Što je zapravo meteoropatija i može li se liječiti i spriječiti?

Piše: Goranka Jelinčić

Svima nam je poznata rečenica: "Bit će kiše, bole me sve kosti" ili "U kostima osjećam južinu". Zaista, zapitali smo se koliko vrijeme utječe na naše duševno i fizičko stanje, što je zapravo meteoropatija i može li se liječiti, odnosno spriječiti?

Riječ meteoropat dolazi od grčkih riječi meteoros - visoko u zraku i pathos - bolest. Car Huangdi već je oko 2650. pr. n. e. u svom "Kanonu medicine" istaknuo, među ostalim, utjecaj hladnoće na pluća. Hipokrat je oko 430. pr. n. e. u svom djelu "Zrak, voda i tlo" napisao da bi svaki uspješan liječnik trebao znati što može očekivati od vremena jer vrijeme i njegove promjene mogu utjecati na naše mentalno i fizičko blagostanje. Upravo je Hipokrat pronašao vezu između vjetrova i astme, dok je Van Helmont u 17. stoljeću zaključio da su prašina, klima i vrijeme mogući pokretači respiratornih bolesti.

Meteoropatija ukazuje na niz poremećaja vezanih za određene meteorološke uvjete ili na nagle promjene vremena. Meteorosenzitivni ljudi su, dakle, oni koji pate od utjecaja jedne ili više klimatskih varijabli (temperatura, Sunčeve zrake, naoblaka i atmosferski tlak) ili od njihovih promjena. Međutim, nedavne studije pokazale su da simptomi ovih pojedinaca nisu samo posljedica vremena nego su povezani i s nizom navika koje su ovu pojavu sve više proširile u modernim društvima.

Tri stadija ovog stanja

Meteoropatija se može razlikovati ovisno o pojedinim specifičnim karakteristikama.

• Primarna meteoropatija je stanje koje se očituje promjenom raspoloženja, anksioznošću i depresijom prilikom promjene vremena. Vremenske varijable koje utječu na te simptome iznimno su subjektivne i raznovrsne (od grmljavina, niskog tlaka do juga).
• U sekundarnom obliku već postojeći simptomi postaju intenzivniji u određenim vremenskim uvjetima. Uobičajeni primjer je pogoršanje artroze i glavobolja pogotovo ako je visoka vlažnost zraka ili sparina.
• Tercijarna meteoropatija više je povezana s mentalnim poremećajima i spada u kategoriju afektivnih poremećaja.

Širenje fenomena dovelo je do znanstvenih istraživanja kako bi se utvrdili uzroci meteoropatije. Unatoč kontradiktornim rezultatima povezanosti vremenskih varijabli i simptoma, znanstvena istraživanja otkrila su ključnu ulogu svjetlosti i elektromagnetskih valova. Oba faktora imaju ključnu ulogu u održavanju homeostatske ravnoteže živih organizama utječući na razinu hormona (svjetlost, na primjer, regulira razine serotonina i melatonina koji su uključeni u regulaciju raspoloženja i spavanja) i elektrostatske ravnoteže organskih komponenti. Korelacija je također pronađena između meteoropatije i sjedilačkog stila života, stresa i tendencije da većinu vremena provodimo u zatvorenom prostoru, a ne na otvorenom i to su sve razlozi zašto je fenomen meteoropatije mnogo češći u modernim zapadnim društvima.

Meteoropatija se odnosi na različite reakcije i simptome u našem tijelu zbog vremenskih promjena. Čimbenici vremena koji utječu na naše tijelo uključuju tlak zraka, temperaturu, vlažnost, UV zrake, vjetar, grmljavinu, kišu i efekt ionizacije. Simptomi meteoropatije obično se javljaju 24 do 48 sati prije promjene vremena.

Češće astme i upale pluća

Fizički simptomi meteoropatije su migrene, glavobolje, vrtoglavica, mučnina, nesvjestica, bolovi u području starih ozljeda, reumatski bolovi i bolovi u mišićima. Neki od mentalnih simptoma su umor, razdražljivost, promjene raspoloženja, apatija, letargija, smanjena koncentracija, koordinacija i razmišljanje te poremećaji spavanja. Ljudi koji imaju "osjetljivo" srce mogu doživjeti povećanje krvnog tlaka, nepravilan rad srca i nemir u prsima. U tom je razdoblju veća incidencija moždanih i srčanih udara uslijed ishemije mozga i srca kosrčanih pacijenata, pušača i starijih osoba.

Osobe s abdominalnim problemima žale se na bolove u trbuhu i pogoršanje gastritisa zbog ulkusa želuca ili dvanaesnika. Prema biometeorologinji Jennifer Vanos, krvni tlak pada kada se snižava atmosferski tlak. Za neke to znači zamagljen vid i vrtoglavicu. Istraživači u studiji objavljenoj u časopisu Internal Medicine uputili su pacijente s migrenom da pišu dnevnik svojih glavobolja tijekom jedne godine. Usporedivši njihove dnevnike s promjenama atmosferskog tlaka zabilježenim na obližnjoj meteorološkoj stanici, primijetili su izravnu korelaciju između trajanja i početka migrene i nižeg atmosferskog tlaka. Njihovo je istraživanje pokazalo da jedan od pogoršavajućih čimbenika migrene i glavobolje može biti promjena atmosferskog tlaka. Vanos također kaže da dijabetičari tijekom hladnih dana imaju više poteškoća u kontroli šećera u krvi. Američka udruga za dijabetes u studiji o varijacijama tlaka zraka i djelotvornosti inzulina otkrila je da za niskog tlaka gušterača može slabije lučiti inzulin.

