Ukupna količina peludi koju u jednoj sezoni proizvede ambrozija premašuje količinu peludi svih ostalih biljaka (s iznimkom trava)

 FOTOGRAFIJE: BRIZMAKER GETTY IMAGES/ISTOCKPHOTO
kako se liječi

Ambrozija - najjači peludni alergen na našim prostorima

Zbog njezine lake prilagodljivosti, velike produkcije peludi i sve većeg broja ljudi koji su na nju alergični te zato što osiromašuje tlo i tako ometa uzgoj kultiviranih usjeva, mnogi su je znanstvenici prozvali biljkom "alienom"


Pelud ambrozije najjači je peludni alergen, a alergija na pelud ambrozije vrlo je česta i vrlo neugodna. U Hrvatskoj je čak svaka deseta osoba alergična na ambroziju, a najviše su izloženi stanovnici kontinentalnog dijela zemlje, iako ambrozija raste posvuda. Raste i učestalost alergijskih poremećaja, pa i alergije na ambroziju, desetljećima je već u porastu. Smatra se da će do 2050. godine na ambroziju biti alergično gotovo 77 milijuna ljudi. Razlozi za to su stresan način života, širenje infekcije, neredovito održavanje zelenih površina, promjene u prehrani, okolišu i klimi. Klimatske promjene imaju sve veću ulogu u širenju alergija jer visoke temperature i suše pogoduju rastu korova.


Došla sa pšenicom iz Amerike

Ambrozija je korov, jednogodišnja biljka koja je u Europu donesena iz Sjeverne Amerike sredinom 19. stoljeća s pošiljkama sjemena žita, djeteline i repice. Sjeme ambrozije u Hrvatskoj se pojavljuje od 1941., stigla je prijeko luke Rijeka, također sa pšenicom. Kod nas je poznata i pod imenima partizanka, fazanuša i limundžik. Latinsko ime roda Ambrosia potječe od istoimene grčke riječi i znači besmrtan, jer je prema predaji ambrozija bila hrana bogova koja ih je činila besmrtnim. Tijekom Drugog svjetskog rata u našim se krajevima najprije udomaćila u Podravini, Posavini i Slavoniji, a potom se proširila na gotovo cijelu Hrvatsku. To je izuzetno invazivna biljka, korov koji se širi od šest do 20 kilometara godišnje, istovremeno povećavajući broj alergičnih osoba. Biljka raste uz puteve, po poljima, nasipima, u vrtovima, uz željezničke pruge i sl., najčešće nastanjuje napuštena i neodržavanja polja, ima je oko novogradnje, na neobrađenim oranicama, ali je nikada nema u šumi. Vrlo je prilagodljiva novim uvjetima, ali za rast treba dovoljno svjetla. Često raste i kao korov u nasadima suncokreta, šećerne repe, kukuruza, soje i krumpira. Zabilježeno je da smanjuje prinos uzgojenih kultura i do 40 posto. Uzima vlagu i hranjive tvari iz tla pa zadaje nemale glavobolje poljoprivrednicima.


Gospodarske štete

- Izuzetno velika produkcija alergenog peluda rezultira ogromnim zdravstvenim troškovima i smanjenjem kvalitete života alergične populacije. Procjenjuje se da pelud ambrozije uzrokuje senzibilizaciju alergične populacije od 15 posto u Njemačkoj, Nizozemskoj i Danskoj do 60 posto u Mađarskoj uz godišnje troškove od oko 110 milijuna eura te 88 milijuna eura u Austriji. Ne treba zanemariti ni činjenicu da područja pogođena visokim koncentracijama peludi ambrozije mogu utjecati i na turizam jer će alergične osobe nastojati izbjeći ta područja. Uz sve veći zdravstveni značaj, ambrozija je postala i glavni korov u europskoj poljoprivredi, posebno u usjevima suncokreta, kukuruza, šećerne repe i soje, pa se procjenjuje da su gubici prinosa i do 130 milijuna eura godišnje (Mađarska). Nadalje, širenje biljke vjerojatno će se povećati s promjenom klime, što je značajan rizik za društvo čak i u zemljama koje trenutno nisu zahvaćene njome. Ova alarmantna situacija potaknula je europske vlasti na reakciju te su neke regije i zemlje donijele uredbe o obaveznoj kontroli ambrozije. Hrvatska je također pokrenula inicijativu za obavezno uklanjanje ambrozije. Zbog njene lake prilagodljivosti, velike produkcije i široke distribucije peludi, uz lako zaposjedanje novih staništa, mnogi su je znanstvenici prozvali biljkom "alienom" - ističu dr. sc. Ivana Hrga, dipl. ing., i dr. sc. Barbara Stjepanović, dipl. ing., iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" u Zagrebu.


