FOTO IGOR DUGANDŽIĆ
sezona hunjavica

Pelud je u zraku... Kako bez muke preživjeti alergije

Nema ništa ljepše nego otvoriti prozor na sunčan proljetni dan i udahnuti svježi zrak. Naravno, osim ako nemate peludnu alergiju

Uz brojne stare i učinkovite, kao i uz nove, inovativne terapije te uz praćenje peludnog kalendara i pridržavanje mjera za smanjenje kontakta s alergenima danas je moguće neugodne simptome alergije posve izbjeći ili barem toliko zauzdati da i u "crvenim" proljetnim mjesecima možete normalno funkcionirati i živjeti. Procjenjuje se da oko 25 posto svjetske populacije pati od peludne alergije, a isti problem ima i svaki četvrti stanovnik Hrvatske. Epidemiološke studije iz cijelog svijeta pokazuju da postoji tendencija značajnog povećanja broja osoba koje pate od peludnih alergija. Teško je nekome tko nema tih problema shvatiti koliko alergije mogu čovjeka učiniti jadnim i narušiti mu kvalitetu života. A upravo sada, s proljećem koje je pred vratima, ulazimo u period kad se problemi osoba s alergijama intenziviraju. Iako se kod nekih simptomi mogu javljati već u veljači, ožujak je, barem prema peludnom kalendaru Grada Zagreba, potpuno u crvenom za osobe s alergijom na čemprese, a u nešto manjoj mjeri probleme će imati i oni s alergijama na lijesku i johu. Kako preživjeti proljeće i izaći na kraj sa simptomima, zašto ne trebate zazirati od kortikosteroida, koje su najučinkovitije terapije, pitali smo prof. dr. sc. Asju Stipić Marković, specijalisticu alergologije, imunologije i pulmologije te članicu Hrvatske akademije medicinskih znanosti.

OBOLJELIH JE SVE VIŠE

- Sezonske alergije čiji se simptomi pogoršavaju na otvorenom javljaju se u proljeće, ljeto i ranu jesen jer za toplog vremena cvjetaju korovi, trave i drveća te stvaraju velike količine peludi - kaže prof. Stipić Marković, dodajući da se one u pojedinog bolesnika obično javljaju u isto vrijeme svake godine, često počinju iznenada i mogu trajati nekoliko tjedana ili sve dok alergeni peludi ne nestanu iz zraka. Peludna groznica je vrlo česta i u ekonomski razvijenim zemljama svijeta zahvaća oko 30 posto stanovništva.

- U Zagrebu je 2018. provedeno istraživanje koje je pokazalo da u školske djece u dobi od deset godina postoji zabrinjavajuće visoka prevalencija alergijskog rinitisa od 35 posto. Taj rezultat pokazuje velik skok u obolijevanju u usporedbi s istraživanjem iz 2002.godine. Iako se oduvijek zapaža da alergijske bolesti više pogađaju mlađe ljude i djecu, zadnje se desetljeće bilježi pojačano obolijevanje od različitih alergija i među starijim dobnim skupinama - navodi prof. Stipić Marković te ističe da općenito određene skupine ljudi imaju veći rizik za razvoj alergije. Veća je vjerojatnost peludne groznice ako roditelji ili članovi uže obitelji imaju alergije, no i oni koji imaju astmu ili ekcem također imaju veću vjerojatnost da će razviti peludnu groznicu. Postoji nekoliko lijekova koji djeluju na različita zahvatna mjesta u alergijskom slijedu te mogu olakšati, pa i ukloniti simptome i unaprijediti kvalitetu života bolesnika.

- To su antihistaminici, odnosno lijekovi koji blokiraju djelovanje histamina, glavnog posrednika u alergijskoj reakciji, zatim blokatori imunoglobulina E (anti-IgE, biološki lijek) koji je temelj specifične preosjetljivosti prema točno određenom alergenskom fragmentu te kortikosteroidi koji vrlo moćno guše razne imunosne reakcije, pa tako i alergijsku. Lijekovi dolaze u mnogim oblicima, uključujući tekućine, tablete, kapi za oči, sprejeve za nos i bronhe i injekcije. Važno mjesto u terapiji alergijskih bolesti ima i tzv. alergenska specifična imunoterapija, kod koje se uzročni alergen daje preosjetljivoj osobi najprije u vrlo maloj količini, a onda se nastavlja s postupnim povećavanjem doze. Uza sve to dodaju se i simptomatski lijekovi za ispiranje nosa, poboljšanje prohodnosti nosa ili olakšavanje smetnji disanja - kaže prof. Stipić Marković te napominje da terapiju za svakog bolesnika određuje liječnik, dok specifičnu imunoterapiju odabire alergolog prema individualnim nalazima i težini kliničke slike.