Foto: iStock

Djelovanje vjetra očituje se hipotalamusu i hipofizi.

Bol u zglobovima

Istraživači u medicinskom centru Tufts New England u Bostonu proučavali su dvjestotinjak pacijenata s osteoartritisom koljena i pronašli vezu između promjena temperature okoline i atmosferskog tlaka te promjena u jačini boli. Moguće je da atmosferski tlak izaziva reakcije boli u živčanom završetku zgloba ili utječe na viskoznost tekućine koja povezuje združene vrećice. Kako bilo, to je ono što naše bake kažu: kad se približava oluja, neki ljudi osjećaju bol u zglobovima.

Opće djelovanje vjetra, prema Umbertu Solimeneu, ravnatelju Centra za istraživanja medicinske bioklimatologije u Milanu, očituje se u hipotalamusu i hipofizi, žlijezdi s unutarnjim izlučivanjem. Ona izlučuje neuromodulatore i neurotransmitere koji djeluju na izlučivanje drugih žlijezda kao što su štitnjača i nadbubrežne žlijezde. Kada je vjetar jak, s udarima dolazi do porasta razine serotonina, neurotransmitera koji regulira raspoloženje. To se, Solimene pojašnjava u knjizi "Meteoropatije", vjerojatno događa zbog ponekad naglih promjena elektriciteta u zraku uz porast broja pozitivnih iona, koji uzrokuju neurokemijske reakcije.

Ponekad može doći i do napadaja groznice, naročito kada vanjska temperatura zraka dosegne vrijednosti iznad 35 Celzijevih stupnjeva, a relativna vlažnost zraka je velika. Ako su udari vjetra vrlo jaki, uz porast temperature i vlažnosti postoji i opasnost od toplinskog udara ili sunčanice.
Kako izliječiti meteoropatiju S obzirom na to da simptomi meteoropatije utječu na naše svakodnevne navike, njeni učinci mogu se ublažiti nekim jednostavnim trikovima. Prije svega, preporuka je da se više vremena provodi na otvorenom usprkos hladnoći, vlazi ili kiši. Time se povećava naša otpornost na vremenske promjene. Također je vrlo korisno, posebno zimi, boraviti u saunama, u kojima se kontroliraju svojstva zraka i vode pa se tijelo izlaže visokoj vlažnosti i visokim temperaturama, ali i hladnim tuševima te katkad terapiji ledom. To sve znatno pomaže našem organizmu da poboljša sposobnost prilagodbe. Također se preporučuje bavljenje bilo kojim sportom te vožnja biciklom, pješačenje, planinarenje.

Neravnoteža u tijelu

Prema tradicionalnoj kineskoj medicini čovjekova energetska struktura ima sposobnost upijanja i usklađivanja učinaka izazvanih vanjskim poticajima. Ako je ta sposobnost narušena zbog izravnog zadiranja u tu strukturu ili zbog slabe točke unutar lanaca organa, nastaje neravnoteža u organizmu. Zanimljivo je da su u tradicionalnoj kineskoj medicini u određivanju stresnih čimbenika osobito važni vremenski uvjeti i godišnja doba. Pet je osnovnih akupunkturnih točaka koje se tretiraju prilikom liječenja tjelesnih poremećaja uzrokovanih meteoropatijom. To su pluća, srce, jetra, slezena i bubrezi. U smanjenju simptoma primjenjuje se i fitoterapija. Primjena fitoterapije na tegobe nastale pod utjecajem meteorološkog stresa temelji se na uporabi raznog ljekovitog bilja.

Najpoznatija je anđelika, dvogodišnja biljka iz porodica štitarki. Uglavnom se koriste njen korijen i plod.

Učinkovita fitoterapija

U tradicionalnoj medicini koristi se kao biljka za pročišćavanje, tonik za obnavljanje izgubljene energije ili lijek protiv infekcije. Farmakološka ispitivanja pokazala su prisutnost laktona i flavonoida koji biljci daju sposobnost povećanja tonusa središnjeg živčanog sustava, a da pri tome ne djeluje kao stimulans. Anđelika se, među ostalim, propisuje za malaksalost, depresiju i bolesti dišnih puteva. Fitoterapeuti u liječenju meteoropatija primjenjuju i ginseng, koji je od davnina poznat po svom toničkom i regenerativnom djelovanju. Ruski znanstvenici ginseng su zbog aktivnog sastojka ginsenozida uključili u veliku obitelj adaptogenih tvari. To su one tvari koje uspijevaju poboljšati reakciju organizma na stres. U zapadnoj fitoterapiji puno se koristi kadulja, odnosno njeni listovi. Esencijalno ulje djeluje na smanjenje znojenja i ima jako antibakterijsko svojstvo.