Ogromna tvornica peludi

Ambrozija se oprašuje vjetrom i proizvodi velike količine peludnih zrnaca. Jedna stabljika ambrozije otpušta čak osam milijuna zrnaca peludi, dok je samo 20-30 zrnaca peludi u prostornom metru zraka dovoljno da izazove alergijsku reakciju kod osjetljivih osoba. Smatra se da ukupna količina peludi koju u jednoj sezoni proizvede ambrozija premašuje količinu peludi svih ostalih biljaka (s iznimkom trava). Korovi obično uzrokuju alergijske tegobe pri koncentraciji od 50 ili više peludnih zrnaca u prostornom metru zraka, ali ambrozija je iznimka jer uzrokuje alergijsku reakciju i pri znatno manjoj koncentraciji peludi. Pelud ambrozije se zbog svog aerodinamičnog oblika širi oko jedan kilometar uokrug biljke, a vjetar je može raznijeti i na udaljenost od nekoliko stotina kilometara. Svaka biljka stvori svake godine 60 tisuća sjemenki koje mogu preživjeti u zemlji više od 30 godina. Cvatnja ambrozije počinje sredinom srpnja i traje do početka prvih mrazova (rujan). Cvatnja traje do pet tjedana.

Alergijski rinitis najčešća je reakcija, oči svrbe, peku, suze, javljaju se kihanje, šmrcanje, svrbež nosa, osjećaj njegove neprohodnosti i punoće, povremeno nestanak sluha te obilan vodeni iscjedak. Oko 40 posto pacijenata s alergijskim rinitisom ima astmu. Simptomi alergijskog rinitisa (posebice nakon izloženosti ambroziji) mogu izazvati i umor i glavobolju. Alergija na ambroziju može potaknuti tzv. križnu alergiju na pelud i hranu. Osobe sklone alergiji tijekom cvatnje ambrozije mogu imati alergijske reakcije i na određene namirnice kao što su lubenica, dinja, tikvica, krastavac, banana, kivi, kamilica i suncokret.


Kako se liječi

Liječenje alergije na ambroziju je simptomatsko, dakle ublažavaju se simptomi. Primjenjuju se antihistaminici i kortikosteroidni pripravci, koji djeluju protuupalno i ublažavaju alergijske tegobe. Također se preporučuje imunoterapija, postupak kojim se postiže hiposenzibilizacija, odnosno smanjenje osjetljivosti na alergen. Preporučuje se i izbjegavanje odlaska u prirodu i zadržavanje u klimatiziranim prostorima.

- Meteorološki uvjeti imaju velik utjecaj na pojavnost, rasprostranjenost i koncentraciju peludi u zraku. Naime, brojne studije su pokazale da su temperatura i relativna vlažnost vrlo značajni meteorološki faktori. Najveći utjecaj imaju nestabilni atmosferski uvjeti kao što je prelazak hladne fronte, koja značajnije utječe na koncentraciju peludi ambrozije. Upravo se zbog toga osobama koje pate od alergija na pelud ambrozije i preporučuje izlazak u prirodu nakon obilnije kiše i znatnijeg pada temperature - savjetuju u NZJZ "Dr. Andrija Štampar".