image
SHUTTERSTOCK

KOMBINIRANA TERAPIJA

- Terapija je kod težih simptoma uvijek kombinirana, a samo je vrlo blage oblike bolesti dovoljno liječiti tabletama ili sirupima antihistaminika. Postoji više različitih molekula druge generacije antihistaminika. Oni mogu izazvati pospanost pa je potreban oprez u vožnji ili radu na strojevima. Također treba izbjegavati alkohol dok se uzimaju antihistaminici, osobito ako se planira vožnja automobila. U terapiji se koriste i lijekovi koji ublažavaju začepljenost nosa i sinusa. Oni mogu povećati krvni tlak i uzrokovati glavobolje, probleme sa spavanjem i razdražljivost, ali mogu izazvati i ovisnost ako se koriste dulje od pet dana - upozorava prof. Stipić Marković. Dodaje i da je jedini način liječenja koji djeluje na uzrok specifična alergenska imunoterapija koja mijenja alergijsku reakciju u takav oblik da tijelo tolerira alergen. Nekih posve novih terapija koje zahvaćaju druge patofiziološke mehanizme od onih koje koristimo danas nema. Međutim, ostvaren je velik napredak u preciznoj molekularnoj dijagnostici, tako da se može točno odrediti koji su alergenski fragmenti uzročnici i na temelju toga odabrati najučinkovitija specifična alergenska imunoterapija.

POVEZANOST S ASTMOM

Epidemiološke studije su pokazale da je alergijski rinitis usko povezan s astmom i da joj često prethodi te predstavlja direktan rizik pa ga stoga treba liječiti. Čak 40 posto ljudi koji boluju od alergijskog rinitisa ima astmu, a čak 70 posto astmatičara ima alergijski rinitis.

- Preosjetljivost sluznice nosa i donjeg dišnog sustava smatra se jedinstvenom cjelinom. Zbog toga se u najvećeg broja osoba s peludnom hunjavicom javljaju i astmatske tegobe, manifestne ili tzv. latentne, tj. one koje se pojavljuju samo u određenim okolnostima, primjerice udruženo s virusnim infektom ili kod izlaganja prekomjernim količinama peludi - objašnjava prof. Stipić Marković, dodajući da se astmatske tegobe otkrivaju pravodobno ako se bolesnici obrate liječniku, ali i da ljudi često ne pomišljaju na astmu ako su simptomi blagi. Terapija alergijskog rinitisa se ne mijenja ako mu je pridružena astma, ali se uvode dodatni antiastmatici. Na pitanje jesu li za tu skupinu pacijenata biološki lijekovi najbolji izbor, odgovara:

- Biološki lijekovi, na prvom mjestu omalizumab, monoklonsko protutijelo protiv imunoglobulina E, značajan su doprinos liječenju prvenstveno simptoma astme. Također mogu biti korisni u procesu specifične alergenske imunoterapije jer osiguravaju bolje podnošenje većih doza alergena bez razvoja neželjenih alergijskih reakcija. No, biološki lijekovi ne mogu biti zamjena za konvencionalnu terapiju alergijskog rinitisa i astme, već se uvode u liječenje astme ako se standardnom terapijom ne postiže kontrola bolesti.

image
SHUTTERSTOCK

Kome smeta pelud, često ne podnosi ni jabuku, mrkvu i bademe

Kod osoba s alergijom na pelud može se pojaviti i alergijska reakcija na određene namirnice (oralni alergijski sindrom). - Sindrom alergije usne šupljine (OAS, od engl. oral allergy syndrome), poznat i kao sindrom hrane i peludi, vrsta je alergije na hranu koja je ograničena na usne, usnu šupljinu i grlo. OAS se najčešće javlja kod ljudi s astmom ili peludnom groznicom izazvanom peludi drveća i uglavnom traje dugo godina. Konzumacija sirovog voća i povrća te orašastih plodova u tih osoba izaziva svrbež usana, usta i grla, no teške alergijske reakcije su vrlo rijetke, a bolesnici ove namirnice podnose kuhane. Temelj simptoma je tzv. križna reaktivnost. Tako, na primjer, osobe preosjetljive na pelud breze reagiraju na jabuke, mrkvu i bademe, osobe preosjetljive na trave na rajčicu i naranču, dok kod alergije na korove bolesnici reagiraju na banane - pojašnjava prof. Stipić Marković, ističući da se simptomi mogu izbjeći obradom namirnica i izbjegavanjem konzumacije sirovog voća i povrća.

Linker
17. srpanj 2024 08:44