Popodnevni san: Kada je dobar, a kada može učiniti više štete nego koristi?

Nekada vas poslijepodnevni san odlično okrijepi, drugi put ste poslije njega grogi. Kako biste iz popodnevnog spavanja izvukli najbolje, san bi trebao biti kratak, idealno između 20 i 30 minuta te bi bilo dobro odspavati prije 15 sati kako ne biste pokvarili noćno spavanje. Nastojte ne zaspati uz televizor ili bilo koji drugi ekran te legnite u mirnu i zamračenu sobu, baš kao za noćno spavanje. Nakon što se probudite, nemojte skočiti iz kreveta i odmah se baciti na zadatke, dajte si vremena da se razbudite prije povratka aktivnostima.

Popodnevno spavanje ima neke pozitivne učinke na zdravlje, neke ih studije uspoređuju s učincima šalice kave, a neke tvrtke, uključujući Google i NASA-u, dopuštaju radnicima da uvrste vrijeme za drijemež u svoj dnevni raspored. Kratak okrepljujući san može poboljšati i tjelesno i mentalno zdravlje. Za početak, pomaže boljem pamćenju - više studija sugerira da polusatno spavanje može utjecati na poboljšanje memorije i bolje raspoloženje, a valja imati na umu i da dobro odmorena osoba ima bolju kontrolu nad svojim raspoloženjem nego neispavana. Poslijepodnevni san također može umiriti osjetilni sustav, pomažući opuštanju i svladavanju poriva za panikom, a smatra se da bi mogao pomoći i u ublažavanju problema s ljutnjom. Pored toga, neka istraživanja pokazuju da kratko drijemanje tijekom dana može povećati koncentraciju i učiniti vas budnijima. Zahvaljujući tome bit ćete prisutniji u svakoj situaciji i bolje pamtiti detalje, a taj učinak, tvrdi se, traje satima nakon popodnevnog spavanja.

Dobro za žile i srce

Kad govorimo o utjecaju na tjelesno zdravlje, često se ističe učinak popodnevnog spavanja na snižavanje vrijednosti krvnog tlaka - prosječno se sistolički (gornji) tlak spušta za 3 mmHg kod osoba koje popodne ubiju oko. Ne čini se puno, ali uz ostale napore za dobro kardiovaskularno zdravlje nije nevažno. Vaše će tijelo tijekom dana, osobito ako radite zahtjevan posao, u nekom trenutku vjerojatno početi žudjeti za kratkim odmorom. Često mu nećete moći pružiti takvu stanku, ali ako imate priliku, iskoristite je - popodnevni san dat će vam novu dozu energije i motivacije.

Neki bi pozitivni učinci dnevnog spavanja mogli biti i dugoročni. Primjerice, britanska studija iz 2019. koja je pet godina pratila 3500 odraslih osoba pokazala je dobrobit za srce i krvne žile - oni koji su jednom do dvaput tjedno malo odrijemali imali su 48 posto manju vjerojatnost za kardiovaskularne teškoće od osoba koje nisu spavale popodne.

Možda mislite da biste trebali odspavati popodne, ali san vam, bez obzira na to što ste umorni, ne ide na oči. I to je u redu - ako vaše tijelo na umor ne reagira žudnjom za snom, nemojte ga forsirati, jer ćete nakon buđenja biti omamljeni i teške glave pa biste se mogli osjećati pospanije i zbunjenije nego da niste uopće spavali.

Protiv

Popodnevno spavanje dvosjekli je mač i za osobe koje se bore s nesanicom. Može pomoći u odmoru, ali može i dodatno poremetiti ritam spavanja. Nadalje, kod osoba s tjeskobom i depresijom popodnevno spavanje moglo bi se činiti kao dobrodošla pomoć, ali nije tako. Pokazalo se da ono zapravo povećava sklonost utonuću u depresiju. Depresija, naime, stvara snažan pritisak da osoba spava više i dulje, pa se osobama sa simptomima tjeskobnosti i depresivnosti preporučuje kloniti popodnevnog sna. Umjesto toga, smatra se da manji ukupan broj sati spavanja i ranije jutarnje buđenje imaju jak antidepresivni učinak.

Ne predugo

Nije dobro danju spavati predugo jer time ćemo sigurno poremetiti poželjne obrasce spavanja. Osim kratkoročnog, učinak na zdravlje može biti i dugoročan - analiza jedanaest studija pokazala je da osobe koje popodne spavaju dulje od sata imaju 1,82 puta višu stopu pojave kardiovaskularnih bolesti od onih koje ne drijemaju. Rezultati su, dakle, posve drukčiji nego kod kratkog drijemanja.

Pojavi li vam se iznenadna povećana potreba za drijemanjem, pametno je o tome razgovarati s liječnikom, posebno ako se osjećate pospano nakon jutarnjeg buđenja. U tom slučaju važnije od pitanja spavate li preko dana može biti pitanje zbog čega spavate preko dana.

- Drijemate li zato što vam pomaže da bolje prođete kroz dan, tada je drijemanje vjerojatno dobrodošlo. Ali, ako drijemate zato što ne možete ostati budni, to je vjerojatno znak nekog zdravstvenog stanja u podlozi: ili noću ne spavate dovoljno ili vam je kvaliteta spavanja loša - kaže dr. Michael Grandner, voditelj Programa istraživanja spavanja i zdravlja Sveučilišta Arizona.

Želite li izbjeći dremuckanje, možda zato što želite uspostaviti uredniji obrazac spavanja, možete poduzeti neke korake. Popijte kavu ili drugi kofeinski napitak, jer kofein potiče aktivnost u mozgu i osjetilnom sustavu, što pridonosi budnosti. Nastojte se kretati, slušajte živahnu glazbu, pojedite lagan obrok bez slatkiša, gaziranih pića ili ugljikohidrata poput bijelog kruha i bijele riže. Možete i svako malo izaći na svjež zrak ili se umiti hladnom vodom, taj mali potez može nabrzinu napuniti baterije.