Uništavanje biljke

Glavni način sprečavanja širenja ovog korova je uništavanje, odnosno čupanje biljke s korijenom prije nego što počne otpuštati pelud. Akcije suzbijanja ambrozije trebaju početi krajem svibnja i početkom lipnja, kada je biljka visoka oko 20 cm, jer ju je tada najbolje čupati. U kasnijem periodu, oko polovice srpnja, biljke se mogu pokositi. Treba naglasiti da je vrlo važno ne uništavati biljku u kolovozu jer je tada u punom cvatu, pa se koncentracija peludi (i broj alergičnih s još većim tegobama) može višestruko povećati. S obzirom na to da se pelud može širiti i preko državnih granica, epidemiolozi, alergolozi, lokalne vlasti i građani sudjeluju u kontinuiranom praćenju i dojavljivanju pojačanih staništa ambrozije, a i sve više zemalja zakonski nalaže uklanjanje ambrozije. U Hrvatskoj je na snazi Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije. Prema toj naredbi svi vlasnici i korisnici poljoprivrednog obrađenog i neobrađenog zemljišta: vrtova, oranica, livada, šuma i lovišta, ovlaštenici upravljanja vodotocima i kanalima te površinama uz vodotoke i kanale, ovlaštenici upravljanja i održavanja površina uz javne prometnice i željezničke pruge, ovlaštenici upravljanja parkova i drugim javnim zelenim površinama trebaju provoditi mjere uklanjanja ambrozije tijekom vegetacijske sezone. O provedbi propisanih mjera brinu se poljoprivredni i komunalni redari, fitosanitarna i šumarska inspekcija. Za uklanjanje ambrozije ručno i mehanizacijom mogu se koristiti i učinkoviti herbicidi koji imaju dozvolu za promet i primjenu u Hrvatskoj za suzbijanje ambrozije. U praksi, međutim, zbog različitih razloga zemljišta i vrtovi ne održavaju se i ne obrađuju primjereno, pa se tako ambrozija cijelu sezonu širi na neobrađenim dijelovima zemljišta. I dvorišta napuštenih obiteljskih kuća ili prizemnih stanova zgrada s dvorištem koji nemaju vlasnika ostaju nepokošena i mjesta su na kojima raste ambrozija. Lokalne jedinice poduzimaju mjere educiranja javnosti, a organiziraju se i kolektivne akcije uklanjanja ambrozije. Važno je da svaki pojedinac pridonese uklanjanju ovog korova čupanjem ili košnjom trave u svom dvorištu i da pomogne onima koji to ne mogu redovito činiti.


Paradoks: ambrozija je i ljekovita biljka

Iako osobama koje su osjetljive i sklone alergijama ambrozija zadaje velike muke, ona je zapravo ljekovita biljka koja se stoljećima koristila u liječenju ljudi. Svježi listovi ambrozije gnječili su se i stavljali na kožu kod različitih zdravstvenih problema - osipa, opeklina, modrica, kod uboda i ugriza kukaca, kao oblog kod reumatskih tegoba i upale zglobova. Kao čaj ili ljekovita tekućina pila se kod povišene temperature, groznice, plućnih tegoba, crijevnih problema. Korijen ambrozije pomaže kod menstrualnih tegoba, a svježi sok biljke koristio se kao lijek za infekcije. Ulje ambrozije mazalo se na površinske rane, a kremama su se liječili hemoroidi i čirevi. Ambrozija sadrži eterična ulja, artemisifolin, kvercetin, agmatin, limonen, glikozide i vitamin C. Smatra se da ima antiseptička, antibakterijska, antiepileptička, antipiretička svojstva, djeluje kao stimulans i kao protuotrov kod uboda insekata. Pelud ambrozije i danas se koristi u liječenju alergija. Naime, u imunoterapiji alergičnim se osobama daju male količine peludi ambrozije tijekom zimskih i proljetnih mjeseci kako bi organizam razvio otpornost tijekom ljeta, odnosno sezone cvatnje ambrozije.

Linker
18. studeni 2024 03:50