže, npr. teretanu ili učenje za najteži predmet u školi, jer se poslije toga sve čini lako. A neki pak vole dobiti neko pozitivno iskustvo pa će najprije obaviti najlakšu stvar, npr. napisati neku kratku zadaću, a onda učiti za ispit ili će prvo iznijeti smeće, a zatim oprati prozore. Oboje je jako, jako važno - jer što se produktivnije osjećate, to ćete biti produktivniji. Svaki veći zadatak podijelite na manje, a te male u još manje zadačiće. Najveći razlog zašto odustajemo jest to što se osjetimo preplavljeni zahtjevnošću cilja koji je pred nama. Gledamo tamo u daljinu… što li samo znači završiti fakultet, očistiti kuću, smršavjeti… to zastrašuje. Ne smijemo tako gledati, treba pogledati prvi korak, nabaviti bilježnicu, pokupiti prljavo rublje… pa drugi, pa treći korak itd. I hop, uskoro ćemo se naći na vrhu ovih ljestvi koje vode do konačnog cilja, a da to nismo ni primijetili.

Upravljanje vremenom

Jako je važno stalno provjeravati svoje potrebe, i to baš zato da bismo bili produktivniji. Cijelo bismo se vrijeme trebali pitati koji je najbolji način da ovo vrijeme iskoristim. Nekada je to i - odmor! Nakon što smo nešto obavili, ako sebi postavimo to pitanje, možda će odgovor biti da se želimo zabaviti ili da želimo spavati. I treba biti vrlo pažljiv kako ne bismo potpuno prelili svoju energiju na stranu "korisnosti za cilj", jer bismo mogli pregorjeti, moglo bi nam se sve jednostavno zgaditi i mogli bismo odustati. Ne morate učiti cijeli dan, možete i 30 posto dana, ne morate vježbati svaki dan, možete i tri puta tjedno, ne morate jesti zdravo svaki obrok, svaki dan, opustite se malo. Na ovaj način doslovno poštujemo svoj život. Život. Ne samo svoj cilj. Jer nismo se ujutro probudili kako bismo dan iskoristili za neki cilj. Probudili smo se kako bismo živjeli, a tu je puno više toga od onih pet zadataka na popisu. Život se ne smije pretvoriti u jedan cilj. Puno je lakše položiti ispit na fakultetu ili u školi ako ne učite cijeli dan, nego dio dana, a ostatak se brinete o sebi, družite, igrate, pospremate sobu, lakirate nokte - sve što čini jedan život.

Linker
22. svibanj 2024 07:21